DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Eksproprijacija velikih šumskih posjeda u korist držaA´c jtd. 71. taj etat neda inako regulirati. Regulirati se ali dade u velike ..^ treb a na ogri j evu kod naših ...] j or adnika i to izgr adnj om štednjaka umjesto otvoTenih ognjišta, nadalje preinakom gri^ janja stanbenili prostorija onamo, da se umjesto ogromnih zemljanih peći, koje se lože izvana, uvađaju primjereno velike sobne peči, koje se lože iz sobe. Sve i^otonje sniziti će potrebu i potrošnjti ogrijeva na polovicu i više. Današnja vrijednost tako suAašno i neracijonalno potresenoga drveta u jednome kućan^^^^r sivu nadmašuje daleko u jednoj godini nabavne troško\^e šted? Cv^* njaka i prikladnih peći, a da i ne navedem potrošenu radnu i voznu snagu za tu veću količinu drva. Ovakove naprave za ku? hanje, grijanje soba, pečenje kruha itd. uveli su si zemljoradnici već davno u onima krajevima, gdje imade vrlo malo šuma, pa je ogrijevnoi drvo skupo, pa zašto da se takove naprave i u ...^ jevima bogatima šumom, da se skupocjeno drvo ne troši uludo. Time bi se pripomoglo, da si zemljoradnici u krajevima, gdje nema drva, mogu više i jeftinije drva nabaviti, a potrebno je to i iz sanitarnih razloga, kao i za podizanje opće k-ulture. Stoga je državna vlast dužna, da i u ovome pravcu poduzme potrebne mjere. N a pitanj e 7. Da uzmo-gnem odgovoriti na ovo pitanje moram istaknuti kako su u Hrvatskoj i Slavoniji nastale današ== nje komunalne šume, t. j . šume imovnih općina i zemljišnih za^ jednica. Šume imovnih općina nastale su segregacijom šuma u bivšoj vojnoj krajini ili granici od kojih je šuma polovica uzeta kao državne šume, dakle viasnost držaA^e, a ..1..... tih šuma postala je viasnost bivših graničara u ime otkupa za dotadanje podavanje vojske; to su šume imovnih općina. ....´. uživanja u tima šumama odmjereno je prama broju vojnika, što ih je pojedina kuća davala ´državi. U bivšem pako provincijalu dobili su bivši Adastelinski kmelovi putem segregacije toliku po\4^šinu šuma, koja je bila potrebna za tadanje pokriće njihoA^h potreba na gradji, ogrijevu i popaši blaga. Pravo uži\´´anja u tima šumama odmjereno je bivšim kmetovima naprama podavanjima tlake vlastelinima. Te šume imovnih općina i zemlj- zajednica nastale su dakle iz krvi i znoja pretšasnika današnjih pravoužitnika, a dijelom i ovlaštenika. Sreća je, pa zakon o imovnim općinama ne doizvoljava otuđenje praA^oužitničtva, dok zakon O´ zemljišč nim zajednicama uz sve ine nedostatnosti dozvoljava otuđenje ovlašteničkoga prava. Svatko bi mislio, da nijedan ovlaštenik , neće prodati SA^^oje ovlašteničko pravo .^.. iz pijeteta naprama svojima pređima, ali se ljuto vara tko tako mislL U mnogim zemlj. zajednicama imade još danas tek neznatni broj ovlašten nika, koji su potomci bivših A^astelinskih kmetova i to s razloga, jer su bilo njihova pređi, bilo sami prodali svoje ovlaštenje, taj amanet, tu krvavu muku i znoj SA^ojih pređa drugome, a u mnogo slučajeva na žalost tuđinu, doseljeniku, koji je bolje znao to pravo cijeniti, nego- autohtoni elemenat. ..^. lahkouiulje na^^ |