DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1923 str. 16 <-- 16 --> PDF |
20^ liikorištuN´ajijc šuuni u vi.isti?:´)] režiji. cki.iiotrajnib ´ugovoru i prodaja iiii panju mora ustupiti mjesto i.^^.^??z/l77om iiospodurenja, koje je oaoauće provesti samo onda, uko sa ckspioatacijei odijeli od šumske iri^ovinc i industrije i ...^ ceniriše u ....... siim. siručnjaka t. ,/\ Ć77-CO ..--sume iskorisivjii u režiji. SiUTU) na taj Račin moguće je provesti sve o^ne poslove, koji su naprijed navedeni kao karakteristika Intcnzivno.t^ gospo darenja; jedino kod režije prestaje simnir biti pasiA´an motrioe te traži sva sretstva, da pojedini faktori proizvodnje posti.^nu svoj maksimuni djelovanjit. Pošlo sve te radnje pretpostavljaju valjanju mrežu promet tila, to je preduvjet režije izgradnja prometila. Uza sve to ona ne zahtijeva toliki investicioni kapital, kakav treba ku]")ae ve^ likih sječina, Režijsko poslovanje ne operiše s velikim sjeeinama, koje trebaju hitnu izgradnj.u čitave prometne mreže; sakupljajući drvo ´orivvađiinjtin radnih gospodarstvenih rnjera (čišće?ije, proreda, razni stupnjevi sječe naravnC;^4 pomlađivanja, itd.) na raj::nim, ma^njim površinama i izno^sedi ,.. na prodaju u sortimen^ tima i i,^rui:>ama, koje i kako^:e traži pijac — siječe se kod režiie pretkorn izgradnje prometne mreže. Ovakav način iskorištavanja ne postavlja dakle najveći zahtjev na kapital, nego na druga dva faktora proizvodnje (rad i tlo) i pretpostavlja veliko šumarsko stručno znanje, što se ne može zahtijevati od velikih eksploatatora, koji pohižii najvećuvažnost baš na kapital i šum. gospodarstvene ....*. podnzimlju samo do one visine, koja nije na štetu velikog i brzog ukamačenjainvcsflranog i obrtnog kapitala, 3. R e ž i j a i k o n z u m e n t i. Prateći razvoj šumskog gospodarenja od starijih vremena, kada su se prodavale velike površine ckigotrajnim ugovorima \).rt\T" do najnovijeg, kada se prodaje na godišnjim sječinama iz^ rađeno i na šumska skladišta ili puteve izvezeno drvo. — mo^ žemo iako ustanoviti i SMJ štetu, koju je uslijed ekstenzivnog gospoda.renja pretrpjela ne samo država kao vlasnik šuma, nego i cijela narodna privreda, a i pojedine grupe konzumenata dr? veta. Dokaz za to pi´užaju nam one zemlje, koje su u zadnje vri= jeme imale 8.."^ te faze šumskog gospodarenja u svojim prostran nim prašumama i danas su već prešle na intenzivno šumsko go^ spodarenje, Takove očite dokaze i primjere pokazuje nam Elzas^ otaringija, (ir?Iieija, Bukovina i Madžarska; države Njemačke puštatno´ s vida, jer je tamo šumsko gospodarstvo tako razvi.....) i staro, da je služilo za uzor ovim državama već pred toliko |