DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 1     <-- 1 -->        PDF

Br. 2- Šumarski Kst. God. 47.


Ing. Josip Grilnvald (Našice):


Eksproprijacija velikih šumskih posjeda u
korist države i samoupravnih tijela.^


Pozvan sam, da kao član odsjeka rada Jugoslovenskog šu=^
marskog udruženja i to V. Odsjeka za agrarnu reformu, a i kao
šumarsko tehnički izvjestitelj kotarske oblasti dadem svoje rai^
šljenje u predmetu eksproprijacije velikih šumskih posjeda, od;=
nosno, da odgOA^orini na 11 pitanja, stavljenih u ovome predmetu
po Glavnoj šumarskoj direkciji Ministarstva šuma i rudnika ...:;
rješitbom od 17. februara 1922. broj 3201. Žalim., što mi je za od^
govor dan kratak rok od 6 dana, jer je taj kratki rok nužno ve;^
zan i kratak odgovor, fcoji stoga neće moći biti onako iscrpi.^
kako ja to želim.


N a p i t a n j e 1. Svaka država nastoji, da uredi svoje opće
gospodarstvo, a i pojedine gospodarske grane, pa prema to>me i
šumsko gospodarstvo onako, kako to najbolje odgovara njezin
mm potrebama odnosno potrebama njenih državljana. Pri tome
ona nastoji, da kod uređenja općeg gospodarstva i pojedinih
gospodarskih grana uvaži sve okolnosti te .^... pojedinih grana
sa općim gospodarstA^om. Historija svijeta predočuje nam raz^
voj i napredak čovječanstva uopće, a svaka pojedina gospodar;^
ska grana — pa tako i šumarstvo — imade historiju svojega
razvitka i napretka. Treba da nastojimo, da taj napredak po mo;=
gućnosti pospješimo.


Vlasnost ;zemljišta uopće, a \dasnost šuma imade napose
svoju historiju, a vrhunac historije vlasnosti šuma je pri\^atno
Adasništvo šuma, kaO´ najbolja garancija za izpunjenje glaAme
zadaće šumarstva i šumarskog gospodarstva, a ta se sastoji u
najvećoj k4^alitetnoj i kA^antitetnoj produkciji drvnih masa, čime
ujedno postizaA^amO´ i najveći financijalni efekat.


Historija šumarstA^a pokazuje nam baš obzirom na Adasni^^
štvo šuma .^.11.. promjene u svim di^žavama, pa i onima najna:=
prednijim^a kao što su Engleska, Francuska, Švicarska, Njemačka.
i u tim državama \ddimo šume kao vlasnost »zemaljskih gospo=:
dara«, pa državne šume, onda opet kao komunalne šume, dok


1 Obzirom na to, Što J. S. U. izrađuje zakon o eksproprijaciji velikog
šumskog posjeda, .smatramo potrebnim, da se o svom, pitanju što \iše ras*
pravlja. Zato iznosimo O´vaj referat, koji je još prošle godine stiskao udruženju,
ali radi obilja drugot,^ materijala nije lanjske godine mogao biti otštampan.
COp. ur.) ... \ . . .´ ^ . ^




ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 2     <-- 2 -->        PDF

Eksproprijiicija velikih šiimskili posjeda .u korist države itd.


konačno nisu postale privatno vlasništvo i u tome obliku vlas^
ništs^a kao najboljemu i najpravednijemu i najnaprednijem su
većim dijelom još i dMias, Što vrijedi dakle za cijeli civilizovani
i kulturni svijet vrijedi jamačno i za nas, pak eemu onda činiti
opetovano^ suvišne i skroz neopravdane transakcije^, kada una^^
prijed znademo, da ćemo se uz velike i nepo^trebtie žrtve povra=^
titi i opet u sadanje stanje vlasništs^a šuma t. j . na veliki privatni
šumski posjed.


