DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1923 str. 53 <-- 53 --> PDF |
iz Jugoslov. šumarskog Udruženja. 175 Iz Jugoslov. šumarskog Udruženja. Izvadak iz zapisnik . 3. sjednice J. S. U. održane u Mariboru dne 25.—28. jan. 1923. Prisutni: Potpredsjednici: Ćirković i Lenarčić; tajnici: Marinović i Milctić; blagajnik: Ceović; odbornici: Dojković. Cmelik, dr. Ugrenović- Staracnković, Sivjc, Pahernik. Grun\vald, Rohr, Ruzić, Goederer i KneŽQyi6; ispi-ičani: Tur? ković, Manojlović^ kang, Slijepčević. Stojanović i Petrović. Potpredsjednik .1...... otvara sjednicu u 9 i p(jl s. prije pocbie te izrazuje svoje veselje nad time, sto smo se sastali na dogovcjr u o^´om Hjepom i naj? vjernijem gradu naše države. Za]´)\-aljuje članoWma, koji su se usprkos zimskog vremena i materijalnih prilika odazvali pozivu gkaA´ne uprave, pozdravlja lb i želi lijep uspjeli u radu. Tajnik Mar´novi čita zapisnik sjednice, održane od 12.—14. KL 1V22 uD<.bu Ijinu^ koji se ovjerovljuje. Blagajnik Čeovie čita svoj blagajnički izvještaj i obračun za god, 1922. te potanko tumači pojedine stavke, naročito neke izdatke na račun novoga budžeta. Objašnjava prekoračenja pojedinih stavaka i neke otstupe od stanovitih pozicija odobrenog budžeta. Ukupni primici od l./IX.~31./XII. 1922. iznašali su 87.252.54 Din; bud. -zetom je bilo prcdvidjeno 97.454.49 Din, primljeno je dakle manje: 10.201.05 Din. Od glavnih primitaka spominjemo: Oglasi Šumarskog Lista: 15.368: 90 Din: 0 1% od utrška dobivenog na dražbama drA^a: 22.968^15 Din i doprinos Srp. Šumarskog Udruženja: 10.000 Din, Lzdaci: Budžetom dozvoljeno: 97.454-49 Din Faktično izdano: 87.25?´54 „ Izdano dakle manje za 10.201-95 ,, Glavni izdaci bili su slijeckći: Tisak Šumarskog Lista: , 39.214-— Din. Naba.^a stroja za pisanje sa stolićem i pis. stolom 11.019-50 ,. Honorari suradnicima Sum. Lista: 2.937-84 Nagrada tajniku, blagajniku i strojopisačici: 8.70.-´- Otplata duga L Hrv. šted.: 3.486-25 „ Blag. ostatak koncem g. 1922.: 15.768-28 ,, Zaostala članarina iznaša zajedno sa onom iz godine 1921. 9.307-30 Din. Ruži ć traži razjašnjenje o tolikoj zaostaloj članarini pa predla/e, da blagajnik pozove članove, da urednije vrše svoje članske dužnosti. Ceovi č objasnjuje, da je sa IL brojem Šum. Lista poslao svakom u član u ispunjeni ček , pa drži. da je učinio svoju dužnost Ruži ć se zadovoljava sa odgovorom te moli. da se prihvoti njegov pred? log o isključenju inih članova, koji ne plaćaju članarine. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1923 str. 54 <-- 54 --> PDF |
176 l´i Jugosl Šumarskog Udruženja. Ce o vi c predlaže, da podru/nice ne ubiru članarine, nego da Je članovi izravno šalju Udruženju. Uslijed doMukinje prakse on nije informiran, tko je do konea godine uplutio članarinu, a tko nije. Ruži e uzvraća, da jc to re.i^ulisano našim pravilima — 95% članova ijublj. podružine platilo je članariiiu. Izvještaj blagajnikov prima se na znanje. Ćirkovi ć izvješćuje, da jednu deputacija iz Maribora žcii da pretstane i da iznese neke napomene o nižoj lug. nastavi i žalbe o provadanju fl^rarne reforme. Predlaže, da se ledovna sjednica prekine i deputacija sasluša. Ruži ć zagovara povoljno riješenje ovog pitanja, pa drži, da bi takova pomoćna šumarska škola, koju bi pola/ili i sinovi seljaka kao ekstcrnisti, bila od velike važnosti po tamošnje Šumarstvo. što se tiče agrarne reforme- to je t)va .