DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1923 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Juprinob ..7...´..!.. u/račiiika <).yipu ii^lifa o´nooorićntJi^ Jr\´cca, 127 DR. M.ADIM1R ŠKORIĆ, (Zagreb): Doprinos poznavanju uzročnika osipa iglica crnogoričnog drveća. Prva opažanja osipa iglica crnogoričnog drveća naročito bora sižu u primjerenu daA^iinu, te se kao jedan od prvih posmatrača spominje Georg LiKhig Hartig.^ Od toga doba vodila se dugo vremena prepirka o tom, što je uzrok toj bolesnoj pojavi. Najveći dio tadanjih istraživača držao je, da je to opadanje iglica uzrokovano mrazom, a drugO´ mišljenje zastupao je Ebei? maver u svom poznatom djelu: Die phvsikalischen Einvirkun^ gen cles Waldes auf Licht und Boden und seine klimatologische imd hvgienische Bedeutung 1873. Objašnjenje EbernaaveroA^o bilo je znatno vjerojatnije, jer se oskmjalo na neka. većini dobro poznata opažanja isušenja iglica uslijed prekomjerne transpira^ čije. Tek godine 1901. kad je Tubeuf objelodanio svoju opsežnu monografiju´ o osipu iglica bora utvrđeno je, koliko značenje za tu bolest imadu prije navedeni uzroci. NesLmmjivo je, da mlade, nekoliko godina stare biljke ....^ gorićnog drveća znadu ]:>ostradati zimi, kad nema snijeaa, a imade dosta sunčane topline i vjetra. Sunčana toplina i suhi vje^ tar pospješuju u znatnoj mjeri transpiraciju iglica, no izgubjenu vodu ne može korjenje naknaditi s razloga, što je zemlja smrz^ nuta, te onemogućuje primanie A^ode u onoj mjeri, kako bi to bilo potrebno, U tom slučaju dolazi do ugibanja iglica odnosno cijelih biljka, no ne smije se pri tom zaboraviti, da je način nastupanja te bolesti u ponaJAaše slučajeva drukčiji, nego je onaj od kojeg najčešće u velikoj mjeri ot])adajn iglice crnogoričnog drA´eća. Prema prijašnjem objašnjenju pojava je nerazumljivo, da kod mladih biljka pocrvene i otpadaju iglice samo sa najdonjih grana, koje su najdulje prekrivene snijegom, te nisu iz\T/ene pre? komjernoj transpiraciji, a kad bi ova bila uzrok tog otpadanja, moralo bi biti obratno. U tcnn slučaju morale bi ugibati iglice na vrhu i vršnim granama, kojima uslijed zamrznutog tla odnosno slabog primanja vode korjenjera, najviše nedostaje´voda potreba na za transpiraciju, jer su od korjenja najviše udaljene, pa im korjenju bliže grane prikraćuju vodu. ´ Hartjj^: Lohrbucli Hir Forstcr 1808. .Schcniber: All^cmcinc Vovbt unci Jagd´/eitung 1858. Holzncr: Dic Ik´obachtuntfcn iibor die Schiittc der Kicfer odcr Fohre und die \Vintcrfiirbuni^^ imniergriiner Ce\vach,se 1877. - Dr. C. V. Tubeuf: Studien libcr dic Scliiittckrankhcit der Kiefer 1%L |
| ŠUMARSKI LIST 3/1923 str. 6 <-- 6 --> PDF |
