DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1923 str. 42 <-- 42 --> PDF |
164 Šumska inciiistrija i trgovina. 5. Da ^u samo šumarske vhusH u stanju, cUi na najjeftiniji i na najshodniji pučin uspješno provadaju uređenja bujica, kao i da . rio jeftin(j vrše nad/or nad i/vrsenini radovima, jer one raspolažu s nužnim organima; 0. D J rcsavanje atiendi uređenja bujiea, kao cisto šumsko^tehničkc usta* nove s-pada apsolutno u natllc/nost šumarske vlasti; 7. Da druue \iasti nisu kompetentne, da rijesavaju šumarske poslove i pro:= vode prop"sc šuinskot* /akona. nei:o da bi se te kompetencije upravo dijame^ tralnc kosile- i prou/rokovide samo nate/anje i komplikovanje službe: S. Dii se 3 šumsko^nžinjerski personal — radi raznolikosti u naobrazbi_ i u prop´sima /a struCaie ispite — ne može miješati sa drugim inžinjerskim osob* Ijem — u/evši sve to u ob/ii, molimo \´as ^gospodine Ministre, da izvolite podu/cti nužno korake, da se uređenje -bujiea skupa s njegov´m pcrso* nalom i budžetom, e´.m prije povrati u resor ministarstva šuma, gdje mu je ..^ ilino i pravo mjesto, ne bi li se tim načinom u našoj državi uspješnije iskori? stila iftkustvo drugih, naprednijih država a na ubar ove važne grane službe te unifikacije čitavog šumarskog personala. U Zagrebu, dne 10. februara 1923. Predsjednik. Tajnik. Šumska industrija i trgovina. Svjetsko drvno tržište n godinu 1922. (Nastavak.) Evropska Rusija. Od 180 milijuna ha šume, što je Evropska Rusija imfda prije rata. izgubila je znatan dio, što je pripao no-\dm državama (Ukrajini, Poljskoj, Estonskoj, Lit\-i, Finskoj i Livonskoj) ali ima još uvijek kolo´salne Šuras-kc površine. Hufnagc] (Handbuch der kaufnaannischcn HoIzverwertung 1920) dijeli Ru siju na ova gravitticiona područja: 1. Predjel bijelog mora. 2. Predjel istočnog mora. 3. Predjel crnog mora i 4. Kavkaz. Prije rata (god. PUL) ./../.. je Rusija najviše drveta u Englesku (3´-´*8%), iVjemaeku (33-1%), \i/o/cnisku (4-.fl3%), Francusku (3-8%). Belgiju (2-7%), Avstro´Ugarsku (2%) God. .... i/no^io je i/voz drveta 7-55 rnil. tona, ...= rueunato na okruglo drvo 17M4 mil. m´ s vrijednošću od 333-4 milijuna maraka {V. Endrcs: Handbueh der Forstpolitik 1.22, str. 072). Za vrijeme rata pieuzele hu ruski pijac skandinavske drža^´c. Poslije sA´jctskog rata i unutarnje revolucije, koja je uništila mnoge šumske industrije, nije se moglo ni pomišljati na i/voz drveta sve dotle. d(A´ nije sovjetska y]o.da promijenila sistem svoje gospodarske politike. Nova gospodarska politika (»....^.) stvonla je 7a prelaz od komunizma prema kapitalizmu »dr/avni kapitalizam, (>sni\ajuei u industriji trustove. U augustu !*^21. god. osnovan je na trg. osnovi prvi drvni trust »Severoles«.4 |