DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Eksproprijuciju velikih šumskih posjeda u korist države, itd, 69 nosti naprama državi imadu i jednaka prava u državi, pak bi prema tome morali i sve štmie podržaviti bez obzira na kategoriju viasnosti i sve. državljane ušumiti sa jednakim pravima. To se ipak ne čini. Ta drvo je samo jedna životna namirnica ...^ n. pr. i pšenica^ odijelo, pa zašto onda, da se samo šume podržaAdjuju, odnosno zemljoradnicima daju veća prava u šumama, nego ostalim staležima. To nije idealna pravednost, koja onda iziskuje podržavljenje svega i jednakost svijuh državljana, a time bi se približili komunizmu i stvorili od naše lijepe mlade države pat^ niču Rusiju. Nitko´ živ i pametan neće komunizam u tome smislu moći odobravati, jer je to nedostiživ ideal ljudi, koji ga ne mogu opravdati i u praksi provesti. Porazdijeljenje imetka, dužnosti i prava, postanak raznih staleža, naravna su posljedica razA^tka i napretka čovječanstva. Taj napredak stvorio je i stalni poredak u državi, koji se poredak temelji na zaradama nacijonalno^ekonomske znanosti. Pa zar ćemo sada kvai´iti taj naš poredak, napredak, ci.^illzaciju, kulturu, protežiranjem pojedinih staleža. To je svakako ne samo snvišno-, nego i opasno, jer se to sve reguliše. samo od sebe, prirodnim razvitkom, putem evolucije i znademo za. sjegurno, da će nestati onoga, koji nije u stanju, da koraca usporedno sa tmi razvitkom. Nestati će sA^aki onaj veleposjed, koji nije u stanju, da se održi, pa tako i veliki šumski posjed, preći će u ruke zem^^ Ijoradnika, kada ovi budu toliko intelektualno razviti, da to mjesto i^eleposjednika preuz^mu. Mi taj proces dobro Addimo u hrA^atskom Zagorju, gdje je zadnjih decenija bezbroj većih i manjih priA^atnih posjeda prešlo u ruke zemljoradnika, mi taj proces opažamo u velike i u Slavoniji, gdje se je u zadnja 2—3 decenija rasparceliralo ogromne površine velikih, posjeda među zemljoradnike. Historija nas uči, da je do sada stradavala svaka držacvu, koja je protežirala pojedine staleže, klase, sekte, a ostale drzax^ Ijane zapostavljala. Svakako je neumjesno i opasno prejudicirati nepotrebnim mjerama prirodnome razAatku bilo čega i koga u SAdjetu. Prosvjeta je najsigurnije sredst\^o za napredak. ´N a p i t a n je 3. Ne želi li se, da bivši veliki privatni šumo^ posjednik ne padne na teret po državi eksproprisanih šuma, trebalo bi ... ostaviti jedan dio njegovog šumskog veleposjeda u svrhu podmirenja njegoA^e vlastite kućne i gospodarske ..^ trebe. Kolika bi mu se površina šume u tu SA´rhu imala ostaAdti, ne može se nipošto općenito odrediti, jer to ovisi o sadanjem i o budućem razvoju raznih gospodarskih grana takovih posjed=^ nika. Stoga će se to pitanje morati riješiti za svakoji slučaj ..^ pose, po miŠljenjii šumarskih stručnjaka. N a pitanj e 4. Šumsko industrijalna poduzeća smještena su redovnO´ u blizini A^elikih šumskih kompleksa bilo privronieno, da izrade određenu površinu suma, bilo da trajno izrađuju |