^.1. neu<4odno zadrla u životne pri^ like Pohorja. U tora se kraju nalaze poljoprivrednici sa uzorno gospodarcnim šumama. Oni žive od prihoda svojih šuma, te im jc agrar, reforma ugrozila njiiiov daljni gosp. prosperitet. Pošto jc to jedan naš najsvesniji nacionalni clemenat, koji je decenijama izdržao tešku naroduu borbu, predlaže, da se deputacija sasluša i da joj se dade po mogućnosti povoljan odgovor. Ćirković : Zago^^ara 1. predlog, a gleda 2, da se propusti kolegama iz Slovenije, da nam oni dadu stručni odgovor. Dojković ; da se osnuje bar naučni tečuj, ako se već ne može otvoriti Škola u dogledno vrijeme. U daljnoj debati sudjeluju: Pabcrnik, Len^irčić. Zvliirinović i Šivie, pa se zaključuje deputaciji dati slijedeći odgovor: Udruženje se načelno slaže sa oba predloga. — Ako se pitanje škole ne bi riješilo po Prosvjetnom Odsjeku, tada će ga .....-. sama riješiti. Glede drugog pitanja: Udruženje radi na projektu i o^no jc već uzelo njihove potrebe u obzir. U izrađenom projektu je odrešito naglašen princip protiv cijepanja Šuma. Idazi deputacija, koju predvodi g. Podlesnik i predaje nakou kratke ob^ razložbe ove predstavke: 1- »PRO MEMORIA«. PeJpisani delegati si dovoljniejo v ´menu vseh prizadetih tovarišev^o^ sestnikov opozoriti na slabe poslcdiee agrarne refor-vne v političnem in gospo=: darskem oziru. v kolikor se fčejo mariborske oblasti. \ političnem oziru opomnimo, da leže naša posestva ob državni mcji in da so lastniki vscb številnih manjših gozdnih veleposestev bili že pred vojno glavni stcbcr siovanske misli, katero so zvesto držali kljub Arseni pritiskom in proganjanjem. Većina naših takozvanih v( leposcstev so v rcsniei le v/orna kmečka pose* st.a in bi bilo V gospodarskem oziru nespametno jih še (hdje držati pod gospom darsko unićujO´ČTmi naredbami agrarne reforme. Vslcd tega prosimo, da se Jugoslovcnsko Šumarsko Udruženje o teh. naših tcžnjah nemudomi! prepriča pri kompetentni oblasti, to je pri okrožncm agrara |
| ŠUMARSKI LIST 3/1923 str. 55 <-- 55 --> PDF |
lx Jugosl šumarskog Udruženja. 177 rcm uuulu \ J^l.nbolu tcr potem stoii potiebne korake .. ccnlrnln] \\Mh, /Li^ti \ Um i>uiu, da bc maksimum /a (4 o / d n a Adoposcstva \ Slo^cmn /\4sa ... ...] na ^(.) ha, ne ^ sfc\ ^i p! minskih pasmkov . ne produktiNnc zeraije. Maribor, dne 25. januaija 192]. 2. »VLOGA<^ inttresiramh šumskih posestn .(. \ /adoA i nujne ustanovitvc i.ižjc sumaiske sole \ Manhoiu. ()b se\eim ... S]{>\ emjc posebno na J*()h( 1 ju. ko/jaku m kai .\..1. ili nbiašča \ecmo kulturnih /cmliiŠC suma, katera je do *.)^´/. iasf kmetskih šumskih ]>o^cslnikov. ro\/di´4niti dohodko s\ njih sum, o-ino<4outi racijonehio podcla^ o m porabo k^sa h 1. je \cchn) /clja te^a tre/nec.i m tk]o\nega naiodncga prebi\ ak st^ i Jasno JL bilo Asem <{. se more to do^cu k potom pimacme i/obia/bc naše mk^dme, kat^ro si moie pridobiti ^ stroko^n! šmnski soli. Zc spoinladi leta 1019 se je o prilikj /borovanja I^)d.a^ske podru/nicL šumarskei/a društ\ a . M.mboru staMl predio;:^ da se nai ncmudoma i/poskiic šumska Š()k\, s sede/em . Alan^ boru, ki leži ob ./noŽju obŠirnjh t:^o/do^ m tvori sreclišee ..... lesne 1...