12^ Doprinos poznavanju uzračaika osipa iglica crnogorićnog drveća, Kako gotovo svake godine nestane na neko vrijeme snijega, to bi se morao redovito godišnje javljati taj pojav, kad bi mu ..... bila prekomjerna transpiracija, no tomu nije tako. Stoga je nastala potreba, da se potraži objašnjenje tom po= ..... za one slučajeve, koji po okolnostima svoga nastupa ne mo^ gu biti objašnjeni isušenjem uslijed nedostatka vode, pa je i do^ kazano, da većim dijelom osip iglica crnogoričnog drveća nije uzrokovan nedostatkom vode, već napadajem gljiva iz skupine Hvsteriales. Tri su roda, koji prouzrokuju osip iglica crnogorice i to: 1. Lophodermium. Spore iglaste, jednostanićne, dulje od polovine askusa, a ..^ laži ih se pO´ osam u jednom askusu. 2. ....đerma. Spore kratke, nešto šire na gornjem kraju, ponajprije jednom stanične a kasnije dvostanične, također po osam u jednom asku. 3. Hvpodermella. Spore kijačaste, jednostanične po četiri u jednom asku. Po Negerovom prikazu^ poznate su dosada ove A^rste: Lophodermium. L. pinastri (Schrad.) — na Pinus silvestris, montana, nigra i ceni´bi a. L macrosporum. Hartig. — na Picea ....... L Abietis Rostr. — na Picea excelsa i Abies pectinata. L nervisequium D. C. — na Abies pectinata. L laricinum Duby, — na Larix europea, L gilvum Rostr. — na Pinus nigra. L juniperinum (Fries.) — na Jtmiperus communis. Hvpoderma. Hypoderma brachysporum (Rostr.) — na Pinus strobus i ? -nus excelsa, .. pinicola Brunch — na Pinus silvestris. , .. robustum Tub. — na Abies (concolor?). HypodermeUa. .. Laricis Tub. — na Larix europea. .. sulcigena (Link) Tub. — na Pinus selvestris i montana. Za svog boravka u Hann. Miindenu imao sam prilike, da ...^ učavam veći broj tih parasita, pa iznosim ta svoja opažanja, a naročito ona o Hvpoderma brachysporum Rostr., koji mi je usli^ jed obilnog razvitka omogućio ponešto podrobniji studij. -´ Negcr: Krankheiten unscrer Waldbaurac. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1923 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Doprinos poznavanju u/raaiika o.iipa ic^Iics cnjogoriojiog Hvpoderma Bvćichvsporuni (Rosfr.) l\xb. . a s ]-) 1 o d n i o r a a n i. Prvi je tu ,Uljivu naišao i opisao Kostriip (1.) n Danskoj^ a nešto poslije našao ju je i Tubeuf (2.) u Bavarskoj nedaleko Pa= bave. Prema opisu Rostrupo\´oni nastupa ta gljiva kao uzročnik osipa ii^lica 23—3i) ^^odišnjet; borovca (P. strobus), a Tnbeiifu je uspjelo ustanoviti, da je ista <;!ljiva uzročnik osipa igliea ne samo borovca \cć i onih u \v na prije dva spomenuta bora istu ijljivu našao još i na Pinus fiexilis, Pinus Banksiana i Pinus Peucc, Pinus strobus, cxcelsa i f SI. 1. Ig-lice bora Pinus banksiana sa apoteciji ma .. iive Hvpoderma brachvsporuni. flexiiis mogli su dobom odgovarati nalazu Rostrupovom, no Pinus Banksiana bio je po svoj prilici bar 50—60 godina, a Pinus Peuce mogao je imati blizu 80 godina, ako ne i više. Primjerena toj dobi bila je i žestina napadaja, te su borovi u mladoj dobi znat=^ nije trpili od zaraze, dočim se u starijih napadaj očitovao u ...^ danju iglica donjih grana i to pojedinačno^ Budući se borovac i u nas uzgaja, a Pinus Peuce sačinjava prirodne sastojine u nekim krajevima naše države, to postoji ^ Rostrup: Fortsuttc Uiuierssgelser over SavltesA^ampes Ani^reb paa $kov# traecrne (Tidsskrift for Skovbrug VT 1883 S, 281—282.. Isti: Plantepatoiogie. 1901. 2 Tebeuf: BcitruL*e /ur Kcnntniss der Baurakrankhciten. Berlin 1888. IstJ: Die NadcLschiitte der Weymouthskiefcr (Natunvis^. Zeitschrift fiir Forst. und Lflndwirtschaft. .. 6, 1908.) |