Sve naredbene i zakonske mjere i propisi, što ih država kao
vrhovna vlast za svoje državljane izdaje, .... da se temelje na
potrebama i nuždi, a u gospodarskim granama, pa i u šumarstvu,
Ireba, da te potrebe utvrde stručnjaci. Šumarski stručnjaci ja:=
mačno nisu nikada utvrdili niti potrebu glave IV. § 17. prethodnih
odredaba za provedbu agrarne reforme, a niti potrebu čL 41.
ustava kraljevine SHS od 28. VI. 1921. Šumarski stručnjaci ne
mogu da pristanu uz ove propise već iz razloga, ...´ nam je dobro
poznato i dokazanov da Je šumsko´ gospodarstvo´ najteže, a mc==
žemo reći i najlošije baš u našim komunalnim šumama, imovnim
općinama, naročito-u šumama zemljišnih zajednica, a to s raz^
lo´ga, jer na gospodarstvo potonjih šuma upiivišu vlasnici^^nestruč^
Bjaci. Prethodne odredbe za provedbu agrarne reforme stvorili
su političari, a i ustav kraljevine SHS donesen je po ustavotvor^
noj skupštini, koja je skupština sastavljena od političara, grti?
piranih u- mnogo političkih stranaka sa djelovanjem uperenim
jedne proti druguna, a svakoja opet sa jednakim ciljem, da ...^
dobije vladu u svoje ruke. Ti političari, kojima nipoštO´ ne po*
ričem dobru volju za napredak, donesli su nam i čiana;k 41.
ustava o eksproprisanju šuma a da nijesu prethodno saslušali o
tome mišljenje šumarskih stručnjaka. Ti naši političari donesli
su nam cl. 41. ustava jedino sa čistih političkih motiva, jer niti
socijalno^ekonomska, niti financijalno^ekonomska potreba nije
mogla ^taj članak ustava izazvati. Kada se je Ministarstvo šuma
i rudnika odlučilo, da u ovome važnome predmetu saisluša i sve
stručnjačke krugove, udarilo je jamačno pravim putem, i uvjeren
sam, da će dobiti od većine šumarskih stručnjaka slično misije*
nje ovome mojemu, ali na veliku žalost — »post festum«.


Financijalno^ekonomski motiv eksproprijacije mo>gao bi biti
opravdan jedino u slučaju, kada bi državna vlast htjela ekspro*
prijacijom privatnih šuma u korist države postići one velike pri*
hode, što ih te šume odbacuju, pa da te prihode upotrebi za ...*
micanje općih državnih interesa na korist svijuh državljana. No
ob´Zirom na čl. 37, ustava, kojim se određuje za eksproprisane
objekte potpuna i pravična naknada, ne može financijalno^eko*
nomski motiv eksproprijacije doći u obzir. Financiialna slabost
naše države, kao i ostalih dugotrajnim ratom financijalno iscrp*
Ijenih država, nije nikakova tajna, pak je već i 4z financijalnih




ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 3     <-- 3 -->        PDF

Eksproprijacija velikih šumskih posjeda u korist države itd.


razloga danas neprovediv cl. 41. ustava uz primjenu čL 37. jer


je u tu svrhu potrebno- više milijarda dinara.


Socijalno^efcoinomsM motivi nemo-gu također biti razlo´gom
eksproprija:cije velikih privatnih šumskih posjeda, niti u državnu
vlasnost, niti u korist samoupravnih tijela, jer je državi -posve
svejedno n čijoj su vlasnosti te sume sve dotle, dok državna
vlast imade.pravo, kao štO´ je to* u svim mo-demim državama,
danas, da određuje smjernice pojedinih gospodiirskih grana.,
što više, da raspolaže sa uporabom gospodarskih prihoda, kao
što i naša državna vlast danas čini naredbenim putem u šumskom
gospodarstvu, sa naredbama o doznaci građe i ogrijeva zemljo^
radnicima u velikim privatnim šumama uz određenu naplatu.


Dokleigod je neko gospodarstvo, pa i šumsko^ aktivno, držati
će ga privatnik u svojim rukama, no svaki vlasnik nastojati če,
da se čim prije riješi pasivnog gospodarstva, ne uspije li mu
shodnim mjerama pasivitet pretvoriti u aktivnost. Ovakova pa?
sivna šumska gospodarstva, a naročito kraške goljeti i bujična
područja, bez obzira u čijoj su ona danas vlasnosti, dužna je
preuzeti država shodnim načinom u svoju vlasnost, jer je to u
interesu općeuitosti.


