DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1923 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Pismo uredništvu, Međutim u novije doba \ iše Inmeuskili i^umurskih pisaca´ s\(jjiit.i prioritet miukc () prc>redama uopee (Durclilorstunaslehre) /a francubki^ nianoet (\\ i&stn^ sehiift). iSaroojto t\ rdi G. Huftcl , du MI U francuskoj sjcće pod ../ivom »echiiieisscment« po-duzirnane hde vee od 16. stoljeća, a možda i ranije. Prvi Šumar, koji da je preporučio (piec(mise) pr(jrede i ćije su publikacije poznate, da je bio ^.´r i . t a n , rnar a u bS. stoljeću da je ^´ećina franeisskih šumarskih pisaca ifovorila o ^/coupc-^ par ćclaircissemcnt«; naročito da je .´ a r e . n c d e P e u i I 1 c u s\4)jim oodinc 17^0.1 1791. napianim memoarima razvijao teoriju proreda skoro upravo tjko kako se ... još i danas u Fraiicuskoj i/^ad^ju. Po njemu (.^......^.) du. se^ znade također i to, da su se stanoA´itc crnogorienc Šume (forets res ncuses) redo^ito proredi\4ilc već da\no prije izdanja ordonansc od god. 1669. Teoriju prorede »eclaarcic en haut« (.. je na šumarskoj školi u Nancy^u najprije ne? učavao Bagneris 1873., a /at´m Broilliard 1881. i ..... 1889. Ove tvrdnje do temelja ispitati bilo bi, držim, ipak vrijedno. Publikacije Tristan^a de Rostaing ne poznaje ni sam Huffel IT, oi´iginala, već samo iz citata, no on ove citate ne navada doslovce; ja do njiii nisam mogao doći, pa stoga i ne izričem o njima nikakoA^a suda. Razvoj proreda u Francuskoj bio je popriliei ovaj: Mnogim zloporabama, izvadanim od strane pravouzitnika (usagers) u dr? žavnim i opć"nskim šumama nastojalo se već u početku 16. stoljeća predusresti nizom raznih cditaka. No potpuni red učinila je tek ordomiance d´ aout. koju je pod Ljudc\itom Xl\. izdao Colbert god. 1669.- Ovaj je edikt zabranio medu ostalim sas^im općenito za visoke (futaic) kao i za niske Šume ftaillisj na državnom šumskom posjedu kao i nu posjedu korporacija (samostana) svako umivanje drva unutar jechic ophodnje (rćvolution), a da ipak nije sadržavao izraza eclaircie. te je propisivao za ..´. šume jednokratnu sječu uz ostavljanje stanovite j´czenc od 10 stabala po arpcntu (= O´^l ha) (exploitation č tire et itire). Naskoro se ispostavilo, da je ova odredba, naročito za četinjave šume. bila odveć radikalna, pa stoga ...1 manje snažnim Adadama 18. stoljeća nro-pksi ove ordonanse nisu \´aljda u mnogom pogledu dolazili do provedbe. Tako iz^ vjcšćujc \´ a . e n n e d e F c n i 11 e u svojima 1790. i 91. godine napisanim. — Suglasno sa šum. nadsavj. .. v. Fischbaehom ja bih uostalom protivno dru. Adamu bio pripravan prihvatiti mišljenje, da je sadržaj drvarskog reda od god. 1526. b´o po svoj prilici sadržan već u prvoj Šumskoj uredbi od god. 1315. Važni razlozi za ovo mišljenje, koji su navedeni u Bauro\´om Centralblattu od god 1894- str. 443., nisu barem istraživanjima dra. Adama obeskrijcpljeni. ´ E. Mer , u Revue des .... et forets 1890.. str. L- sublin. nota, sravni sa subl. notom na str. 2. de . influence des eclaircies eto., evtrait de la Forčt luin-—Decbr. 18 -A. ....., les forets dc la Gaule et de . anciennc Francc 1807., ^tr, 438. i (L, 400. Isnmbert , recueil general des anciennes lois frant;. t ..´111., str. 219. i d.. 1829. |