DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1923 str. 46 <-- 46 --> PDF |
168 Šumska industrija i trgovini. oblog drveta izvozi se najviše rud.aič,kog drveta. Znatan je i izvoz gotove robe (vrata, dovratnici, prozari, drvene kuće itd.) kao i celuloze i drvnine. Najviše se izvozi u Englesku´32%, Francusku 18%, Njemačku 12%, Daiv sku 10%, Nizozemsku 6%, Belgiju 4%, .Špamjti 3%, i 15´^/o ost. na druge države. (Hufnagl). -\ Preračunato u oblo drvo izvezlo se u god. 1911. (po Endresu): Oblo.g i polufabrikata 10,370.000 .^ Celuloze i drvnine ^ 3,500.000 m« Papira i ijepenkc 720.000 .^ Žigica 66.000 .^ Ukupno. 14,656.000 m» ´ , " "" Ako se pribroji jos gotova drvena roba. to se izvaža preračunato u oblom oko 15 mil. .^. U god, 1922. bila je potražba za drvetom velika i unatoč finske i ruske konkurencije, raspi odane su sve zalihe. Najviše se izvo´zilo opet kao i prije u Englesku, Fvuacus-ku, Dansku, Belgiju i Španiju. Njemačka je radi nazatka marke malo kupovala. Opažala se je velika ko´nkurenca švedskog drveta i u sjev. Africi. Početkom godiirc plaćalo se u francima, ali su uslijed pada franka počeli švedski trgovci tražiti naiplatu u engleskom noveu. , , b) Norveška. Površina šuma iznosi 6,897.800 ha -= 21´4% cjelokupne površine. Najviše je privatnih Šuma (81-9%., općinskih je 3-1%. a ostalo su državne Šume. Oso* bito se mnogo sjeklo u priva^tnim šumama, tako, da je izvoz drveta iz Norveške u dekadcnci. Dok se je dvadesetih godina kretao oko 1,900.000 m^ 1910. god. bio je 1,253.000 ;.^ 1913. 1,044.000. m^ 1915=16. je nešto porasao, da opet o-slabi 1917. na 973.000 .^ a 1920. na 939.000 .^ (Endres). Izvozilo se nešto više drveta za celulozu. Do sredine 1922. godine vladalo je mrtvilo na nor.^eškom drvnom tržištu, jer tamošnji trgovci nisu mogli da.^ati uz cijenu, s kojom su se :^ado^ voljiliu Švedskoj i Finskoj. Tako-je Norveška postepeno gubila svoje glavne kupce (Nizozemska i Engleska). Kako je ov^dje nazadovala šum. trgovina vidi se najbolje iz statističkih navoda priopćenih u Flolzmarktu 1922, br. 63, prema tome je 19J4. prerađeno u Norveškoj 732.000 .^ drveta, a 1921. samo 295.000. U isto vrijeme izvezeno je drveta za celulozu i papira 1914. 837.000 tona, a 1921. samo 449.000 tona, dočim je izvoz susjednih država u istom artiklu znatno ojačao (n. pr. u Fin^ skoj). ing Marinović: (Svršit će se.) Cijene drvnog tržišta. (u februaru 1923.) , Jugoslavija. Hrastovi trupci I. raz.^2000 D do 2200 D; hrastovi trupci TI. raz. 1600 D do ISOO D; hrastovi trupci" za furnire 2400 D do 2700 D; fina hrastova roba 3000 D do 3500 D; hrastovom na zrcalni rez 4000 D do 4800 D; hrastovina izabrana roba 5000 D do 6000 D; hrast, daske do 5 cm ohr. 1500 D do 2500 D; |