DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Ekspropnjacija relikih šumskih posjeda u korist države itd. takovu potrebu na drvetu, kao prvobitno jedno zadružno ku^ ćanstvo. Poznato je, da unatoč svijuh potonjih okolnosti nisn mnogo trpili na pomanjkanju niti na ogrijevu niti na građi pravoužitnici imovnih općina i ovlaštenici z. Z:^Qa, jer su si manjak mogli uvijek lahkim načinom podmiriti . suma, od kojih su segre^^ girane njihove šume, N a p i t a n j e 2. Svako šumsko gospodarstvo moralo bi ^bez razlike na viasnost biti strogo potrajno i po-d najstrožijom država nom kontrolom, da je u istinu takovo, jer su tom potrajnošću najbolje zajamčeni jednolični prihodi, uzevši državu kao jednu cijelinu u sadašnjosti i u budućnO´Sti. Ništa nesmije tu potrajnost sprečavati, pa niti visoka konjunktura šum:skih proizvoda, niti veća potražnja, a niti deficit inih gospodarskih grana. Spomenuo sam već naprijed, da današnje šume imovnih općina i z. z^ca nisu nikako u stanju podmirivati potrebe njihovih pravoužitnika, odonsno´ ovlaštenika na ogrijevu, građi, popaši i žirovini. Uzmimo slučaj, da ispitamo točno potrebe pojedinih imovnih općina i z. Z:=ca, odno-&no´ njihovih pravoužitnika i ovlaštenika, pa da svakoj uz dosadanju šumsku površinu, što ju je već segre? gacijom dobila, otcijepimo od onih šnma od kojih su segregirane toliku površinu, da redoviti prihod prvobitne i sada dodane šumske površine pokriva sve potrebe tih pravoužitnika odnosno ovlaštenika, dapače i iznad tih potreba. Što bi se u tome slučaju zbilo u dogledno vrijeme? Nastalo^ bi isto stanje kao i danas, i tO´ bi se neprestano tako opetovalo od vremena do vremena, kao ....... posljedica neprestanog umnažanja pučanstva, a time i potreba. Nemogu nikako shvatiti, dokučiti i opravdati propis čl. 41. ustava kraljevine SHS koji određuje: »Zakon o šumama odrediti će uslove pod kojima se zemljoradnici i oni, koji se uzgred bave zemljoradnjom, mogu koristiti sječona drva za građn i ogrev kao i za ispašu stoke u držaAaiajn i samoupravnim šumama.« Zašto samo zemljoradnici? Zar nisu državi jednako mili i potrebni i svi ostali staleži ...^ industrijalni radnici, obrtnici, činovnici, vojnici, trgovci, žiteljstvo u gradovima? Ta svi ovi zajedno sa^ čmjavaju^ jednu državnu cjelinu, koja se temelji na´ principu´ diobe rada. Država traži jednaka podavanja od svijuh staleža kao poreze, vojnu dužnost itd., pa zašto onda, da ne daie 8.4.. državljanima i jednaka prava. Pa čemu onda treba protežirati pojedine staleže? Nije li to povrat u sredo vječnost? Nije li to feuda! odozdo? Dok članak 41. ustava stvara ovakav feuda], to već članak 42. smatra feudalne odnošaje ukinutima. Zašto se za^ postavlja za zemljoradnicima siromašni industrijalni radnik ili barem državni namještenik, koji daje sav svoj rad, sam sebe državi i državljanima za kukavnu plaću, s kojom tek životari? iravednost zahtijeva i nalaže, da svi državljani uz jednake duž:^ |