DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 6 <-- 6 --> PDF |
70 Ekspropdjacija vdikili šumskih posjeda u korist države itd. Šume u jednom stalnome okrugu i to bez obzira na raznolikost vlasnosti šuma u dotičnom okrugu, s jednoetavnoga razloga, jer je svaki vlasnik šume nastojao, da što bolje unovči svoju šumu, pak su to uvijek činile i imovne općine i zemljišne zajednice i ... vatni šumoposjednici, dapače i ;sama država sa držaA^nim šu^ mama. Obzirom na šumsko industrijska poduzeća nismo dakle primorani nipošto dosadanji poredaj vlasnosti šuma mijenjati. N a pitanj e 5. Pretvorba šumskoga tla u druge kulture res^ulisana je uvijek povećanjem potrebe tla za druge kulture, a ta faktična potreba biti će i u buduće regulator za otstup šum. skoga tla za ine kulture. Svakako je potrebno dovesti .\ sklad površinu obradivoga tla sa zemljoradničkom snagom u državi i potrebom zemljoradničkih produkata u samoj držaAd. Pitanje hoćemo . proiz^ađati više zemljoradničkih ili šumskih produ, kata iznad potrebe u samoj državi, ovisi o potražnji jednih i drugih produkata na svjetskom tržištu. Znademo iz iskustva, da smo u predratna vremena jeli jeftiniji krušac uvezen iz Amerike, ali da našoj hrastovini nije bilo nikada takmaca na svjetskom tržištu. Dosljedno tome bile su velike ekonomije kod nas pa. sivne, a šumska gO´Spodarstva aktivna. Provedbom agrarne re. Forme dosadanjim načinom, snizila se je silno produkcija zemljo^ radničkih proizvoda, jer se produkciona snaga velikih privatnih poljskih gospodarstva gubi zanemarenjem melioracionih ..^ prava na tima gospodarstvima, a naročito zaneimarenjem kana. iizacija i drenaža, te negnojenjem tla i neracijonalnim. obradi, vanjem tla. Potraje li takovO´ stanje i nadalje, pokazati će se ubrzo hitna potreba, da se površine šuma prikladne za poljske težatbe pretvore u polja i stvore nova v^elika poljska gospo. darstva u svrhu proizvodnje žitarica za pokriće potreba u samoj državi. Sve ovo mora državna vlast imati u Addu, pak je stoga i neophodno nužno, da dozvolu za pret^^orbu šumskoga tla u ine kulture mora zadržati državna vlast u svojim rukama, da može to pitanje prema faktičnim potrebama i regnlisati. N a pitanj e 6. Pitanje servituta u velikim privatnim šu. mama načeto je postojećim naredbama Ministarstva šuma i rud. nika o doznaci građe i ogrijeva i izdavanju popaše blaga zemljo, radnicima u tima šumama. Svedenjem tih naredaba na pravu mjeru na temelju dosada stečenih iskustava, eventualno i na uzakonjenje, omogućilo bi se odložiti pitanje eksproprijacije ve. likih privatnih šuma barem za vrijem.e, dok se ovo pitanje sve. strano i temeljito prouči. Riješenjem. ovoga pitanja na prečac, dovađaju se naše šume u veliku opasnost, a bez potrebe i nužde. Regulisanje sjeća šuma određuju šum.sko goepodarstvene osnove, pa je stoga prijeka potreba, da se za svaku pojedinu šumsko gospodarstvenu jedinicu sastavi gospodarstvena osnova na zasadama strogo potrajnog šumskog go^spodarstva MaksimalniTgodlšnji etat ograničen´je šumskom´površinom bonitetom stojbme, vrstom drveća kao i načinom uzgoja pa se |