| ŠUMARSKI LIST 3/1923 str. 8 <-- 8 --> PDF |
130 Doprinos poznavanju uzracnika osipu iglica cniogorlčnog drveća. mogućnost znatnih šteta od te gljive, pogotoA^o kad sam imao prilike, da ju već nađem na borovcu u nas (Zagreb i Našice)/´ .^.. početkom mjeseca augusta može se na pocn^enjelim iglicama spomenutih borova motriti apotecijc i^ljive, no poredaj njihov poput čisla kao što se to dosada isticalo nije tako .....^ terističan za sve borove nego samo za Pinus Strobus i cxcelsa, dočim na ostalim vrstama dolaze apoteciji nejednoliko razba^ cani po cijeloj površini iillicc i na svim stranama iste, te mi se SI. 2. Poprečni presjek apotecija i iglice (uvećano). Čini, da je na prvim taj poredak uvjetovan samo uskoćom iglice odnosno pomanjkanjem prO´Stora za drukčiji poredak, što naj= bolje opravdava način njihova poredka na borovima za koie ta bolest dosada nije bila poznata. (SI. L) ´ ..) bih zahvalan <^obpoch kolegama i/ prakse ?. podatke () rasirenju i djclo\.´mju tog parasjta u .... |
| ŠUMARSKI LIST 3/1923 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Doprinos po/iiavunju iizivičniko osipa iglica crnogončnog drveća. 131 Obilan ..1./ apotecija na raznira borovima omogućio mi je da odstranim i neke nedostatke dosadanjih opažanja. Prema brojnim opažanjima postoje neke razlike naročito u pogledu veličina dijelova rasplodnog organa a i samog ustroja istog. Apoteciji nastaju ispod same kutikule ili ponešto ispod hi^ pcderme (SI. 2.) te imadu znatan broj askusu i parafiza. U po? četku ispunjuju šupljinu apoteeija parafize, a kasnije se među ove pomalo utiskuju asci. Same parafize su na .... kijačasto odebljčde, ravne, vrlo često kukasto uvinute sa poprečnim stije? mama, a katkad i razgranjene. Parafize im^adu u sredini debljinu 2—2-5 /. a gornji kijačasti kraj dosiže debljinu od 3—4 ". Asci su bez boje prema dolje ponešto suženi, te imadu duljinti lio—120 /s a širina im je 17—22 ". U svakom asku nalazi se po 8 spora, koje su najčešće dvije po dvije paralelno malo koso poredane, a kadšto jedna za drugom poput crijepa na krovu. Najdonje si3orc katkad su okrenute prema objektivu mi? kroskopa svojim .^..... Spore su A^retenasta oblika, a izA^ana imadu dosta znatan galertasti tok (SI. 3.). Veličina spora sa ..? lertom iznosi 28—30 /^ >< 10 ´´, a bez galerte 26—30 ^´ X 3—6 ´^ Prema dosadanjim veličinama Rostrupa, Tnbenfa i Schrotera, najpribližnije su po meni ustanovljene A^eličine onima od Schro? tera, premda i tu postoje neke razlike, što se jasno vidi iz niže navedenog pregleda. Rpstrup Tubenf Schroter D /c S D f^ Š ´ D . S D ^ Š Asci 110 25 110 22 110-120 13-17 110-120 17-22 gore 3-4 3-4 Parafize sred. 2 2-2-5 Spore sa galertom 10 28-30 9-10 28-32 10 Spore beć galerte 20-25 4 20 4 26-33 3-5-4-5 26-30 5-6 Spore su u početku jednost^nične sa različnim brojem vaknola, no kasnije jednom poprečnom stijenom, postaju dvo^ stanične. Leže li spore u vodi, to već nakon 10 sati proklijuistjeraju po jednu ili više kličnih eijevi, no naskoro prestaje u vodi SA^aki daljnji razvitak uslijed iscrpljenja hranive materije. Analo´gno čistoj kulturi srodnog uzročnika osipa iglica običnog bora, pokušao sam čistu kulturu u sladu i ekstraktu borovih iglica, a da nijesam polučio željenog rezultata, jer su spore istje^ rale kličnu cijev, koja je u najboljom slučaju bila nekoliko puta dulja, no veličina same spore, a mrda je svaki dalji razAitak |