Ekonomska potreba na građi, ogrijevu i popaši postojala je,
postoji i postojati će u čitavoj bivšoj vojnoj krajini (Granici)
kao i u bivšem provincijalu, ^to više ova se je potreba danas
toliko uvećala, da niti šume imovnih općina, a niti šume z. Z:^ca
nemogu više danas pod^miirivati potreba svojih pravoužitnika od^
nosno ovlaštenika, a da pri tome uzdrže potrajno gospodarstvo
svojih šu^ma. Ta okolnost je posljedica, što su segregacijom do-?
dijeljene šume imovnim općinama i zemljišnim, zajednicama
prije kakovih 60—70 godina bile same prastare i prezrele šume,
koje su se uslijed toga morale u skraćeno vrijeme užiti.


U tima šumama imali smo dakle ušteđene silne drAaie gro?
naade, koje su se užile kao vanredni prihod i to redovno draž?
benom prodajom. Ta stara stabla, a naročito hrastova, nisu niti
kvalitativno odgovarala potrebama njihovih vlasnika, koja se
potreba sastoji u glavnoane iz ogrijeva, a bila bi i velika šteta
financijalna, da su se takova stabla izrađivala za ogrijev. Posve
je jasno, da je uslijed skraćenog užitnog vremena nastalo u tima
šumama abnormalno stanje obzirom na dobne razrede i drvnu
zalihu. Pa sve kada bi i bio u ovim šumama no-rmalitet postignut,
ipak one nebi danas svojim redovitim prihodima mogle podmi?
riA^ati potrebe njihovih vlasnika, jer su se te potrebe od doba
segregacije do danas umnogostručile i to uslijed naravnog
umnoženja pučanstva s jedne strane, te diobe porodičnih za^
druga po zakonu o diobi zadruga od 9. V. 1889. Naročito pro?
vedbom potonjega zakona po\^ećaia :se je potreba silno-, jer je
iz jednog zadružnog kućanstva nastalo po 2 do 5, a često i 10
novih fcućansta\^a, koja su imala svakoje za sebe gotovo- isto




ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 4     <-- 4 -->        PDF

Ekspropnjacija relikih šumskih posjeda u korist države itd.


takovu potrebu na drvetu, kao prvobitno jedno zadružno ku^
ćanstvo.


Poznato je, da unatoč svijuh potonjih okolnosti nisn mnogo
trpili na pomanjkanju niti na ogrijevu niti na građi pravoužitnici
imovnih općina i ovlaštenici z. Z:^Qa, jer su si manjak mogli
uvijek lahkim načinom podmiriti . suma, od kojih su segre^^
girane njihove šume,


N a p i t a n j e 2. Svako šumsko gospodarstvo moralo bi ^bez
razlike na viasnost biti strogo potrajno i po-d najstrožijom država
nom kontrolom, da je u istinu takovo, jer su tom potrajnošću
najbolje zajamčeni jednolični prihodi, uzevši državu kao jednu
cijelinu u sadašnjosti i u budućnO´Sti. Ništa nesmije tu potrajnost
sprečavati, pa niti visoka konjunktura šum:skih proizvoda, niti
veća potražnja, a niti deficit inih gospodarskih grana. Spomenuo
sam već naprijed, da današnje šume imovnih općina i z. z^ca
nisu nikako u stanju podmirivati potrebe njihovih pravoužitnika,
odonsno´ ovlaštenika na ogrijevu, građi, popaši i žirovini.


Uzmimo slučaj, da ispitamo točno potrebe pojedinih imovnih
općina i z. Z:=ca, odno-&no´ njihovih pravoužitnika i ovlaštenika,
pa da svakoj uz dosadanju šumsku površinu, što ju je već segre?
gacijom dobila, otcijepimo od onih šnma od kojih su segregirane
toliku površinu, da redoviti prihod prvobitne i sada dodane
šumske površine pokriva sve potrebe tih pravoužitnika odnosno
ovlaštenika, dapače i iznad tih potreba. Što bi se u tome slučaju
zbilo u dogledno vrijeme? Nastalo^ bi isto stanje kao i danas,
i tO´ bi se neprestano tako opetovalo od vremena do vremena,
kao ....... posljedica neprestanog umnažanja pučanstva, a time
i potreba.


