DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1923 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Doprinos po/iiavunju iizivičniko osipa iglica crnogončnog drveća. 131 Obilan ..1./ apotecija na raznira borovima omogućio mi je da odstranim i neke nedostatke dosadanjih opažanja. Prema brojnim opažanjima postoje neke razlike naročito u pogledu veličina dijelova rasplodnog organa a i samog ustroja istog. Apoteciji nastaju ispod same kutikule ili ponešto ispod hi^ pcderme (SI. 2.) te imadu znatan broj askusu i parafiza. U po? četku ispunjuju šupljinu apoteeija parafize, a kasnije se među ove pomalo utiskuju asci. Same parafize su na .... kijačasto odebljčde, ravne, vrlo često kukasto uvinute sa poprečnim stije? mama, a katkad i razgranjene. Parafize im^adu u sredini debljinu 2—2-5 /. a gornji kijačasti kraj dosiže debljinu od 3—4 ". Asci su bez boje prema dolje ponešto suženi, te imadu duljinti lio—120 /s a širina im je 17—22 ". U svakom asku nalazi se po 8 spora, koje su najčešće dvije po dvije paralelno malo koso poredane, a kadšto jedna za drugom poput crijepa na krovu. Najdonje si3orc katkad su okrenute prema objektivu mi? kroskopa svojim .^..... Spore su A^retenasta oblika, a izA^ana imadu dosta znatan galertasti tok (SI. 3.). Veličina spora sa ..? lertom iznosi 28—30 /^ >< 10 ´´, a bez galerte 26—30 ^´ X 3—6 ´^ Prema dosadanjim veličinama Rostrupa, Tnbenfa i Schrotera, najpribližnije su po meni ustanovljene A^eličine onima od Schro? tera, premda i tu postoje neke razlike, što se jasno vidi iz niže navedenog pregleda. Rpstrup Tubenf Schroter D /c S D f^ Š ´ D . S D ^ Š Asci 110 25 110 22 110-120 13-17 110-120 17-22 gore 3-4 3-4 Parafize sred. 2 2-2-5 Spore sa galertom 10 28-30 9-10 28-32 10 Spore beć galerte 20-25 4 20 4 26-33 3-5-4-5 26-30 5-6 Spore su u početku jednost^nične sa različnim brojem vaknola, no kasnije jednom poprečnom stijenom, postaju dvo^ stanične. Leže li spore u vodi, to već nakon 10 sati proklijuistjeraju po jednu ili više kličnih eijevi, no naskoro prestaje u vodi SA^aki daljnji razvitak uslijed iscrpljenja hranive materije. Analo´gno čistoj kulturi srodnog uzročnika osipa iglica običnog bora, pokušao sam čistu kulturu u sladu i ekstraktu borovih iglica, a da nijesam polučio željenog rezultata, jer su spore istje^ rale kličnu cijev, koja je u najboljom slučaju bila nekoliko puta dulja, no veličina same spore, a mrda je svaki dalji razAitak |