| ŠUMARSKI LIST 3/1923 str. 10 <-- 10 --> PDF |
132 Doprinos poznavanju uzračnika osipa- iglica cniogOTičnog drveća. izostao. Pokušaj, da taj razvitak pospješim običajnim stimula^ tivnint sredstvima nije doveo ni u čem do kakvih promjena. Time sam prisiljan, predpostaviv, da nije počinjena nikakva metodička pogreška, prikloniti se mišljenju, da je ta gljiva daleko znatnije adaptirana na stanovite uvjete razvitka, koje meni u duljem vre^ menu nije bilo moiguće pronaći, no što ću i opet prvom zgodom pokušati. Taj neuspjeh čiste kulture onemogućio mi je, da do^ prinesem siguran dokaz´ pripadnosti piknida (Si 4. i 5.) toj gljivi, koje sam našao istodobno sa apotecijima, nO´ samo na najmlađim iglicama. Pripadnost tih piknida veoma je vjerojatna, poigotovo kad je micel, koji se nalazi unutar iglica u ..... i drugom slučaju posve jednak. Kao što sam spomenuo nalaze se te piknide samo na naj* mladim iglicama i to na svim stranama iglice gusto- porazdije? Ijene poput sitnih crnih, tačaka. Na poprečnom prerezu vidi se, da su one poptit male posudice usađene .. staničje iglice no . SI. 3. Askospora sa galertastim tokom (znatno uvećano), znatno dublje nego apoteciji, jer se njihov otvor, kuda izlaze spore, nalazi u visini same hipoderme, a većim dijelom svojim su u samoj iglici. Spore su jajastog oblika, a duljine 6*5—8 pširine 3—4 /´; a po svemu odgovaraju gljivi dosada poznatoj pod imenom Dothichiza exigua Sacc. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1923 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Doprinob po/nti\anju uzračniku osipu ij^lica crnogorično^ tlrvcća. 133 2, Raširen je sporaiinfekcija. Infekciju YTse isključivo askospoTe, koje nastaju u apote^^ čijima. Razvitak samih apotecija pogoduje osobito vlaga, jer na otpalim iglicama, a osobito iglicama otpalih i odsječenih grana, koje se nalaze u većim kupovima, te uslijed toga dulje vrijeme podržavaju vlagu, dolazi do najobilnije tvorbe apotecija. Na:^ protiv iglice, koje ^se nalaze na mjestima sa manje vlage, ne ..^ kazuju nego samo tu i tamo gdjekoji apotecij. Dozrijevanje apo^^ recija pada prema Schroteru^ u mjesec oktobar i novembar, no prema mojim opažanjima započinje njihoA^o sazrijcA^anje daleko ranije naime već mjeseca augusta i traje sve do konca novem^^ bra. Doista su spore za čitavo to vrijeme pokazivale infekcijonu sposobnost, jer su uvijek nakon kratkog boravka u kapi vode istjerale kličnu cije.^ SI. 4. Poprečni presjek ig-Iice i piknide (uvećano). Iz apotecija odnosno askusa bivaju spore izbacivane, kad=^ fjod imadu dostatnu količinu vode, no zato nije potrebna kiša već dostaje i noćna rosa, dapače može se reći da ova i ponešto vlažni no ne kišoviti dani najviše pogoduju izbacivanje spora, Schroter: Pil/c von Schlcsien III. Bd. TI. Teil |