\1.. in kjer so dam \s prcdpogoji /a uspešm teoretiČni m praktični poduk Ministarstvo /a sume in rudnike si jc predlog za uslanoMtcv te Šok . Ma? riboru os\ojilo s tem, LIA je upostaMlo določen /ncsck za to solo . dr/a\m bud^ Žet 1922/2^., ta Šola Še tlanes ne obsloja. Zato se naproša Jugoslo\ cnsko šumarsko Lulru/cnje, da od mmistarst\a /. sume in rudnike .(....... mu >piašanje organizacije niŽjih Šumarskih Šol V naši kralievmi cimpreje icši m s tem ...^^... tuch ustanoMtev mžje šum.al^ke sole V Mariboru. \´ Maribora, dne 23. januarja 102S. Y imenu ^lo\ciiskih Šumskih posestnikov Podpisi. ("´"rković odgo^ala deputaciji u smislu zaključaka. Ističe, da su glede škole 0(hojena mišljenja pa je pitanje upuecno sedmoj sekciji na konačnu obiaclu toga pitanja Nastoiat će se to pitanje nicšiti . eć sada na ovoj sjednici, no najkasnije do sLjcdecc. Deputaena se z MarinoAi ć čita tajn^čko izAJešec. I/vršeni su zaključci pioŠk^ sjednice: O Doberlinu jc otprcmlicno izvješće mmistarst.m. odi>o\4jr ioš mie slii>ao, pa moli da se to pitanje ponovno staM na dnc\ni icd pod konjc sjcdn ce ici se to pitanje . Rosne uigira Referira o adaptacijama u Šum domu. Za t\ornku parketa u Za^icbu koia je daio>ala parkete u Anjicdiosti od 1500 Dm. Predlaže, da se primi kao član utcmeljitek- jcr da mezm prinos premašuje propisanu SM tu ..... se Referišc o uvađanju elektrike u S. domu, što jc bilo nužno ler je phnska ias\icta slabo funkcionirala, a ekktnčna uvedena u piostonie fakulteta. Puma se na /.4.).. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1923 str. 56 <-- 56 --> PDF |
178 1/ Jugoslov. Šumarskog Udruženja Predlaže, da se kod uvadanja nove telefonske postaje za Fakultet osigura i /a udru/cnje jedna nuzpostaja. Akudcm. slikaru .. krizmanu je povjeren sastav naertu za uvez godišta Sum. Lista za Njeg. Veličanstvo. Načinjen je .... tako, da. ćo se svake godine moći poslati uA-ezano godište s istim natpisom. Nadalje refcrisc o iiajamnini /a mvšu zgradu. Naert iigovora je bio na mnijenju kod prokurature: ista je mišljenja, da se ugovor kosi sa zakonom o drž. raeunovod^tva to radi visine najamnine spada pred Ministarski Savjet. I´ proračunu Pokrajinske Uprave za Hrvatsku nije predviđena tolika svota (150.000 Din). Za p(>pravak zgrade zatražen je proračun, koji je predložen Odjeljenja za Prosvjetu. St limenko vić predlaže, da se- ugovor poprati petieijom, koju treba predložiti preko Minist. Šuma i Rudnika sa zamolbom, da se ovo zauzme za povoljno riješenje. Prima se. Glede štampanja knjiga g. dr. Nenadiea i dra. Lcvakoviea referiše uži odbor. Čita pogodbu sa knjižarom Oaklovićem prema sastavku Ma\erovom. Mileti č obrazlaže korake učinjene kod čaklovića u tom pitanja i objasnjuje, da nije tolika kri\nja na udruženju, što korekture nijesu na vrijeme bile obavljene, jer se i poduzetnik nije držao roko\a. Prema izjavi g. prof. Nenadiea je po više mjeseei čekao na korekturu iz Beča. Nakon kratke debate zaključuje se, da Uprava odohra^^a. da se knjižaru u krajnjem slučaju isplati .....) dinara; ali se ovlaščuje gg. dr. Nenadić. Čeovič i Miletič, da se nagode sa Čaklovičem i da nastoje tražbinu obaliti u koliko je to moguće. Usvaja se prcdlog . a r i n o v i ć a , da nam knjižar prepusti od svake knjige po 50(^ primjeraka, da se uzmogne otplatiti dug od 30.000 dinara, a za čekanje da se ne plaćaju kamati. Zaključuje se nadalje glede pronosa imovine Iirv. šum. društva, da treba podnijeti molbu na ministra financija i izvjestiti o likvidac´ji Hrv^ Sum. Udru^ ženja. Ne budemo li ( slo´bodjeni preno-sne takse, obratiti se narodnoj skupštini. Prcdsta^ka, da se podnese putem Ministra Šuma, koje neka se zamoli, da (.