Nemogu nikako shvatiti, dokučiti i opravdati propis čl. 41.
ustava kraljevine SHS koji određuje: »Zakon o šumama odrediti
će uslove pod kojima se zemljoradnici i oni, koji se uzgred bave
zemljoradnjom, mogu koristiti sječona drva za građn i ogrev kao
i za ispašu stoke u držaAaiajn i samoupravnim šumama.« Zašto
samo zemljoradnici? Zar nisu državi jednako mili i potrebni
i svi ostali staleži ...^ industrijalni radnici, obrtnici, činovnici,
vojnici, trgovci, žiteljstvo u gradovima? Ta svi ovi zajedno sa^
čmjavaju^ jednu državnu cjelinu, koja se temelji na´ principu´
diobe rada. Država traži jednaka podavanja od svijuh staleža
kao poreze, vojnu dužnost itd., pa zašto onda, da ne daie 8.4..
državljanima i jednaka prava. Pa čemu onda treba protežirati
pojedine staleže? Nije li to povrat u sredo vječnost? Nije li to
feuda! odozdo? Dok članak 41. ustava stvara ovakav feuda], to
već članak 42. smatra feudalne odnošaje ukinutima. Zašto se za^
postavlja za zemljoradnicima siromašni industrijalni radnik ili
barem državni namještenik, koji daje sav svoj rad, sam sebe
državi i državljanima za kukavnu plaću, s kojom tek životari?
iravednost zahtijeva i nalaže, da svi državljani uz jednake duž:^




ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 5     <-- 5 -->        PDF

Eksproprijuciju velikih šumskih posjeda u korist države, itd, 69


nosti naprama državi imadu i jednaka prava u državi, pak bi
prema tome morali i sve štmie podržaviti bez obzira na kategoriju
viasnosti i sve. državljane ušumiti sa jednakim pravima. To se
ipak ne čini. Ta drvo je samo jedna životna namirnica ...^ n. pr.
i pšenica^ odijelo, pa zašto onda, da se samo šume podržaAdjuju,
odnosno zemljoradnicima daju veća prava u šumama, nego
ostalim staležima. To nije idealna pravednost, koja onda iziskuje
podržavljenje svega i jednakost svijuh državljana, a time bi se
približili komunizmu i stvorili od naše lijepe mlade države pat^
niču Rusiju. Nitko´ živ i pametan neće komunizam u tome smislu
moći odobravati, jer je to nedostiživ ideal ljudi, koji ga ne mogu
opravdati i u praksi provesti.


Porazdijeljenje imetka, dužnosti i prava, postanak raznih
staleža, naravna su posljedica razA^tka i napretka čovječanstva.
Taj napredak stvorio je i stalni poredak u državi, koji se poredak
temelji na zaradama nacijonalno^ekonomske znanosti. Pa
zar ćemo sada kvai´iti taj naš poredak, napredak, ci.^illzaciju,
kulturu, protežiranjem pojedinih staleža. To je svakako ne samo
snvišno-, nego i opasno, jer se to sve reguliše. samo od sebe, prirodnim
razvitkom, putem evolucije i znademo za. sjegurno, da
će nestati onoga, koji nije u stanju, da koraca usporedno sa tmi
razvitkom. Nestati će sA^aki onaj veleposjed, koji nije u stanju,
da se održi, pa tako i veliki šumski posjed, preći će u ruke zem^^
Ijoradnika, kada ovi budu toliko intelektualno razviti, da to
mjesto i^eleposjednika preuz^mu. Mi taj proces dobro Addimo u
hrA^atskom Zagorju, gdje je zadnjih decenija bezbroj većih i
manjih priA^atnih posjeda prešlo u ruke zemljoradnika, mi taj
proces opažamo u velike i u Slavoniji, gdje se je u zadnja 2—3
decenija rasparceliralo ogromne površine velikih, posjeda među
zemljoradnike.


Historija nas uči, da je do sada stradavala svaka držacvu,
koja je protežirala pojedine staleže, klase, sekte, a ostale drzax^
Ijane zapostavljala. Svakako je neumjesno i opasno prejudicirati
nepotrebnim mjerama prirodnome razAatku bilo čega i koga u
SAdjetu. Prosvjeta je najsigurnije sredst\^o za napredak.