| ŠUMARSKI LIST 3/1923 str. 12 <-- 12 --> PDF |
134 L)opnn(^s pi\´uavuiiju u/.aCniVa osip.i iglica crno.i^oriciu)^ drveća. te se možemo o tom lako uvjeriti, jer su tuda apoteciji otvoreni. Pojedini apoteciji ne izbacuju spore za čitavog prije navedenog vremena, već bivaju iscrpljeni u nekoliko tjedana, no trajno do^ zrijevanje novih apotccija u tom dosta dugom ....... omogu^ ćujc širenje same bolesti u znatnoj mjeri. Po ascima izbačene spore sižu tek nekoliko milimetara u zrak, no to već dostaje, da se te spore neznatne težine održe u zraku te budu minimalnim gibanjem zraka dalje odnesene/ Samo jedan dio tih spora bude ovim strujanje-m zraka od== nosno A^jetrom odnesen na veće udaljenosti te od ovih, koie se fr^i .~< SI. 5. Konidije, koje nastaju u piknidama (znatno uvećano). na taj način znatnO´ razrijede u zraku, potječe infekcija pojedi? nacnih iglica na borovima kao što su u našem slučaju bili Pinus Peuce, Banksiana i flexilis koji su se dalekoi nalaj´rfli od centra bolesti, mlade sastojine borovca u šumariji Gahrenberg. Veći dio tih spora inficira nespoisredno blize iglice same sastojine bo^ rovca u kojoj je bolest započela! velikom se žestinom i^azmahala. Nije isključeno, da je infekcija borovca mogla uslijediti i spo? .... sa prije spomenutih manje zaraženih borova, no u ovom slučaju je to slabije vjerojatno već po tomu, što su sastojine bo? rovca totalno inficirane te pokazuju jasnu sliku cluljeg poboli? jevanja. ^ Fulck: Dic Sporciivcrbrcitun^ bci den Basidiomvcotcn und der bioiogische M´ert dcr Riisidic. Bdtriii^e /ur Biologic dcr Pflanzen Bd. IX. 191U. I^ilck: Ubcr dic Luftinfcktion des Mutterkorns (Clinicaps purpurca Tul) und dic \´erbrcitung pdanzlicher Tnfektionskmnkhcitcn durch Temperatura stromutijJen. Zeitschrift hir Forst^ und Jagd\vc.4eii 1911. S. 202. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1923 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Doprinos poznavanju u/račnika osipa ig´licu criiogoričnoi´ drveća. 135 U svakom slučaju možemo ovdje razlikovati dva načina in=^ fekcije, jedan u blizinu, a drugi u daljinu, odnosno primarnu i se? kundarnu infekciju. \"anjski se očituje infekcija ponajprije time, što na mje? stinaa, gdje spore prodiru u iglicu, iglica promjeni b^-*ju t. j . ponešto požuti, a nakon znatno^g razvitka samog micelija unutar iglice po? svema požuti čitava iglica. Kad iglice nakon infekcije pocrvene tako, kao što sami ili našao nešto prije sazorijevanja ap**tecija u augustu, nijesam ..^.. puta mogao motriti, jer mi je bilo mo? guče pratiti samo´ doba razvitka apotecija, koji potiču od prošlo? godišnje infekcije te početak nove infekcije u samo jesen. Način prodiranja klične cijevi u iglicu teško je sa sigurnošću ustanoviti te se nijesam mO´gao zasad odlučiti, da li prodire gljiva kroz puci ili epidermu, a možda je moguć i jedan i dragi način prodiranja. Ustanovljenje micelija u nutrini iglice dosta je lagano, jer se u interceltdarnim pro-storima razvije u znatnoj mjeri, a sam po sebi je dosta karakterističan, da ga se može razlikovati. Kad je infekcija osobito