´bjasni ATnistra Financija, da se tu ne radi o kupnji, prodaji, ili poklonu, već jedino o ..(.....1 imena. Marinovi č referi.Še o stiglim molbama iz K6roškenjijc^´e zaklade to predlaže, da se razpolaživa svota razdijele na 7 jednakih dijelova. Prima se. Molha okrajnih gozdara za poboljšicu mat. stanja sprovedena je . preporukom na uvaženje. (Jlede umirovljenja nekih činovnika, podnesena preilstavka Minist, Šuma i Rudnika. Pitanja bujica je u stadiju rešavanja u Minist. Voda. pa bi naša akcija upra\o sada bila aktuelna. Cr. St. Petrović nije još pvetstavkc sastavio, pa se zaključuje, da se g. Pe= trović um.jli, dii (jbzirom na bitnost stvari, u roku od 10 dana sastavi pretstavku; ne bude li ista u tom roku izrađena, da je sastavi tajnik Mar i n o v i ć. Marinovi č referiše o akciji, koju je poduzeto sa sakupljanje prUoga za |
| ŠUMARSKI LIST 3/1923 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Iz Jugosl. šumarskog Udruženja. Priložišc; Drach: 500 Din. Mitrov. tvornica tanina: 600 Din. .. Prpić: 600 Din. Glede primjene tog novca zaključuje se, da prilozi idu na račun fonda za propagandu, a pretplate u redovne prihode. Nadalje izvješpuje o stanju članstva: Sada ima oko 900 redovnih, 128 utemelj., 70 pomagača i do 300 pretplata nika Šum. Lista. Naročito ističe interes slušatelja šum. fakulteta za udruženje, što se s odobravanjem uzima na znanje. List se štampa u L50O primjeraka. Od toga ide 1.400´ primjeraka pretplata nieima, a oko 40 primj. u zamjenu. Akcija za materijalno osiguranje lista, lijepo napreduje, pribrao je oko 15.000 D:n za oglase. . ^ Referišc o koracima poduzetima kod Minist. Suma glede potpOTC, koja će omogućiti sudjelovanje kod sjednica glavne uprave. Nadalje saopćuje, da gg. dr. Nenadić i Ćirkovi-č ne reflektiraju na svoje honorare, te da ih prepuštaju Udruženju. Dok se u najmlađoj generaciji još na fakultetu pokazuje interes za clru^ štvo, nekoji stariji članovi kao Koča, Viđale i Laksar najavljaju svoj istup iz Udruženja radi odlaska u mirO´vinu. Tvrtka braće Janeković vraća Sum. List i odriče se članstva. Uzima se na :....... O reprezentacionom radu referiše ovo: Sudjelo\^a0´ je na konferenciji u Bakru, gdje se radilo o sp<:)ju sa Jadran/ skim morem. Zatim se tajnički izvještaj uzima na znanje. Prelazi se na 4. točku dnevnoga reda: Izvještaj o radu sekcije: . a r i n o .´i ć izvješćuje o pitanju carinskih tarifa. Odbor je održao vise sastanaka pa je jedan takav sastanak održan uz sudjelovanja Saveza Industrie jalaca, Burze i ostaLh privrednika kako je izvješteno u Šum. Listu. L S. U. je s- glavnim Savezom Industrijalaca u Zagi´ebu podnijelo pred^ stavku o uređenju pitanja carina Ministru TrgoAine i Industrije, Financija i Šuma. (Vidi Šum. L. br. 2. 1923.) Glede željezničkih tarifa detaljna potstavka još nije podnesena nu to će biti u najkraćem vremenu. Generalna prestavka je podnesena već prije Min. Saobraćaja, Financija i Šuma. Ministarstvo Šuma zamolio je, da se izradi i da mu se dostavi detaljni nacrt za željez. tarife. Zaključeno je, da se zatraženi nacrt što prije-izradi i predloži. Konačno predlaže, da se Ministarst.