DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 11 <-- 11 --> PDF |
širina planuma kod s. žcljez. 760 mm koiosjeka s motor, pogonom. 75" ska pitanja, kao štO´ je eksproprijacija šuma, riješavati tako reći sama od sebe evolucijonim putem, uz potpunu garaneiju daljnjeg gospodarstvenog usavršivanja. Sve ovo, što sam ovdje napisao, jesu posljedice mojega skroz objektivnog razmišljanja utemeljenog na ljubavi za narod iz ..^´ jega sam nikao i ljubavi za šumu, kojoj sam svoj život posvetio. ^ U Našicama, mjeseca marta 1922. Ing. Julije- Sztehlo (Teslić): V Širina planuma kod Šumske željeznice 760 mm kolosjeka s motornim pogonom. Glavni sastavni dio željeznice sačinjava dolnja gradnja; ...^ zina gornja širina zove se planum. Bez obzira na takozvanu teoretsku širinu planuma (h), koja nema praktične vrijednosti, razumijeva se ob ičn O´ pod širinom planuma, širina same dolnje gradnje, a ne širina šljunkom posute površine (stelišta, Bettung), kao što to gdjekada i stručnjaci interpretiraju. Mi ćemo dakle uvijek pod širinom planuma razumije.^ati širinu same dolnje^ gradnje. Na tu širinu planuma (h) utječu prema slici ovi faktori: a) širina kolosjeka (rastečina), b) glava podvlake, c) duljina pod.4ake, đ) debljina podAdake, e) rub stelišta, f) širina tjemena stelišta, fj) širina podnožja stelišta, g) debljina stelišta, i) rub planuma. Mjere ovih pojedinih faktora možemo ustanoviti, bez ob= žira na teoretsko proračunavanje na temelju praktičkih opa== žanja, kakO´ slijedi: a) Širin a kolosjek a (Rastečina, Spur^veite). Ova iz:^ naša u izloženom slučaju 0.76 m, t. j . a ™ 0.76 m fc) G 1 a V a p o d V 1 a k e. Pod time razumijevamo udalje== nost od vanjskog ruba donjeg dijela tračnice do kraja podvlake. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Širina planuma kod š. željez. 760 mm kolosjeka s motor, pogonom. Ova udaljenost mora da je tako velika, da drvna substanca može suprostaviti dovoljno otpora protiv zabijanja čavala, kojima se pričvršćuje tračnica, a da se ipak ne i´asipa materijal Ako glava podvale nije dosta duga, onda može da ^se ras^ cijepi prigodom zabijanja čavala tračnice, te tako poistaje pod^^ vlaka neupottebiTa- Kod toga dolazi u obzir osim vr&ti drveta još i njegova kvaliteta, jer se grubo ili kvrgasto drvo prije rascijepi, nego li glatko drvo s jednoličnom strukturom. ^ Praksa poka:zuje da kod uskotračnih željeznica potpuno od:= govaraju 030—0.35 m duge glave podvlaka. Kod stabilnih šum^ skih željezniea, određenih za uporabu kroz dugi niz godina balje je odrediti 0.35 m za glavu, podvlake, naprotiv kod kratkotrajnih željeznica (za 4—5 godina) posve je dosta .lstanoviti 0.30 m za duljinu glave podvlake. Pošto se ovdje radi o stabilnim šumskim željeznicama uzet ćemo veću vrijednoist, t. j . b =^ 0-35 m. c) Duljina podvlake. Ova mora prema naprijed izlo´^ ženom da iznaša c rzr 0.76 + 2 (0.05 + 0.35) = 1.56 m ih okruglo c =. 