DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1923 str. 1     <-- 1 -->        PDF

Br. 3. Šumarski iist. God, 47.


Ing. Vilim Puiick (Ljubljana):


Nešto o kubiciranju dasaka.


Ako hoćemo da pronađemo drvnu masu jedne daske, treba nam
znati njenu širinu, debljinu i dužinu. Umnožak tih dimenzija daje
kubnu meru te daske.


Za kubiciranje većeg broja jednako debelih i jednako dugih dasaka,
koje su raznovrsne širinCj treba nam dakle ustanoviti ukupnu
širinu dotičnih dasaka. Umnožak te širine, debljine i dužine daje nam
drvnu masu čitavog tog broja dasaka.


Za ustanovljenje te ukupne širine dasaka imamo samo dve metode*


Jedna je od tih metoda općenito poznata. Po toj metodi zna
svaki merilac drveta računati, i to na taj način, da putem multiplikacija
širine i broja dasaka pojedinih vrsti izračuna dotičnu širinu
svake vrste posebice i konačno putem zbroja tih umnožaka ustanovi
ukupnu širinu svih vrsti dotičnih dasaka.


Tu pr\ai metodu nazivamo usied toga običnim metodom. Ona
je utemeljena sledećom aritmetičkom formulom:


(a V bi) -L (a -J- l)b2 ;- (a -j-2)U -´- (a -; 3} b4 ^


. . . 4- [a ^ (n - 3)] b n-2 -i [a -i (n - 2)] b _ i -´ [a ^- (n — 1)]


bn -^ -^´[a X b] -^ Suma svih umnožaka pojedinih vrsti širine i broja
dasaka, što daje ukupnu širinu svih tih dasaka.


Ako je najmanja širina „a" i broj te najuže vrsti dasaka „bi",
tako ima druga vrsta dasaka širinu „(a - 1)" i broj „ba"; treća vrsta
dasaka ima širinu „{a. -\ 2)" i broj „bj"; i t. d.


Predzadnja vrsta dasaka ima dakle širinu „[a -j (n — 2)1" i broj


zadnja vrsta najširih dasaka ima napokon širinu „[a -^ (n—1)]" i
broj „ b „ ". —


Za dalje objašnjenje neka služi sledcći primer:


Poois dasaka: 20 mm debelih i 4 m duo-ih.