´U saobraćaja s krene pažnja na to. da ee u budućnosti ne može očekavati po-voljnija konjunktura, pa bi trebalo na svaki način prihvatiti ponude za dobavu pragOA*a, jer će kasnije pragovi poskupiti. Razvija se debata, u kojoj Len.arči ć govori opširno o saobraćaju. po= trebnlra; želj. ........., poteškoćama izvoza drveta te dolazi do zaključka, da b; saobraćaj trebalo dati u ruke pravitnom kapitalu. Knež-e\^ie preporuČa na prihvat Marinovićev predlog glede pragova. Cirkovi ć odsuduje politiku ministr. saobraćaja glede nabavke pragoA^a. Dojkovi ć pledira za slobodan izA´Oz hrastovih pragova. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1923 str. 58 <-- 58 --> PDF |
180 iz Jui-oslov. buiiiarskog Udruženja. Zaključeno je, da će se još povvafcLti na ovaj predmet sokeijc u kolika to ostali preilmcti dozvole. Frela/i .se na 5, točku: Rasprava o novom projektu zakona o š u m a m a . Marinovi e i/vješćuje o dosadašnjem radu na tom pitanju. ........^ čija u iMinistr. Šuma je konstatovala. da je rok, u kojem je trebalo oeijeniti taj projekt prekratak. Ministarstvo je pristalo na produženje toga roka do }5, februar ja t. g. Prva sekeija rada našega Udruženja, održala je sjednicu, na kojoj je ras^ pravljano o novom projektu. Kesultat te sjednice objelodanjcm je u Jugosl. Sumi, radi mfoiTnacije člano\ ima odbora. O proiektu zakona, i/aslo je i mišljenje g. dr. Joke Jovanovića. pred? sjednika L sekcije, koje je štampano isto u Jui^obL Šumi. Ujedno ćita dopis dr. Jovano\ića. kojim prcJiLi/c, da se cijeli projekt odbaci. ´ Cii;a pretilog´ dr. Levakovića, o naročitoj zaštiti površina određenih, za šumarske pokuse i i/traživanja. Tu su joŠ predloži dr. Petračića i Vaca o šu^^ marskom fondu od šum. skupšfne u Beogradu, koje je glavna uprava na sjednici u Dobrljinu dodijel ia užem odboru, koji bude raspravljao o Šum. zakonu. Gledište 1. sekcija rada je slijedeće Glavne principe zakona vaspraA-iti, utvrditi i upotpuniti predloženu okos* niču i konačno obrazovati jedan uži odbor, koji bo po toj okosnici i uglave Ijcnim načelima sastavio novi projekt zakona. Pošto je projekt dostavljen samo u jednom primjerku, nije bilo moguć=: ni")sti, da se dosta\ i svakom članu uprave. Ćirkovi ć moii prisutne, da se izjasne o tome, na koji način da pristupe rešavanju ovog pitanja. Dr. Ugrenovi č kritikujc projekt, koji da ima slijedeće mane: projekt nema nikakovog obrazloženja, i/ kojega bi bili ^^dljivi motivi toga zakona. Kad bi bila poznata tendencija samog zakona, mnogo lakŠe bi se raspravljalo o pojedinim detaljima. 2. Zakon je preopširan. 3. Pun je predmeta, koji ne sy)adaju u zakon. 4. Prevažno pitanje Krasa nije spomenuto. 3. .? čitavog projekta izbija nejcdinstvenost i neuravnoteženost. Prva sekcija rada predlaže, da se izradi nova o-snova zakona. Na ovoj bi sjedn´ci trebalo ustvrditi skelet zakona, detalje bi izradio uži odbor, koji bi svoj nacrt zajedno sa obrazloženjem otisnuo u Šum. listu. Drži. da bi bio naj* podesniji slijedeći sistem ruda: L Skelet zakona raščiniti u sekciji. 2. Tekst zalvona izraditi u posebnom užem odboru. 3. Tekst zakona štampati u Šum. Lista 4. Definitivna redakcija osnove. 5. Obrazloženje. Ruži ć govor; u istom smislu. jVa sjednici sekcije u Ljubljani uglavljeno, da se izradi nacrt do kroja. Konstatovauo je nadalje jednoduš-nost u načelu, samo ne u sretstvima. kako da se cdj postigne. Drži, da bi se za mjesec dana roo^ao izraditi čitav elaborat Vodeći računa o prihvaćenom zakonu »O opšto j upravi´ ^ dijeli naŠu šumarsku upra^^ni na dvoje i to: |