1.60 .. U slučaju, da je kraća glava podvlake, iznaša ukupna duljina podvlake c = 1.50 .. Obzirom na tO´, da prištednja na drvetu kod 10 cm razlike ni izdaleka ne može da naknadi prednost dugih željezničkih podvlaka, to za stabilne željeznice sa 760 mm kolosjeka i s motornim pogonom m o g u preporučiti samo 1 -60 m d u g e p o cl v 1 a k c. Naprotiv kod gravitacijonih željeznica dovoljne su i pod= viake od 1.50 m duljine, a kod posve kratkotrajnili željeznica, koje ne vrše tako velik promet, mogu se upotrijebiti i pragovi od 1.40 m duljine. dj p e b 1 j i n a podvlake. Često se opaža kod šumskih željeznica, da debljina podvlake nije dovoljna. Našao sam dapače ćestosamo 10 cm debele podvlake, pa se nisam mogao dosta na:= čuditi, zašto se toliko štedi s drvetom na račun sigurnosti pogona? Kod lakih lokomotiva (najviše od 8 tona) i lakih teretnih vagona može se doduše upotrijebiti i hrastove podvlake sa 10 cm debljine, ako su posve zdrave, dobrih dimenzija, dobro izrađene, nadalje ako su potožene na gusto i temeljito Spotkopane bu:= đakom; no takove podvlake,— ako se hoće jamstvo za sigurnost prometa, — zahtijevaju intenzivno uzdržavanje pruge. Nakon mnogogodišnjeg iskustva mogu kazati, da 12—13 cm debele pod^ vlake potpuno odgovaraju svrsi tako gledom na sigurnost ...^ meta kao i gledom na ekonomsko uzdržavanje pruge. Ako su lo^ komotive teže od 10 tona, onda je svrsishodnije, da se ....´.1->. podvlake od 13 cm debeljine to više, što se kod razlike od 1 cm zapravo ništa ne uštedi na drvetu. Ustanovljujemo dakle d ~- 0.13 m. * |
| ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Širinu pkmuma kod s. žeijez. 760.mm k.oiosjeka s motor, pogonojn., e) Rub stelišta (Bettung). Ima šumskih željeztiica, koje su građene bez posebnog ruba stelišta, t, j . kod kojih nasip šljunka počinje tik uz glavu podvlake. Takav ^se postupak imade bezuvjetno eliminirati kod stabilnih šumskih že}jei?:nica. V^eć sama okolnost, da je nasip šljunka izložen odronivanju u&Hjed samog prometa, zatim uslijed upliva atmosferilija, provedenja popravaka, prolaza personala i blaga, koje ide na pašu, dovoljan je razlog, da se odredi i2;gradnja stanovitog ruba šljunastog nasipa. Kad naime odronivanje nakon jakih kiša zauzme veće di= menzije, može se dogoditi, da glava podvlake ili sama podvlaka ostane bez podloge, što uvelike ugrožava sigurnost prometa/ Stelište mora uvijek imati tako širok rub, da se šljunak može odroniti najviše do glave podvlake, i da pod cijelim podAiakom ostane još uvjek dosta šljunka. Da to postignemo, moramo odre^ diti najmanje 0.20 m kao širinu ruba stelišta. Ispod ove minimalne mjere ne m´ožemo ići, ako uopće želimo izgraditi U\] rub. Prema tome je e =z 020 m. f) Širina tjemena steiiš ta. Ako smo duljinu pod.^ vlake ustanovili sa 1.60 m, a rub stelišta sa 0.20 m, onda će prema tome širina tjemena stelišta iznašati: |
| ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Sirina pluBuma kod.š. željez. 760 mm kolosjeka, s motor, pogonom. f ^´ C ´ ´> -p ^ t 2.00 m. f) Š i r i n a p o d n o- ž j a vimo li odnošaj nasipa sa 1 : I kao što to obično biva, onda iznaša " P rrr 2 + 2x0.23 z= . P -= 2.46 m. g) Debljin a s t e I i š t a. Gornja gradnja željeznice,^ kojoj se pribraja,! stelište, mora biti tako čvr´sta, da može pmžiti do^ .^.1... i sigura n otpor na pritisak lokomotive, teretnih va;= gona. i tereta. To možemo postići pored dobrog dimen^zioniranja tračnica, spojnica, podvlaka i svrsishodno^ spoja ovih sastavnih dijelova još i s temeljitim podlaganjem šljunka pod podvlake, a to se može provesti samo onda, ako se pod podvlakama nalazi dosta šljunka. Obično je propisano´ u koncesijama šumskih željeznica, da se imade nasipati toliko šljunka, da se pod podvalojm nalazi najmanje 10 cm naslage šljunka. To je - zaista ´minimalna mjera, ispod koje nikako ne smijemo^ poći, ako- ne ćemo, da pod podvalu do´đe sama zemlja. Prema tome iznaša debljina sa šljunkom posute ...^..... t j , stelišča: g =: d + 9.10 m ^g ^ Q23m~ i) Rub planu na. Ovaj imade kod željeznice vrlo važnu funkciju. U prvom redu sprečava o d r o n i v a n j e šljunka , jer ako planun nema ruba i ako je nasip šljunka istovjetan sa nasipom dolnje gradnje, onda će se kod .spuštanja nasipa dolnje gradnje i šlimjak lahko odronjivati, a osim toga je rub plan u ma potreban i radi hodanja po pruzi. Ako n. pr. pazitelj pruge ide sredinom pruge, nema dostatnog pregleda na nasipe, osobito kod strmih nasipa, a naprotiv s ruba može cijeli nasip dobro pregledati. I radi uzdržavanja pruge potreban je taj mb, jer treba mjesta za stavljanje materijala, potrebneg za gornju grad^ nju željeznice, naročito je potreban rub planuna za naknadno nasipavanje šljunka, jer za taj ne bismo imali mjesta, kad ne bi bio izgrađen rub planuna. Što se tiče veHčine ruba, to se moramo držati srednje mjere. Premalen rub odronio bi se vrlo brzo, a preveliki rub bi značio razbaj^ivanje^ materijala. Prema iskustva odgovara najbolje rub od 25 cm širine. Takav rub ispunjava joS potpuno svoju svrhu, a s drage strane je i ekonomski opravdan. Mi ćemo dakle uzeti: .1 ~ 0.25 .?. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 15 <-- 15 --> PDF |
širina pianuma kod k željez. 760 mm kolosjeka s motor, pogonom. /. ...... j(js spomenuti, da je vrlo dobro kod visokih nasipa i ostrih z.ivoia odrediti i širi rub ....... Kod visokih nasipa Hidi neprevidcnih odronivanja. a kod ostrih zavoja radi podi^ /anja \4injske tračnice. Ako kod otkopa dobijemo suvišnog niiu terijala, onda proširenje planuna niti ne stoji više, jer hi se taj suvišak na materijalu i Reasunirrajući možemo širinu krune na slijedeći način usta^ noviti; K ^ a .- 2 (0.05 -- b + e) -^ (f^ — f) - 2i ~ . ^ 2-.. ili okruglo 3.00 m. Pošto se već 23 godina bavim ,i^radnjom šumskih željeznica, mogu na temelju svojih kroz to vrijeme sabranih pomnih i sav? jesnih opažanja da go.spodi stručnjacima najo])lije preporučim, da kod šumskih željeznica 760 mm kolosjeka sa m o t o r n i m ]:> o g o n (O m , s t a b i 1 n o g k a r a k t e r a . usta? . o .´ C širinu k r u ii C s n a j m a n j e 3.00 m. Kod manje važnih gravitaeijonih željeznica, koje su sa^ građene za uporalui kroz kraće vrijeme, može se — obzirom na štednju, odrediti i manja širina krune, ali i ovdje nema smisla pretjerana štedljivost, jer ide na račun sigurnosti. Za takove pruge preporučam kao minimalnu širinu krune 2´80 m: ispod ove mjere se ne smije ići. |