´N a p i t a n je 3. Ne želi li se, da bivši veliki privatni šumo^
posjednik ne padne na teret po državi eksproprisanih šuma,
trebalo bi ... ostaviti jedan dio njegovog šumskog veleposjeda
u svrhu podmirenja njegoA^e vlastite kućne i gospodarske ..^
trebe. Kolika bi mu se površina šume u tu SA´rhu imala ostaAdti,
ne može se nipošto općenito odrediti, jer to ovisi o sadanjem
i o budućem razvoju raznih gospodarskih grana takovih posjed=^
nika. Stoga će se to pitanje morati riješiti za svakoji slučaj ..^
pose, po miŠljenjii šumarskih stručnjaka.


N a pitanj e 4. Šumsko industrijalna poduzeća smještena
su redovnO´ u blizini A^elikih šumskih kompleksa bilo privronieno,
da izrade određenu površinu suma, bilo da trajno izrađuju




ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 6     <-- 6 -->        PDF

70 Ekspropdjacija vdikili šumskih posjeda u korist države itd.


Šume u jednom stalnome okrugu i to bez obzira na raznolikost
vlasnosti šuma u dotičnom okrugu, s jednoetavnoga razloga, jer
je svaki vlasnik šume nastojao, da što bolje unovči svoju šumu,
pak su to uvijek činile i imovne općine i zemljišne zajednice i ...
vatni šumoposjednici, dapače i ;sama država sa držaA^nim šu^
mama. Obzirom na šumsko industrijska poduzeća nismo dakle
primorani nipošto dosadanji poredaj vlasnosti šuma mijenjati.


N a pitanj e 5. Pretvorba šumskoga tla u druge kulture
res^ulisana je uvijek povećanjem potrebe tla za druge kulture,
a ta faktična potreba biti će i u buduće regulator za otstup šum.
skoga tla za ine kulture. Svakako je potrebno dovesti .\ sklad
površinu obradivoga tla sa zemljoradničkom snagom u državi
i potrebom zemljoradničkih produkata u samoj držaAd. Pitanje
hoćemo . proiz^ađati više zemljoradničkih ili šumskih produ,
kata iznad potrebe u samoj državi, ovisi o potražnji jednih i
drugih produkata na svjetskom tržištu. Znademo iz iskustva, da
smo u predratna vremena jeli jeftiniji krušac uvezen iz Amerike,
ali da našoj hrastovini nije bilo nikada takmaca na svjetskom
tržištu. Dosljedno tome bile su velike ekonomije kod nas pa.
sivne, a šumska gO´Spodarstva aktivna. Provedbom agrarne re.
Forme dosadanjim načinom, snizila se je silno produkcija zemljo^
radničkih proizvoda, jer se produkciona snaga velikih privatnih
poljskih gospodarstva gubi zanemarenjem melioracionih ..^
prava na tima gospodarstvima, a naročito zaneimarenjem kana.
iizacija i drenaža, te negnojenjem tla i neracijonalnim. obradi,
vanjem tla. Potraje li takovO´ stanje i nadalje, pokazati će se
ubrzo hitna potreba, da se površine šuma prikladne za poljske
težatbe pretvore u polja i stvore nova v^elika poljska gospo.
darstva u svrhu proizvodnje žitarica za pokriće potreba u samoj
državi. Sve ovo mora državna vlast imati u Addu, pak je stoga
i neophodno nužno, da dozvolu za pret^^orbu šumskoga tla u ine
kulture mora zadržati državna vlast u svojim rukama, da može
to pitanje prema faktičnim potrebama i regnlisati.


N a pitanj e 6. Pitanje servituta u velikim privatnim šu.
mama načeto je postojećim naredbama Ministarstva šuma i rud.
nika o doznaci građe i ogrijeva i izdavanju popaše blaga zemljo,
radnicima u tima šumama. Svedenjem tih naredaba na pravu
mjeru na temelju dosada stečenih iskustava, eventualno i na
uzakonjenje, omogućilo bi se odložiti pitanje eksproprijacije ve.
likih privatnih šuma barem za vrijem.e, dok se ovo pitanje sve.
strano i temeljito prouči. Riješenjem. ovoga pitanja na prečac,
dovađaju se naše šume u veliku opasnost, a bez potrebe i nužde.


