DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1923 str. 46     <-- 46 -->        PDF

168
Šumska industrija i trgovini.


oblog drveta izvozi se najviše rud.aič,kog drveta. Znatan je i izvoz gotove robe
(vrata, dovratnici, prozari, drvene kuće itd.) kao i celuloze i drvnine.


Najviše se izvozi u Englesku´32%, Francusku 18%, Njemačku 12%, Daiv
sku 10%, Nizozemsku 6%, Belgiju 4%, .Špamjti 3%, i 15´^/o ost. na druge države.
(Hufnagl). -\


Preračunato u oblo drvo izvezlo se u god. 1911. (po Endresu):


Oblo.g i polufabrikata 10,370.000 .^


Celuloze i drvnine ^ 3,500.000 m«


Papira i ijepenkc 720.000 .^
Žigica 66.000 .^
Ukupno. 14,656.000 m» ´ , "
""


Ako se pribroji jos gotova drvena roba. to se izvaža preračunato u oblom
oko 15 mil. .^. U god, 1922. bila je potražba za drvetom velika i unatoč
finske i ruske konkurencije, raspi odane su sve zalihe. Najviše se izvo´zilo opet
kao i prije u Englesku, Fvuacus-ku, Dansku, Belgiju i Španiju. Njemačka je
radi nazatka marke malo kupovala. Opažala se je velika ko´nkurenca švedskog
drveta i u sjev. Africi. Početkom godiirc plaćalo se u francima, ali su uslijed
pada franka počeli švedski trgovci tražiti naiplatu u engleskom noveu.


, , b) Norveška.


Površina šuma iznosi 6,897.800 ha -= 21´4% cjelokupne površine. Najviše
je privatnih Šuma (81-9%., općinskih je 3-1%. a ostalo su državne Šume. Oso*
bito se mnogo sjeklo u priva^tnim šumama, tako, da je izvoz drveta iz Norveške
u dekadcnci. Dok se je dvadesetih godina kretao oko 1,900.000 m^ 1910. god.
bio je 1,253.000 ;.^ 1913. 1,044.000. m^ 1915=16. je nešto porasao, da opet o-slabi
1917. na 973.000 .^ a 1920. na 939.000 .^ (Endres). Izvozilo se nešto više drveta
za celulozu. Do sredine 1922. godine vladalo je mrtvilo na nor.^eškom drvnom
tržištu, jer tamošnji trgovci nisu mogli da.^ati uz cijenu, s kojom su se :^ado^
voljiliu Švedskoj i Finskoj. Tako-je Norveška postepeno gubila svoje glavne
kupce (Nizozemska i Engleska).


Kako je ov^dje nazadovala šum. trgovina vidi se najbolje iz statističkih
navoda priopćenih u Flolzmarktu 1922, br. 63, prema tome je 19J4. prerađeno
u Norveškoj 732.000 .^ drveta, a 1921. samo 295.000. U isto vrijeme izvezeno
je drveta za celulozu i papira 1914. 837.000 tona, a 1921. samo 449.000 tona,


dočim je izvoz susjednih država u istom artiklu znatno ojačao (n. pr. u Fin^
skoj). ing Marinović:


(Svršit će se.)


Cijene drvnog tržišta.


(u februaru 1923.) ,


Jugoslavija.


Hrastovi trupci I. raz.^2000 D do 2200 D; hrastovi trupci TI. raz. 1600 D
do ISOO D; hrastovi trupci" za furnire 2400 D do 2700 D; fina hrastova roba
3000 D do 3500 D; hrastovom na zrcalni rez 4000 D do 4800 D; hrastovina
izabrana roba 5000 D do 6000 D; hrast, daske do 5 cm ohr. 1500 D do 2500 D;




ŠUMARSKI LIST 3/1923 str. 47     <-- 47 -->        PDF

Suraska industrija i trgovina, 169


Kvust. diiskc pr. 5 cm ohr. lOOO D do 2(.) D; hrastovi bouli U. .. 2000 D u
L r. 3500 D; hrast, noohre/ane pl. i-sp. ^ m 2200 D do 2600 D; hrast, iieobrc-z.
pl. t/n. 8 m 2500 D do 3200 D; ...^.. roba akov nj. i/r. 80 D do 120 D;
frauc- duž,, 1000 kom, 1 S.OOO D do 17.500 1); hruht. surovi frizi (/.a eksp.) IMH) D
do 1600 D; hrast. štafU 1700 D d(. 2200 D; bukovi trupci I. razr. 2.)0 D do
^.. D; buk. pilj. I. ra/. (parena) ... D do 1800 D; buk. pilj, L razr. (nep.)
*´(10 do 1400 D: bukovi fri/i 750 D do 850 D; javorovi trupci I.´ ra/. 720 D do
870 D; jasenovi trupci .. raz. o50 D do 800 D; brijest, trupci .. ra/. 500 D do
()50 D: meka tesana roba 350 D do 450 D; meka piljenu roba 550 D do 650 D
.stup /a br/ojav. hrastoA´ 50 D do 70 D; stup za br20ja\´ jelov 40 D do 60 D
:/eljez. pragovi, hraslo\i 33 D do 55 D; želje/, pragovi bukovi 30 D do 45 D
ogrijev bukva 1. raz. 2700 D do 3000 D; ogrijev bukva il. raz. 2200 D
do 2400 D; ogvijeA^ mjcšaua roba 2400 D do 2700 D; drveni ugaij, vagon


10.000 D do 12^.000 D.
Madžarska.


Piljc^no drvo iz Erdclj a po m-´: smrckovina ncsort. 2000—2900 leja; st^j^
larska roba 2000—2100 Icja; grad. drvo 1700—1800 leja; letve 1700—1800 leja.


Slovačko drvo po .^: grad. drvo 25.000—26.000 m. ..; letve 27.000
do 28.000 m. ..; tesano drvo 18.000—19.000 .. .,; sort. krov. šindra (960 km)
700O—8000 m. .. — ove ab madž. granica (Magvar Fakerededi); gorivo drvo
(suho) 82.000—85.000 m. ..; svježe 65-000—67.000 m. .. po vagonu; drv. ugalj


l.a 315.000—325.000 m. ..; (rum., roba 20.000—24.000 leja ..^ vag. ab ma;dž. gra.
nica); hrasto\ni trupci 14.—20.000 .. ..; h. buli merk. 35.-~40..), .... 50 do
60.000 m. ..; jasenovi trupci 16.—20.000 m. .. — (»Carpathia«).
Njemačka.


Za hrastovo drvo polučuju se vrlo v´soke cijene. U \Vurttembergu: la raz^
red po m-» 440.000 ., 1 b 205,000 ., I c 170.000 .; u Hesseuu IL razred JKV
prečno 419.145 . ab šuma; u Badenu III. razred 145.000 . ab šuma; u Spessartu
P razred po .=* 700.000 ., la razred 486.000 ., III. razred 365.000 ., YIL raz^


97.000 . ab šuma. — (»Holzmarkt«).
lialija.


Milano : Jelovi trupci 190—220 lira; tesano uso Trieste 225—245 lira;
daske L i 11. 285—320 lira; daske III. 210—245 Ura; ariše\q trupci 230—275 lira;
ariševe daske 380—425 lira; bukove daske 320—380 lira po m^,


Trieste : Jelovi škureti 280 hra; škuretini 320—360 lira; daske 2(.)0—230
dira po m^.
Fc o Posto j na : Jelove daske I. i .. 220 lira; jelove daske III. 170 lira;
morali 220 lira; bordonali uso Trieste 120 lira po m^.