| ŠUMARSKI LIST 3/1923 str. 59 <-- 59 --> PDF |
iz Jug-oslov. Šumarskog Udruženja. 1. Državnu šum. upravu i 2. Nadzor nad šum. gospodarenjem. A´eliki /upan i srcski načcln´ci odgovoi´ni su Ministru l´nutrašnjih djela. Tim organima su pridijeljeni i ^tiučni šum. referenti. Pohtoji pogibelj, da bi i Oiio mogli potpasti pod Min´stra Unutrašnjih djela. Tu eventualnost I ruba prctcei i i/graditi pra\dlnikc, da je u struenim pitanjima nadležan jedino Ministar Suma. Rad šumarskih organa pod upravom Ministra l´nutrašnjili djeja h o bi nemogueS Ministar Suma, mora da dobije moć .. velikog župana i srebkog načelnika (kako je to u Sloveniji) protivno bi nas bacilo u političku vrevu, što bi bilo od velike štete po naše šumarstvo. U gospodarski dio Šumarstva, ne smiju se političke vlasti uplitati. Konačno veli. da je podružniea odlučila samostalno i/raditi potpuni nacrt zakona, koji će se predložiti Udruženju. Ujedno moli, da se rasprava o zakonu dotle odloži/d(jk [*odruznieu L´th^u/cnja sama ne izradi svoj nacrt. Ćirković ; pošto g. Ružić izjavljuje, da ^´ce on radi na poi^ebnom ...^ jektu zakona, to predlažem: 1. Da se dozvoli Podružnici u Ljubljani, da i/radi svoj predlog. 2. Da se rok za raspravu produlji za dva mjeseca. 3. DaT. sekcija izradi svoj nacrt zakona, a zatim, da se oba projekta iznesu na sjednicu, koja će se -samo time baviti. Koncem marta ili početkom apidla treba održati tu sjodn:cu i pokušati, da se slože oba projekta.- Ne uspije li to, da se- oba ...^ jekta.: iznesu kao nacrti većine i manjine pred Ministarstvo-, da mu posluži kao platforma. . L e n a r Či ć predlaže zamjenu obaju projekata, pa da se samo razlike navedu i detaljnije obrazlože. Čmeii k je zato, da se oba projekta litografišu, da ne dodje drugi put na raspravu, mnogi ovako nespremni kao danas. Roli r se boji odgađanja i^redmeta.jer će Ministai´stvo izgubiti u nas povjerenje. ´ Sa Članovima slov. podružnice se razilazimo samo u pitanju unifikacije odno´sno političke uprave. Zato treba, da Ljubljanska sekcija dade o tom pi^ tanju svoje odvojeno mišljenje, a mi da radimo na temelju L´grenovieevog predloga I. sekcije. . a r i n o V i ć smatra odgađanje rasprave vrlcj nezgodnim. Ra^.prava je nužna, jer do sad mi ne znamo, u čemu se zapravo razilazimo. Javnost čeka naš sud, pa ne smijemo pred nju i/laziti s odgađanjem. Traži ..8.....1 u onom smjeru- kako je to I, sekcija predložila i da u princ´pu kažcnro s^oje mišljenje, a da se ne ulazimo u detalje. Kad smo se već sastali, do debatiranKi o Šum. zakanu, tad nije uputno raspravu odlagati bez razloga, Ruži ć ne u\idja. da bi odlaganje bilo nezgodno, pa drži da ćemo tako prijo doći do rezultata, nego da sada u detalju raspra^´ljamo. (Povici o okos== nici, a ne o detalju, ovo je generalna debata, pa se inože govoriti o principima zakona). Ćirković : Komisija je rodila ovaj zakon 6 mjcsecL a predradnje i dulje vremena. Nalazim, da je vr´jcme koje nam stoji na raspoloženje prekratko. Kako je kazao g. Čmeiik, mnogi su došli nespremni. Opće su prilike takove, da je isključeno, da bi zakon došao pred parlament prije jeseni. Ne uviđa razlog, zašto mi ne bi izrabili to vrijeme, kad ga ima do^^o]jno, pa raspravili tačku po tačku projekta. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1923 str. 60 <-- 60 --> PDF |
