DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1923 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Šumska industrija i trgovina. 1.5 Takovi trubtoN´i ohulivućaju dr\´nu poduzeća st.no.-itog kraju: io je trgo^ \Jčko poduzeće, koje t>c razlikuje od ostalih kapitalističkih poduzeća u t<^iko, bto kod trusto-\4i učcst.-uje so\jetskii Adada sa 5% kapitala te u ^.Jdstvo po= stavlja SA´Og" zastupnika. Trust: je posve autonoman u svom ^O´spOLlarsbv-eiiom radu stojeći pod kontroloni države, industrijske eentrale i najvišeg narodno* gospodarskog savjeta; samo sto država učestvuje na eistoj dohiti. Tijekom jjod. 1*^)22. stvorei su jos i drugi trustovi kao; Dvinales, Petrolcs. Hollundoruskij les. AngloruskiJ les, /upadffles. Dnjeproles itd. Najjae, trust je Scvcrolcs, koji imii 25 podu/eća i stalno /aposluje .(..() radnika. Finansiranje drvnog eksporta cstvareno je pomoću stranog kapitala; ovt^j (k)biva sam koneesije /a eksploatac´ju pomoću dugotrajnih ugovora ili se stvaraju dionička društva i/ ruskt)g i stranog kapitala. Tijekom ]^^´22. popravile su se u velikoj mjeri pilane i pod´gnule se nove tako. da je u toj godmi izvezena prilična količina drvcta. Prema navodima .. Damševskog (»Ekonom, Žizn«) izvezeno je iz pe* trogradskc luke do k oktobra ]022 28,295 Standarda^ drveta. 01...11 su izvoznlei bili Njemačka i Engleska, u manjoj mjeri Nizozemska. L´ pripravi za i/vo/, stajalo je još 160.000 Standardi rezanog materijala, 900O ..^ dašćiea, 5000 m-- furnira i 1500 akova duž´ca. Zanimivo je. LIU ta količina sačinjava tek 7% u gad, 1903, i/vcženc količine, ali prema 1021., kad je i/vezcno samo 2% količine iz 1913, Čini 1922. godina znatan napredak. Cijene drveta su se tijekom 1022. godine rapidno dizale. Rezani materijal poskočio je s 300 ruhalja po .^ na početku godine na 4500 rubalja sredinom godine 1022. t. j . na početku godine su te cijene iznosile 21*9 puta predratne. a sredinom godine 301 puta predratne, dok je opća skupoća u istom .^....... iznosila daleko više (103´2 dot. 633 puta predratne c´jene). Pojska. Prema novijim podacima ( Novy Dziennik«) iznosi površinu šuma poljske republike (bez Gor. Sleske i Sred, Litve): U nekad, kraljevini 2,073.000 .. sa 545 i>ilana U nekad, pruskoj provinciji 1,800.000 ha sa 247 pilana V nekad, austrijskoj provinciji 2.173.000 ha sa 250 pilana U nekad, istočnim pokrajinama 2,500.000 ha sa 200 pilajia Ukupno 8,546.000 ha sa 1242 pilana Od toga je ´^.. u posjedu privatnika, a jedna trećina u posjedu države. Od drveća zas-tupan je u najvećoj mjeri bor, zatim smreka, jela i ariš; od listaća ima naj\dše bukve, zatim hrasta (Volhinija), breze itd. God. produkcija cijeni se na 21.500.000 m´k Prije rata izvozilo se oko 2,200.000 tona drveta; god. 1921. postigao je izvoz 38% predratnog. Za rata su stradale ne samo pilane, kojih prema pisanju poljskih listova ima za 70% manje, nego bi ih trebalo,, nego u još većoj mjeri putevi i željeza i Standard (za piljenu robu) = 165 eng, kub. stopa = 4-672 7.^ (za okruglo drvo ^ 120 eng. kub. stopa == 3´398 .. |