Regulisanje sjeća šuma određuju šum.sko goepodarstvene
osnove, pa je stoga prijeka potreba, da se za svaku pojedinu
šumsko gospodarstvenu jedinicu sastavi gospodarstvena osnova
na zasadama strogo potrajnog šumskog go^spodarstva


MaksimalniTgodlšnji etat ograničen´je šumskom´površinom
bonitetom stojbme, vrstom drveća kao i načinom uzgoja pa se




ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 7     <-- 7 -->        PDF

Eksproprijacija velikih šumskih posjeda u korist držaA´c jtd. 71.


taj etat neda inako regulirati. Regulirati se ali dade u velike ..^
treb a na ogri j evu kod naših ...] j or adnika i to izgr adnj om


štednjaka umjesto otvoTenih ognjišta, nadalje preinakom gri^
janja stanbenili prostorija onamo, da se umjesto ogromnih
zemljanih peći, koje se lože izvana, uvađaju primjereno velike
sobne peči, koje se lože iz sobe. Sve i^otonje sniziti će potrebu
i potrošnjti ogrijeva na polovicu i više. Današnja vrijednost tako
suAašno i neracijonalno potresenoga drveta u jednome kućan^^^^r
sivu nadmašuje daleko u jednoj godini nabavne troško\^e šted? Cv^*
njaka i prikladnih peći, a da i ne navedem potrošenu radnu i
voznu snagu za tu veću količinu drva. Ovakove naprave za ku?
hanje, grijanje soba, pečenje kruha itd. uveli su si zemljoradnici
već davno u onima krajevima, gdje imade vrlo malo šuma, pa
je ogrijevnoi drvo skupo, pa zašto da se takove naprave i u ...^
jevima bogatima šumom, da se skupocjeno drvo ne troši uludo.
Time bi se pripomoglo, da si zemljoradnici u krajevima, gdje
nema drva, mogu više i jeftinije drva nabaviti, a potrebno je
to i iz sanitarnih razloga, kao i za podizanje opće k-ulture. Stoga
je državna vlast dužna, da i u ovome pravcu poduzme potrebne
mjere.


N a pitanj e 7. Da uzmo-gnem odgovoriti na ovo pitanje
moram istaknuti kako su u Hrvatskoj i Slavoniji nastale današ==
nje komunalne šume, t. j . šume imovnih općina i zemljišnih za^
jednica. Šume imovnih općina nastale su segregacijom šuma u
bivšoj vojnoj krajini ili granici od kojih je šuma polovica uzeta
kao državne šume, dakle viasnost držaA^e, a ..1..... tih šuma
postala je viasnost bivših graničara u ime otkupa za dotadanje
podavanje vojske; to su šume imovnih općina. ....´. uživanja
u tima šumama odmjereno je prama broju vojnika, što ih je
pojedina kuća davala ´državi. U bivšem pako provincijalu dobili
su bivši Adastelinski kmelovi putem segregacije toliku po\4^šinu
šuma, koja je bila potrebna za tadanje pokriće njihoA^h potreba
na gradji, ogrijevu i popaši blaga. Pravo uži\´´anja u tima šumama
odmjereno je bivšim kmetovima naprama podavanjima tlake
vlastelinima. Te šume imovnih općina i zemlj- zajednica nastale
su dakle iz krvi i znoja pretšasnika današnjih pravoužitnika, a
dijelom i ovlaštenika. Sreća je, pa zakon o imovnim općinama
ne doizvoljava otuđenje praA^oužitničtva, dok zakon O´ zemljišč
nim zajednicama uz sve ine nedostatnosti dozvoljava otuđenje
ovlašteničkoga prava. Svatko bi mislio, da nijedan ovlaštenik ,
neće prodati SA^^oje ovlašteničko pravo .^.. iz pijeteta naprama
svojima pređima, ali se ljuto vara tko tako mislL U mnogim
zemlj. zajednicama imade još danas tek neznatni broj ovlašten
nika, koji su potomci bivših A^astelinskih kmetova i to s razloga,
jer su bilo njihova pređi, bilo sami prodali svoje ovlaštenje, taj
amanet, tu krvavu muku i znoj SA^ojih pređa drugome, a u
mnogo slučajeva na žalost tuđinu, doseljeniku, koji je bolje znao
to pravo cijeniti, nego- autohtoni elemenat. ..^. lahkouiulje na^^




ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 8     <-- 8 -->        PDF

/2 Eksproprijacija \´elikih šumskih posjeda u korist države itd.


