DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1923 str. 37 <-- 37 --> PDF |
I^jjic-arstvo. 159 Nuiiku c) /at^iiidivunju bujica postavljena je (lunus na ^jsNJm (\i´uiiei*() li je bila u .starije .-...... Prije bu se podu/imaUi samo palijativna sred iš tvu, kt)ja su imala /adaću, da momenta no uklone ili ublaže nesreću; to su bile pot^bn"ito tehnieke .ap.a^´e ra/iic \rsti. l´ek onda, kad su ^´eiikc katastrofe 1850. j^fod. uništile u Francuskoj plodne pciljane, sela. dapače i ljudske / vote nanesavši Štetu (jd 20(t mil. Franaka, sjetili su se Surella. koji je 1842. pisao:"" 1. Planinsko tlo. obraslo dobro u/^ojenom šumom, zaprečuje stA ara nje bujica, 2. oj^oljenjcm pušta se tlo na milost i nemilost bujicama, 3. kvo/ pro>strane i Tiov()o^n(A´anc šume uništuju se bujice, a 4. nestajjnjem Šuma i njihovoii tla povećava se žestina bujica te se tlapaCc iznova stvaraju. Tek koncem l*->. ^ijcka upo/nata je važnost šume, kada je nakon ....? euskc popla\-e 1882. slijedila katastrofalna popkn a u Koruškoj i T´rolu. Plod te spo´/najc bio je taj, da se g 1 a .´n i uzrok bujicama nema tražiti na izlazu p o t per´mctre potoka, te su se u glavnom oorunićili na djelovanje, koje nije hidio= tehničke. ..6 šuinarsko^tehničke naravi. Devastacija i neumjerena sjeea šuma. pretjerana paša, uopće neracijv)nalno gospodarenje nu visokim planinama tako u šumama kao i na pašnjacima obično su i/vori i počeci zla, .(>.... su iMida pogodovale klimatske, terenske, geolovške i druge osebine dotičnog tla i okoline. To svjedoci i katastroialna poplava, koja je zadesila županiju krassu^ Szorćnv u blizini, a dijelom i na mjc-stima, što su pripala našoj držaA^i. Istragom se ustano\ilo, da je gla\ni uzrok katastrofe sihm prohmi oblaka, ali su mjesta, gdje je bila šuma jedva oštećena, doeim. su krajc\i, izloženi vel´koj bivini vode. što je jurila s golih obronaka i vododerima, osjetili saA´ užas o^ e nesreće.^ Tako nam eto povijest zagradivanja bujica pokazuje, da se je nakon dugotrajnog vrludanja došlo do spoznaje, k ako k 1 j n č za regulaciju i trajno otklanjanje onog zla, što prijeti od b u j i c :i - ne leži u uskom toku p (J t o k a i n j e g o ^. li pritoka, nego je u tijesnoj .^ e z i s o n i ni mjerama, koje određuju šumski z a ^ k o n i , r e g u 1 i š u ć i način i .´ e 1 i č i n u i z k o r i š t a .´ a n j a šuma i p r o p i s u j u a i u tančine postupak i g a z d o v a n j e u njima. N .^ vi ja su iztraživanja p-oruŠila prijašnju vjeru o utjecaju šume na klimatološkc prilike okoline, ali nitko nije ni pokušao, da obeskrijepi utjecai njezin ni ..^.- Iciju brzine i jakost toka one vode, što dolazi od oborina te jc <^1.\-.] č iihenik razorne sile. Što je pokazuju bujice. J Al. Surell: Etude sur les torrent:, des Hautcs — Alpcs. Par´s lcS42. 1 Tćrfi Bela: A kraS´Soszorenvi arA´izki´tastrofak. - »Der Einfluss der \V´hlder aut die Bodenfcuchtigkeit. auf das Sicker^ vasser. auf das Cirundvasscr, aut die Krgiebigke^t der Quellen begrundet durch exaete (´ntersuchungen.<^ Fin Bcitrag zu den naturgesetzlichcn C7runLllatJen dcs Waldbaucs von Dr. Fmsl Kbermavcr. kbn. geh. Hofrat u. o. o. Profe-sor an der Ihnversitct Miinchcn. Stuttgart. 1900. Mit rcichen Autorenani^aben. |