DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 38 <-- 38 --> PDF |
]02 Pismo uredniŠtv.u. Varennc .. Feuilie nabraja tacno .sve one rezultate prorede, koje su u Nemačkoj u punoj ineri sankcionisane tek .´891. godine, na poznatom šumara skom konj^resu u Karisruhe gde je dr, Baur u svom predavanju i%neo te rezuU tate u nekih, osam taeaka. Fodelu na razrede, koju je nedavno dao hanoveranski šumarnik Kraft — dao je jož onda t. j . 1791. \´arenne de Feuilie!^ U Njemačkoj je, kao što se zna, intenzivnije potakao pitanje o proredama Georg Hartig tek za njim Cotta, Pressler, Hundeshagu, Pieii, Feistmantel itd. Stvoreno je jedno more literature u NemaekoJ, ali su to> većinom bile empiriske rasprave s manjim pokusima ovde i tamo. Znatna, da su u Braun* sehNveigu o^snovane pokusne plohe 1856, u Saksonskoj , 1860, u Bavarskoj 1870. U Nemačkoj proreda je uzela veeeg maha tek 80 tili godina pro-šloga stoljeća. Ali proreda, koja se praktikuje u Nemačkoj, nema ni karaktera francuske prorede »eclaircie par le haut« niti danske u divnim bukovim selandskim šu# mama, ona još nosi uvek karakter čišćenja.^ Kao štO´ se vidi u jednom najvaž* nijem uzgojnom pitanju Nemaeka je za eitavih 200 godina išla za Francuskom, a dve kulturne nacije bile su ograđene jedna od druge kineskim zidom nema^ jući nikakve intelektualne veze među sobom. Bilo je dovoljno pažljivo pregle^= dati evidencione knjige nekoliko francuskih uprava, koje već 200 godina beleže prorede seče, sve moguće intenzivnosti, od »najumerenijih« do^ »najsmelijih«, pa doći do toga rezultata, dokle je došlo nemačko šumarstvO´ posle mora ..^ pisati knjiga, prosutih reći, i lutanja . pokusima. Držimo, da nema frapantnije pouke u tom pitanju od ove, koje je preživeo pisac ovih redaka: Praveći 1920. god. jednu eskurziju u Vogezima s profesorima i studentima nancijske akademije, došlo se do jedne 70 godišnje jelove sastoj-nc, razdeljene cestom, k0ja je do 1918. godine novembra meseca bila granica između Nemaeke i Fran? cuske. Zapadno- od puta bila je francuska, a istoeko nemačka sastojina: za= padna sastojina malo reda, ali sa snažnim, zdravim jelama imajući svaka već impozantan prečnik i znatnu tehničku dužinu — istočna sastojina vrlo gusta, ali s bezbroj suvih vrhova, tankim i kržljavim stablima (pissodes pieeae se dobro udomaćio, a za njim i aeeidium elatinum). Profesor, koji je vodio´ tadašnju eksurziju, a sadašnji direktor »E´eole Nationale des .... et Forets«, gospodin Guinier,. zaustavi i pokazujući levo ^ V. de Feuille^a nemački autori gotovo i ne pominju. Govoreći o prore= dama Sehwappach kaže: Die Gesehichte der Bestandespflege mittels Durelv forstungen fiihrt zuriick bis zum Anfang des 16. Jarhunderts. Die Forstordnun^ gen und spiiterhin die forstlichen Sehriften (Langen) enthalten vcrsehiedene An== leitungen iiber den Zvvxck und die Bedeutung dieser MaBregel. In dcr Praxis diirften jcne Anleitungen jedoch nur den Erfolg gekabt haben, dass man das notige Stangenmaterial nicht durch den Abtrieb wuchtiger HoTste, sondcrn aus den zuriickbleibenden und uberzahhgen Individuen alterer Bestiinde, entnahm. G. L. Hartig war der erste, \velcher fiir Bestandespflege mittels Durch:^ forstungen einc systematische Anleitung erteilte -- itd. (Forst.wirtschaft) . ^ Bilo je i u Njemačkoj stručnjaku, koji su način prorede, što je uklanjao sam,o suha i preraštena stabla, nazivali pokapanjem mrtvaca, te zagovarali-novi način na sasvim drugim temeljima. Spominjemo Borggreve^a i ...... (Vidi pobliže u domaćoj literaturi: Marinovlć: Proređivanje šuma. Šumarski list 1917.) Op. ur. |