Šega zemljoradnika kao šumoposjecliiika valja osobito da drže
na umu naši političari i zakonodavci pri promjeni i sastavljanju
novih zakona o šumama i njihovom uživanju. Osim toga valja
na umu držati shvaćanje našega pravoužitnika i ovlaštenika o
tim njihovim šimiama, koji općenito drže, da su te šume zato
tu, da ili on što A^^iše iskoristi, da se pojedinac obo-gati tim šu^
mama, a nebrine se nijedan za potomstvo i otuda poznata reče^
nica našega zemljoradnika »dok je mene, biti će šume dosta«.
Ovo je redovmi odgovor i pravoužitnika i ovlaštenika štmiaru,
koji mu tumači racijonalno potrajno´ šumsko gospodarstvo.
Pravoužitničko i ovlaštenioko pravo porazdijeljeno je skrO´Z ..^
jednolično, pa otuda je posljedica, da nekoji dobiju drva i suviše
t ]. da ih prodaju, a večina opet, da nemogu niti izdaleka svoju
potrebu podmiriti. Ako se ne varam, eksproprijacijom velikih
šumskih poeje-da žeU se postići, da svaki zemljoradnik može
svoju potrebu podmiriti drvetom, koje će dobiti iz tili šuma.
Ovo bi bilo pravedno i svaki je zemljoradnik zaoto zauzet, no
´ivjeren sam da neće uspjeti zakonodavcu u ovo pravedno po?


u\


azdijeljenje šumskih užitaka povući i šume imovnih općina ili
emlj. zajednica bez nemira, krvi, eventualno i revolucije, jer


ze


kcliko poznam našega zemljoradnika, on je silno zauzet za jed^
nakost i pravedno´st, dok se radi o tuđem dobru, ali teško
onome, tko hoće da dira u.njegovo dobro. Šumsko go^spodarstvo
nesmije nikada biti ovisno o paši šumskoj. Zemljoradnik morati
ce se zakonskim propisima pritegnuti na savremeno i racijonalno
marvogojstvo, jer nam šumska paša vrijedi po jutru danas 100
kruna, a prirast šume 1500—2000 .. Nije dakle racijonalno
šumske povrsme izlučivati za pašnjake, a popaša se može do:=
zvoiiti samo u onim šumama, gdje ona ne smeta valiano šumsko
gospodarstvo.


Jaki osjećaj individualnosti razvio se je u našega zemljoTad?
mka u zadnja 3—4 decenija vrlo brzo i u velikom stepenu. Taj
osjećaj rodio je i zakon o diobi kućnih zadruga. Ovaj osjećaj
je skrivio mnogu neumjesnu i neopravdanu individualnu diobu
suma 1 pašnjaka zemlj. zajednica. StO´ga je od prijeke nužde naj.
pnje odgojiti našeg zemljoradnika za komunalne institucije a
onda Ih kstom stvoriti, ako se neće, da takove institucije već u
osnovanju ne budu osuđene na neuspjeh, ako ne i na propast.
^ Arondacija, komasacija, kao i pitanje enklava u komuinalnim
sumama, a isto tako i pitanje razmjere i trampe komunalnili
suma, morati će se riješavati zasebice prema obstoječim prili.
kama. bvakako je potrebno, da se u tu svrhu razdijeli cijela
država u gravitaciona područja prema potrebi provađania me.
iioracijomh radnja, medu koje u prvome redu spadaju uređenie
ili regulacija rijeka i potoka te kanalizacija, odvodnja močvarnih
1 podvodnih predjela. Nakon provedbe ovih radnja imadu se
usporedno provađati agrarna reforma, komasacija "i arondacija
šumskih 1 poljskih gospodarstava. Kod provedbe potonjih mgra




ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 9     <-- 9 -->        PDF

Ekspropi´ijacija velikih šumskih posjccLa u korist države itcL ´ 73


imadu uz financijalni momenat odlučivati u prvome redu opći
državni interesi, a zatim interesi pojedinih predjela.