182 Iz Jugosiov. šumarskog Udruženja Dojk o vi ć predlaže, cla se ^^akon pred svima pro´čita, a zatim debatira o rasporedu i tek kasnije prede na specijalnu debatu. Ug-renovi ć nije za taj predlog, jer ni sekcija, koja ima manji broj Ckmova i veću mo(>rićnost rada, nije dala čitati projekte na svojoj sjednici. Marin o vi c navada izjavu jednog elana komisije, koji je sudjelovao kod i/radc 7.1<.... di se ui siuni bastw\]jaei nisu modi složiti u i^lavnim ..1. cipiraa. vec su i/radivali svaki za sebe svoj dio. Nije se prihvatio predlog udruženja sa sarajevske sjecintLe, da se uglave prineipi, a onda rade detalji i sud.i imamo /akon. koji nema jedinstvenosti. Ne smijemo zapasti u pogrešku, da opet dobijemo gotov zakon pa se onda počnemo raz´laziti u principima. Ne uviđa nikakovc koristi od čitanja, što je bila po^^reška i na sjednici u Beo^^radu. jer se čitanjem detalja gubi pregled za one, koji zakon prvi put čitaju. Predlaže, da o. dr. Ugrcno\ne razloži principe zakona, koje je I. sekcija razA´ila. Prima se predlog MarinovićeA- i zaključuje se. da se otvori generalna dc^ bata o okosnici zakona, a dr. Ugreno\ie da referiše o zakonu. U gr eno vić uzima riječ i obrazlaže, da je opravdano stanovište I. sek;^ čije, prema kojem je nužna posebna okosnica, kako ju je ta sekcija izradila. Projektu manjka obrazloženje, bez kojega ne može ni proći kroz Narodnu ^kLipštiiiu. ()bra/h)ženjc je sastavni dio pr(tjekta s\´a]:og noN´og zakona, pa se njegovo pomanjkanje osjeća kao veliki nedostatak predloženoga projekta. Gkn-ne mane projekta bile bi: L Zakon je pieoš´ran s mn(jgo ncpotrebnili detalja. 2. Mnogo toga sto je u projektu, ni ne spada u sani šumski zakon. 3. Projekt je rejcd´instven. Fpskoj Širini nekih d´jeloA´a stoji nasuprot ........ zbijenost drugih mjesta. Sekcija je č4av rad podijelila u 7 dijelova, pa će kasnije poći na obraz? ložu nje svakog pojedinog dijela, a sad će istaknuti neke općenite momente. Pojam šume u definiciji ^mo mi u 1. sekciji proš rili: velika je prednost ovou zakona pred drugima što ima definiciju. Icojc nemaju drugi zakon\ iN´aŠo grupiranje šumske policije razlikuje se od onog austrijskog i od projekta 0A4)g zakona. Pojam relativn´h i apsolutivnih zaštitnih šuma smo za== bacili. Gospodarski momenat smo diferencirali prema katcg>,rija posjeda. C)b^ razlaže razliku gospodarske i produktivne potrajnosti. Scrv´tuti ne spadaju u šum. zakon. (Sivic: u Sloveniji je o tomu po^sebni zakon.) Neki propisi projekta su upravo nemogući. Tako n. pr. «Izvozn"ce«, imaju svrhu, da se ispita kontrola proveniencijc dr^eta, dok zakon ne može, (Ui pritegne te odi´cdbe i na pilane Pitanje Vvoza obradili smo kao gospodar^ ski momenat. a ne kao polieajni. Kod suvati , spada gospodarski dio ovamo, a polieajni pod zaštitne šume. . Hivatskoj Ima poseban zakon o drvljem obraslim pašnjacima, kojega treba također uvažiti kod rešcvanja ovog pitanja. Detalji Cirkovi ć pita prima li se predložena razdioba materijala na se Grupacija sekcije se prihvaća jednoglasno , pa se na tom temeliu može r)t>´onti spccijcdna debata o (jpćem dijelu i pojedinim glavama. (Svršit će se.) |