DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 5     <-- 5 -->        PDF

Eksproprijuciju velikih šumskih posjeda u korist države, itd, 69


nosti naprama državi imadu i jednaka prava u državi, pak bi
prema tome morali i sve štmie podržaviti bez obzira na kategoriju
viasnosti i sve. državljane ušumiti sa jednakim pravima. To se
ipak ne čini. Ta drvo je samo jedna životna namirnica ...^ n. pr.
i pšenica^ odijelo, pa zašto onda, da se samo šume podržaAdjuju,
odnosno zemljoradnicima daju veća prava u šumama, nego
ostalim staležima. To nije idealna pravednost, koja onda iziskuje
podržavljenje svega i jednakost svijuh državljana, a time bi se
približili komunizmu i stvorili od naše lijepe mlade države pat^
niču Rusiju. Nitko´ živ i pametan neće komunizam u tome smislu
moći odobravati, jer je to nedostiživ ideal ljudi, koji ga ne mogu
opravdati i u praksi provesti.


Porazdijeljenje imetka, dužnosti i prava, postanak raznih
staleža, naravna su posljedica razA^tka i napretka čovječanstva.
Taj napredak stvorio je i stalni poredak u državi, koji se poredak
temelji na zaradama nacijonalno^ekonomske znanosti. Pa
zar ćemo sada kvai´iti taj naš poredak, napredak, ci.^illzaciju,
kulturu, protežiranjem pojedinih staleža. To je svakako ne samo
snvišno-, nego i opasno, jer se to sve reguliše. samo od sebe, prirodnim
razvitkom, putem evolucije i znademo za. sjegurno, da
će nestati onoga, koji nije u stanju, da koraca usporedno sa tmi
razvitkom. Nestati će sA^aki onaj veleposjed, koji nije u stanju,
da se održi, pa tako i veliki šumski posjed, preći će u ruke zem^^
Ijoradnika, kada ovi budu toliko intelektualno razviti, da to
mjesto i^eleposjednika preuz^mu. Mi taj proces dobro Addimo u
hrA^atskom Zagorju, gdje je zadnjih decenija bezbroj većih i
manjih priA^atnih posjeda prešlo u ruke zemljoradnika, mi taj
proces opažamo u velike i u Slavoniji, gdje se je u zadnja 2—3
decenija rasparceliralo ogromne površine velikih, posjeda među
zemljoradnike.


Historija nas uči, da je do sada stradavala svaka držacvu,
koja je protežirala pojedine staleže, klase, sekte, a ostale drzax^
Ijane zapostavljala. Svakako je neumjesno i opasno prejudicirati
nepotrebnim mjerama prirodnome razAatku bilo čega i koga u
SAdjetu. Prosvjeta je najsigurnije sredst\^o za napredak.


´N a p i t a n je 3. Ne želi li se, da bivši veliki privatni šumo^
posjednik ne padne na teret po državi eksproprisanih šuma,
trebalo bi ... ostaviti jedan dio njegovog šumskog veleposjeda
u svrhu podmirenja njegoA^e vlastite kućne i gospodarske ..^
trebe. Kolika bi mu se površina šume u tu SA´rhu imala ostaAdti,
ne može se nipošto općenito odrediti, jer to ovisi o sadanjem
i o budućem razvoju raznih gospodarskih grana takovih posjed=^
nika. Stoga će se to pitanje morati riješiti za svakoji slučaj ..^
pose, po miŠljenjii šumarskih stručnjaka.


N a pitanj e 4. Šumsko industrijalna poduzeća smještena
su redovnO´ u blizini A^elikih šumskih kompleksa bilo privronieno,
da izrade određenu površinu suma, bilo da trajno izrađuju