znatna, tO´ u tom slučaju katkad prodire micelij iz iglica i u same mlade izbojke, koji naravno od tog napadaja ugibaju. To prodiranje u izbojke najčešće je samo u onih bilj´ka, koje su osobito jako napadnute, te su yeč na do? maku ugabinja. U sastojini borovca ležale su na tlu odsječene grane u kojih su iglice bile najjače prekrite apotecijima gljive, što je najbolji znak, da već jednom zaražene iglice omogućuju i nadalje razvitak samom parasitu i u onom slučaju, ka bi\^a grana na kojoj se one nalaze, nakon infekcije odvSJečena. Ustanovljenje, da li postoji mogućno´st infekcije i takvih iglic-^, koje su još u turgescentnom stanju, a nalaze se na o-dsje? Čenim granama, biio´ bi od .^.... velikog značenja. U tom slu? čaju ne bi bilo prikladno ostavjati takve grane u sastojinama toj boesti izvrgnutih borova, jer bi se thne pružila mogućnost još znatnijeg razvitka samog parasita, a dosljedno tomu još obilni? jeg raširenja ove bolesti. Poslednju okolnoet biti će potrebno još naknadno eksperiineritalno ustanoviti, jer dosadanji pokusi nije?su pokazali iz.^jesno´g rezultata. 3. Utjecaj bolesti i zaštita. Djelovanjem parasita ugibaju iglice u .^..... mjeri te otpa? daju, no kao što sam prije spomenuo izumiru i čitaA^i mladi iz? bojci, &to nastupa redovito u onom slučaju, kad je osobito bujan razvitak micelija. Prema Rostrupovim^ opažanjima može talcA^-o izumiranje iglica iz godine u godinu dovesti i do ugibanja |
| ŠUMARSKI LIST 3/1923 str. 14 <-- 14 --> PDF |
136 Doprinos poznavanju uzračnika osipa iglica cmogoričuog ´^J^^;g^-_^ cijelih stabala. Doduše i u tom slučaju, koji sam imao prilike motriti, ugibala su i uginula mno´ga stabala, no ne bi mo.gao to pri^ pisati iskllučivo djelovanje te parasitske gljive, ..^... meniistra^^ živana stabla, a tih je bio priličan broj, pokazivala su jaane tra^ gove jedne druge bolesti, kojoj uzročnik nije gljiva većinsekat Pythyophtorus chalcographus. To je i razumlivo, kad se znade da potkomjaci najrađe napadaju stabla, koja se već nalaze u stanju min oris resistentiae, a prema novijim istraživanjima izleda da mnogo bolesti bilja, koje dovode do ugibanja, nisu posljedak jed? nog faktora, već niza takvih, koji svi zajedno tek dovode bilinu do njezine posA´^emašnje propasti. Najviše trpi od te bolesti boroA^ac, dočmi P. flexilis excelsa i Banksiana, premda su osjetljivo pogođeni napadajem, ipak ne trpe u tolikoj mjeri kao borovac. Za Pinus Peuce tesko´ je nešto odre= đeno tvrditi s razloga, što sam ja imao priliku motriti tok bolesti već znatno starog stabla, ,.. kojeg uslijed veće otpornosti ne može bolest doći do pravog izražaja. Obzirom na njegovu srod=^ nost sa borovcem bilo bi interesantno pratiti sam razvitak i tok bolesti u mladim sastojinama, gdje on prirodno pridolazi. Upotreba bordoške juhe, koja se pokazala kao idealnO´ sred^ stvo zaćtite mladih biljka običnog bora, inficiranog od Lophoder:^ mium pinastri, nije u ovom slučaj.u uporabiva s razloga, štO´ bo^ lest nastupa na 25—30 godišnjim stablima, dakle na takvim, koja su .