DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Iskorištavanje šuma u .^la.stitoj režiji. 87 ataeiji šuma bio je ti tesnoj vezi sa poj^mom bogaćenja ili bar zadovoljenja svoje potrebe. Jednom reči eksploatisati drž. šume značilo je isto, ŠtO´ i baviti se dksploatacijo^ra bogatih zlatnih majdana. Ko nije eksploatisao državne šume, taj nije ni — ste^ kao. Ali dok su se na ovaj i ovaki naičin uloženi privatni kapitali u eksploataciju drž. šuma, rentirali, prelazeći u većiaii´slučajeva i IculminatiA^nu tačku najviše rente, dotle je glavni kapital naših drž. šuma sve niže i niže padao, a njegovi, i inače, nenorafialni odnosi bivali su iz dana u dau sve nenormalniji, odstranjavajući sve dalje mogućnost racionalnog gazdovanja.cc Dr. ,Reus5, govoreći o tO´m načinu prodaje šuma, veli,^ da je.potekao´ iz onih vremena, kad se još nije znala cijeniti vrijede no´st šume i kad je šum. organizacija bila još u povojima, te je donosio vlasniku šume doduše ne-znatan, ali jednostavan i la^ godan prihod; pa baš radi te primitivne lagodnosti da je preko mjere ĆMgo kočio razvoj šum. gospodarenja. »Pa baš te velike eksploatacije, n. pr. u Bukovini i Bosni, koje su tako država kao i privatnici prepuštali velikim poduzećima, ^plašeći se ogromnih investicija za otvaranje svojih šuma, — diskreditirale su ovaj način prodaje radi rđavih posljedica, koje se ne mogu dosta oštro osuditi...« Uz rđavu eksploataciju dolaze i velike prodaje šuma. Nala^ zeći se u finansijalnim neprilikama dobro je dolazila državama nauka Smitho\´´a, te je prodan velik dio drž. šuma u Francuskoj, u njem. državama, v. austrijskim zemljama itd. Prešavši u pri^ vatne ruke, padale su te šume još u većem opsegu žrtvom ne== promišljene eksploatacije. Velike, šumom obrasle površine sa? sjećene su i nerazuninom eksploatacijom pretvorene u šikare, pašnjake, oranice itd., nakon čega su otvoreni putevi \´ododeri? nama i golijeti. Mnoge bujice, popuzine i krševito^ tlo te njima Uzrokov-ine velike poplave i druge katastrofe \ežu svoj postanak .^ neracijo?= nalnu sječi! ovog razdoblja. Stanje se je pogoršalo´ izgradnjom željeznica, uslijed čega je nastala veća potražnja za drvetom. Šume zapadnih država bile su za .^.1.... izgradnje željeznica u sasvim drukčijim okolnostima,od onih u istoćnim ki^ajevima. PreboljcA^ši ...4 nasrt na šume, prešle su zapadne (u prvom redu njemačke) države na diTigi sistem eksploatacije, kod kojega je vlasnik šume izgradio potrebnu mrežu šumskih prometila. »Kad su, drugdje, počeli gra:= diti željeznice, bila je već izgrađena putn a mreža; doćim je kod nas u istO´ vrijeme, kad su počeli o^zbiljno misliti na izgradnju puteva, nastala .^^.. i potreba gradnje željeznica, a ..^.. je ..^ slednoj potrebi trebalo bezuvjetno udovoljiti.1 Dr. .. Reuss: Der Forsthaushalt, 1918, st. 219—220. ^ Acsady: K6zutaink kdrg-azdasag-i es kč´zigazg-atasi teldntetben. (Naši putevi s upravnog i narodno gospod, stanovišta) .. M es E. .. 1902, III. |