DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1923 str. 60     <-- 60 -->        PDF

182
Iz Jugosiov. šumarskog Udruženja


Dojk o vi ć predlaže, cla se ^^akon pred svima pro´čita, a zatim debatira


o
rasporedu i tek kasnije prede na specijalnu debatu.
Ug-renovi ć nije za taj predlog, jer ni sekcija, koja ima manji broj
Ckmova i veću mo(>rićnost rada, nije dala čitati projekte na svojoj sjednici.
Marin o vi c navada izjavu jednog elana komisije, koji je sudjelovao
kod i/radc 7.1<.... di se ui siuni bastw\]jaei nisu modi složiti u i^lavnim ..1.
cipiraa. vec su i/radivali svaki za sebe svoj dio. Nije se prihvatio predlog


udruženja sa sarajevske sjecintLe, da se uglave prineipi, a onda rade detalji i
sud.i imamo /akon. koji nema jedinstvenosti. Ne smijemo zapasti u pogrešku,


da opet dobijemo gotov zakon pa se onda počnemo raz´laziti u principima.


Ne uviđa nikakovc koristi od čitanja, što je bila po^^reška i na sjednici
u Beo^^radu. jer se čitanjem detalja gubi pregled za one, koji zakon prvi put
čitaju. Predlaže, da o. dr. Ugrcno\ne razloži principe zakona, koje je I. sekcija
razA´ila.


Prima se predlog MarinovićeA- i zaključuje se. da se otvori generalna dc^
bata o okosnici zakona, a dr. Ugreno\ie da referiše o zakonu.
U gr eno vić uzima riječ i obrazlaže, da je opravdano stanovište I. sek;^
čije, prema kojem je nužna posebna okosnica, kako ju je ta sekcija izradila.


Projektu manjka obrazloženje, bez kojega ne može ni proći kroz Narodnu
^kLipštiiiu. ()bra/h)ženjc je sastavni dio pr(tjekta s\´a]:og noN´og zakona, pa se
njegovo pomanjkanje osjeća kao veliki nedostatak predloženoga projekta.


Gkn-ne mane projekta bile bi:


L Zakon je pieoš´ran s mn(jgo ncpotrebnili detalja.


2. Mnogo toga sto je u projektu, ni ne spada u sani šumski zakon.
3. Projekt je rejcd´instven. Fpskoj Širini nekih d´jeloA´a stoji nasuprot
........ zbijenost drugih mjesta.
Sekcija je č4av rad podijelila u 7 dijelova, pa će kasnije poći na obraz?
ložu nje svakog pojedinog dijela, a sad će istaknuti neke općenite momente.
Pojam šume u definiciji ^mo mi u 1. sekciji proš rili: velika je prednost
ovou zakona pred drugima što ima definiciju. Icojc nemaju drugi zakon\


iN´aŠo grupiranje šumske policije razlikuje se od onog austrijskog i od
projekta 0A4)g zakona. Pojam relativn´h i apsolutivnih zaštitnih šuma smo za==
bacili. Gospodarski momenat smo diferencirali prema katcg>,rija posjeda. C)b^
razlaže razliku gospodarske i produktivne potrajnosti. Scrv´tuti ne spadaju
u šum. zakon. (Sivic: u Sloveniji je o tomu po^sebni zakon.)


Neki propisi projekta su upravo nemogući. Tako n. pr. «Izvozn"ce«,
imaju svrhu, da se ispita kontrola proveniencijc dr^eta, dok zakon ne može,
(Ui pritegne te odi´cdbe i na pilane Pitanje Vvoza obradili smo kao gospodar^
ski momenat. a ne kao polieajni. Kod suvati , spada gospodarski dio ovamo,
a polieajni pod zaštitne šume. . Hivatskoj Ima poseban zakon o drvljem
obraslim pašnjacima, kojega treba također uvažiti kod rešcvanja ovog pitanja.
Detalji

Cirkovi ć pita prima li se predložena razdioba materijala na seL^ava^
Grupacija sekcije se prihvaća jednoglasno , pa se na tom temeliu
može r)t>´onti spccijcdna debata o (jpćem dijelu i pojedinim glavama.


(Svršit će se.)