^.. prilično odrasla. Premda se ne može poevema poreći vrijednosti Rostrupova nazora, da se je moguće štititi protiv te bolesti odstranjivanjem zaraženih stabala i igHca, pa i tek inficiranih, no odsječenih gra^ na, kao što smo prije spomenuli, to se ipak ne čini taj način oso^ bi-to usjesnim. Veće značenje treba pripisati mjestu, gdje ćemo podizati nove sastojine već stoga, da to ne činimo na takvim mjestima, koja su u blizini zaraženih sastojina. Daljnji faktor, koji je baš u konkretnom ´slučaju dorprinesao razvitku i raširenju bolesti, jest neumestan izbor stojbine gdje se ove sastojine nalaze, jer je uslijed znatne vlage pogodovan brojni razvitak apotecija, a time još jača zaraza pošteđenih zdravih borova. Zgodnim izborom mjesta za podizanje sasto^ jina borovca i uvaženjem ostalih mjera opreza smanjiti će se jakost zaraze u tolikoj mjeri, možda i po-sve ^nemoguičiti, te će ovi u početku ponešto zaoistajati, no neće doći do većih poljedica, jer će oni u skoro vrijeme prebrodirti opasno doba u koje su ...^ ´Vise bolesti izvrženi. IL Ostale parasitske histerijaceje. Poznato je, da je glavno doba razvitka apotecija vrste Lo^ phodermmm pmaistri mjesec srpanj, kolovoz i rujan, no ipak .se nalazi mladih totahio inficiranih borovih biljaka na kolima se |
| ŠUMARSKI LIST 3/1923 str. 15 <-- 15 --> PDF |
i)opvn)u.s poznavanju u/1411.´.niku .^... j;iljc.i ui-]i()yor?ćno^ drveća. ]´. nahize razviti apoteciji sa zrclirn sporama još i u polovici no= vembra, isvo je svakako rjeđe, no ipak potvrćuje mišljenje onih, koji tvrde» da iznimno dolaze zreli apotcciji u svako doba g*>dJne, a ne, kako se do nedavna držalo, samo n .^ore navedenim mjesec ciraa. istodobno sam ustanovio, da Lophodermiitm pinastri ....^ sitira ^^siin na n-dpvćd u pregledu navcdeniin borovima, također na Pinus koraicRsis. Kod izoliranja spora vrste Hvpoderma brachvsporum sa iL.;lica od Pinus excelsa naišao sam na dva apotccija jedne Lo=^ phodermium vrste, za koju sa sigurnošću nisam mogao ustanoviti, da li je to LophoderTDLium pinastri ili jedna nova vrsta. Budući na tom boru nije dosad poznata nijedna Lophoderminunvvrsta, a neznatni materijal nije mi dozvolio podrobrsije ispitiA-anje, st^fia se ()<4...1..... samo na na/naku veličina, koje prilično od.ilovaraju onim od Lophodermium pinastri sarno postoji razlika u du^ Ijini spora. Asci loO— 140 ^^ X i-1—16 .", spore 59—106 !´ X 2—3 /^ a paraHze 2--3 /´ u sredini, a na vrhu 4—5 /^ Slično je doba razvitka apoteeija također u \´rste Lophoder^ mium jimiperinuni, koji dolazi na ii^lieama obične boroviee, jer u ove vrste nalazi se zrelili apoteeija tokom cijele godine, no ipak glavno´ doba njihovog razvitka pada u mjesece maj do avgusta. Premda ta vrsta nije inače od većeg zamašaja, to ipak nije iz^ lišno spomenuti, da jakim napadajem može uništiti borovicu, što je od nekog značenja bar za pojedine primjerke u botaničkim vrtovima, jer je .. tom slučaju i takav gubitak osjetljiv. U svih prije .spoimenutih vrsta i u vrste Lophodermium ma^^ crosporum parafize su pretinjenc poprečnim stijenama, kao što to navodi Torsten Lagerberg za vrstu Hvphodermella suicigena, . dosadanji su istraživači to pregledali. |