DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1923 str. 60 <-- 60 --> PDF |
182 Iz Jugosiov. šumarskog Udruženja Dojk o vi ć predlaže, cla se ^^akon pred svima pro´čita, a zatim debatira o rasporedu i tek kasnije prede na specijalnu debatu. Ug-renovi ć nije za taj predlog, jer ni sekcija, koja ima manji broj Ckmova i veću mo(>rićnost rada, nije dala čitati projekte na svojoj sjednici. Marin o vi c navada izjavu jednog elana komisije, koji je sudjelovao kod i/radc 7.1<.... di se ui siuni bastw\]jaei nisu modi složiti u i^lavnim ..1. cipiraa. vec su i/radivali svaki za sebe svoj dio. Nije se prihvatio predlog udruženja sa sarajevske sjecintLe, da se uglave prineipi, a onda rade detalji i sud.i imamo /akon. koji nema jedinstvenosti. Ne smijemo zapasti u pogrešku, da opet dobijemo gotov zakon pa se onda počnemo raz´laziti u principima. Ne uviđa nikakovc koristi od čitanja, što je bila po^^reška i na sjednici u Beo^^radu. jer se čitanjem detalja gubi pregled za one, koji zakon prvi put čitaju. Predlaže, da o. dr. Ugrcno\ne razloži principe zakona, koje je I. sekcija razA´ila. Prima se predlog MarinovićeA- i zaključuje se. da se otvori generalna dc^ bata o okosnici zakona, a dr. Ugreno\ie da referiše o zakonu. U gr eno vić uzima riječ i obrazlaže, da je opravdano stanovište I. sek;^ čije, prema kojem je nužna posebna okosnica, kako ju je ta sekcija izradila. Projektu manjka obrazloženje, bez kojega ne može ni proći kroz Narodnu ^kLipštiiiu. ()bra/h)ženjc je sastavni dio pr(tjekta s\´a]:og noN´og zakona, pa se njegovo pomanjkanje osjeća kao veliki nedostatak predloženoga projekta. Gkn-ne mane projekta bile bi: L Zakon je pieoš´ran s mn(jgo ncpotrebnili detalja. 2. Mnogo toga sto je u projektu, ni ne spada u sani šumski zakon. 3. Projekt je rejcd´instven. Fpskoj Širini nekih d´jeloA´a stoji nasuprot ........ zbijenost drugih mjesta. Sekcija je č4av rad podijelila u 7 dijelova, pa će kasnije poći na obraz? ložu nje svakog pojedinog dijela, a sad će istaknuti neke općenite momente. Pojam šume u definiciji ^mo mi u 1. sekciji proš rili: velika je prednost ovou zakona pred drugima što ima definiciju. Icojc nemaju drugi zakon\ iN´aŠo grupiranje šumske policije razlikuje se od onog austrijskog i od projekta 0A4)g zakona. Pojam relativn´h i apsolutivnih zaštitnih šuma smo za== bacili. Gospodarski momenat smo diferencirali prema katcg>,rija posjeda. C)b^ razlaže razliku gospodarske i produktivne potrajnosti. Scrv´tuti ne spadaju u šum. zakon. (Sivic: u Sloveniji je o tomu po^sebni zakon.) Neki propisi projekta su upravo nemogući. Tako n. pr. «Izvozn"ce«, imaju svrhu, da se ispita kontrola proveniencijc dr^eta, dok zakon ne može, (Ui pritegne te odi´cdbe i na pilane Pitanje Vvoza obradili smo kao gospodar^ ski momenat. a ne kao polieajni. Kod suvati , spada gospodarski dio ovamo, a polieajni pod zaštitne šume. . Hivatskoj Ima poseban zakon o drvljem obraslim pašnjacima, kojega treba također uvažiti kod rešcvanja ovog pitanja. Detalji Cirkovi ć pita prima li se predložena razdioba materijala na se Grupacija sekcije se prihvaća jednoglasno , pa se na tom temeliu može r)t>´onti spccijcdna debata o (jpćem dijelu i pojedinim glavama. (Svršit će se.) |