DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1923 str. 44 <-- 44 --> PDF |
166 Šumska industrija i trgovjjm. incc. Žuto 60 je ćulu neprestano vcLka tužba na saobraćtij. koji priječi, Ja ^. i/\<>/ razmaše u \ećoj mjeri. Nedostatak ^. je osjećao O´sohito .. prikladnim prevo/nim 6rett.tvinui, nai-o*.ito je hiio ra:dw \ i\4(ma za otpremu dugoi^^ drveta te se je dugo drvo ee.sto .sjekio U trupee samo da se može (otpremiti: drugje se je slalo ogrevno dr\o u /utvoren´m vagonima što je pokupljivaio otpremu ´/.\ li)—13% (»Car? pathia´<), \´elika /apreku IZN´OZU eini i nedostatak prave izvozne luke. CJdansko ne odgovara posA eiiu. potrebama drvnog eksporta, do čim su ostale luke po sus^ jednim malim dua\an)a zatvorene /a poljsko drvo. naročito Memel po Litviji, Prema tome JL velika većina i/voza bila upućena na željeznički sao-braeuj, koji se je tek lagano ..-)0!.\ Ijao. l"*ovišenjem prevo/ne tarife u augustu i taj je uteščan. ./. ^ve to Je stuvljala zapreke i sama nestalna vladina politika, koja se nije puno obazirala na želje i predloge str.]enih krugova, te su mnoge mjere dolazile prekasno il" su kile uopće nepotrebne, često i škodljive (Holz^ markt 1922, br. 67). Pad poljske marke, lagano -sređivanje poratnih prilika i velika potreba inozemstva omogućila su ipak iz\oz u većoj mjeri nego je bi(j KJ21. Crla\ni kupae poljskog drveta god. l*-*22. bila je Njemačka. Ona je kupovala borovinu i ostalu stolarsku robu. zatim borove želj. ....´1.... Nizozen^ska je potraživala mnog<» okruglog ernogorlćnog tlrveta. Ilrastovinu je kupovala gotovo iskljuciA^) Franeuska, dočim se je Engleska radi prilično blabc izradbe hrastovog drveta držala dosta rezervirano, kupujući samo najbolju robu. U glavnom traži inozem? stvo iz Poljske u velikoj mjeri rudničko drvo telegrafske stupOA´c. Koneem godine su na trŽi.Štu u A4irsavi pokraj notiranja poljske marke u Zuriehu sa 0.03 bile ove eijene po-m (Holzmarkt 1^)23, — 8.) okruglo ....: jela i omorika -10.000— 50.000 p. .. bor 45.000— 50.000 p. .. hrast 1. .. 80.000—100.000 p. .. bukva 60.000— 70.000 p. .. rudničko drvo: jela i omorika 35.000 p. AL bor 40.000— -18.000 p. .. drvo za eelulozu: jela i omorika 40.000 p. .. rezana roba: jela i omorika 90.000—110.000 p. ., hrast I. r. —] 60.000 p. .. bukva —140.000 p. .. Finska. Prema Lndrosu (Forstpolitik 1923) cijene se šume l^nske na 20 milijuna ha od čega je 15 mil. suhog. produkHvnog šumskog tla, te zauzimaju 63% cijele ..^ vršine. Drž^iM-iib suma ima 35.6%, nedržavnih 64.4%. Najviše ima crnogorice, a od pojedinih ^ rsta boia i .smreke manje ariša. Od bjelogoriee breze (naročito Betula A´errucosa i od(n"ata), zatim johe. manje hrasta i drugih vrsti. Izvoz drveta čini 70% cjelokupnog izvoza. U god. 1011. činio je 6.24 raili^ juna m´´ s 11.17 milijuna kg . 1.7 milijuna franaka vrijednosti, a god. 1913. već 227 milijuna ....... Od te količine bila je polovica (3.12 mil. m-^ rezani matc^ njii]. i´Aiivni kupac finskog drvctu prije rata bila je F.ngleska. zatim Belgija, Ni^ |