DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 42 <-- 42 --> PDF |
106 šumska, industrija i trgovina. ,. Šumska industrija i trgovina. Svjetsko drvno tržište u 1922. godini. (Nastavak-) N j e m a č k a A u s t r i j a. Sadašnja austrijska republika ima 3,000,000 .. šume. 72% su šume- cmo^ ^orione, 20% mješovite, a 8% listače. Prema površini pokriva šuma 38%, ..^ vršine- Producira se godišnje 8,000.000 .^, dakle ima toliko drveta, da može dobar dio (V^ ^-= 2,000.000 .^) drveta iz svojih šuma izveeti n inozemstvo. Razvoj šumske industrije omogućuje joj, da izvozi poiuprerađevine i gotove fabrikate u 90%, prerađujući okruglo drvo kod kuće. Okruglo drvo izvo-zilo se do 10% u prvim godinama, a kasnije sve manje. Svega ima oko 250 parnih i 3200 vodenih pilana. Dakle pretežno su male seljačke pilane, što. se opažalo - ispn´-a kod nedostatne izradbe rezanog materijala. Osim toga ima razvijenu industriju papira, pokučtva, bačava, prozora i vrata, drvenih kuća, sanduka itd. U godini 1919. izvezeno je 13.000 vagona drveta, u 1920. 25.000 vagona, a u 1921. već 45.000 vago-na. Od toga se izvezlo uglaAaiom: U Italiju 1920. 70%, 1921. 60%, u Ugarsku 1920. .%, 1921. 20%, u Njemačku 1920. 9%, 1921. 17%. Lspočetka je dakle bio najveći izvoz u Italiju, koja nije birala rezani materijal, a manji . Njemačku, koja je isprva pazila na kvalitetu materijala. Poslije rata^ naslijeđena je ratna skrb države nad šumsko-m industrijom, koja se očitovala u tome, da je država učestvovala na poduzetničkom dobitku. Loše ix)sljediee .toga nisu se o-čitovale još god. 1921., jer je drvo radi jeftinih proizvodnih troškova moglo konkurisati jugo^Io^venskom, čehoslovačkom i skandinavskom drvetu. Početkom 1922. .promjenila se situacija. Proizvodni tro^koAi I želj. podvoz postigao je visinu, svjetskog tržišta, čemu je pridošla jos i oskudica u novcu i radi toga je prijetila opasnovst izvoza. Pad austrijske krune omogućio je ipak visoku konjunkturu. Dok se još u prvim mjesecima izvo^/ilo u Italiju, od maja do septembra se izvozi poglavito u Njemačku. Marka je padala i radi toga je Njemačka napuštala s,voje tržište u Cehodovačkoj. gdje je radi porasta čsl krune postao izvoz nemoguć Zani. miva je velika potražba Njemačke na okruglom drvetu, koija plaća više za to drvo, nego li austrijski industrijalci. Račun nalaze Nijemci u većom efektu rada na svojim pilanama (»Holzmarkt«). Taj se izvoz dozvoljava međutim tek u neznatnmi količinama i svi se industr. krugovi žestoko opiru Izvo^zu okrudo-fi Potrebe Njemačke su vrlo velike, jer drvo treba za reparacije. U sporne. ... mjesečna dostiže izvoz potpuni kapacitet čitave austrijske drvne indu. stnje , tjedno izvozi 170O-1900 vagona, od ecga ide preko pol Njemačku. polovice u u Italiju je eksport slabiji i ..... izvo« sarno KoruSka i Tirol [i/rok dabuem .zvozu u Italiji tražr se u to^n.e, što Italija slabo plaća, i stoj e 1. s´ * |