N a pitanj e 8. Šume samoupravnilr tijela nastale su naj:=
češće raznim donacijama, a katkada i kupom. S ovim šumama
gospodari se većinom potrajno na temelju sastavlje^nih gospo^
darstvenih osnova. Redoviti etati o-bićno se prodaju, jer rijetko
koje samoupravno, tijelo imade toliku šumsku površinu, da ..^
doviti prihod šume može pokrivati potrebu njenih pripadnika.
Utršci ipak dolaze u korist, pripadnika šimie i ne ukazuje se ni^
kakova potreba ovakove šume eksproprisati.


N a pitanj e 9. Osnova za ustanovljenje potrebe jednoga
doma na ogrijevu ne smije biti današnja faktična potreba uz
skroz neracijonalnu upravo raskošnu potrošnju drva naših zem^
Ijoradnika sa ots^orenim ognjištima te loženjem ogromnih zem^
ijanih peći iz vana, a sve vatre su bez dimnjaka. M]erilom imade
biti takav doam, koji imade dimnjake; za kuhanje štednjake, a
za grijanje soba primjerene peći, koje se lože iz sobe. Uplatom
primjerene takse za ogrijev biti će zemljoradnici također pri:=
nukani na štednju. Ovako uređenO´ kućanstvo´ trebati će godišnje
12—16 pr. met. ogrijevnih drva srednje kakvoće. Za ogrijev neka
se ne upotrebljava nipošto drA^O´ sposobno za tehničke i industrij
jalne svrhe.


Potreba na građevnom drvetu neka se podmiruje u pot^
punoj količini, u koliko je ista potrebna za izgradnju i uzdrža:^
vanje najnužnijih stanbenih i gospodarskih zgrada, a uz primjer
renu taksu. Tko želi graditi udobnije i skroz nepotrebne zgrade,
neka plati potpunu tržnu taksu za gradjevno drvo. Građevno
drA^o, ođnosno´ nabava građevnog drva nije bila, a niti je danas
odlučna za visinu građevnih troškova. Kod gradnje treba
provađati najstrožije građevinske propise za ladanje, pak će
zgrade biti solidnije, trajnije, a što je gla.mo, higijenične te
mnogo ^jeftinije uzdržavanje istih.


Glavna zadaća šumskog gospodarstA^a je produkcija što veće
drvne gromade, što vrijednijih vrsta 1 sortimenata. Stoga se
imade sva pažnja posvetiti ovoj glavnoj svrsi šumskog gospo=
đarstva, a šumska paša je posve sporedna te se imade dozA^oIiti
u koliko ne smeta glavnoj zadaći šume. Zahtjevi naših zemljo^
radnika u pogledu šumske paše skroz su neopravdani i pretje^
rani, kako to najbolje dokazuje stanje pašnjaka većine zemljiš^
nih zajednica, koji su ponaj\iše obrašteni trnjem, korovom i
grmljeni. ´Nastojanja oblasnih organa, da se ti pašnjaci drže u
redu skroz su uzaludna. Mesto uređivanja pašnjaka potražuju
zemljoradnici pašu u šumama, pa i u samim branjevinama, a mi
dobro znademo, da u valjano uzgajanim šumama imade vrlo
malo ili ništa paše. Neka se stoga sa strane državne vlasti prisile
zemljoradnici na uređenje obstoječih pašnjaka i racijonahio
uživanje istih, a gdje takovih nema, neka se izluči za pašnjak




ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 10     <-- 10 -->        PDF

74


Eksproprijacija velikih šumskih posjeda u korist države itd.


neobhodno potrebna šumska površina uz potpunu i pravednu
nadoknadu vlasniku.


Žirovina odno-sno žiropaša skro^z je neodređena te ovisi o
vrsti, dobi. sklopu šume, kao i o vremenskim prilikama. Sa žxro==
vinom ne dade se stalno računati, a dođe nam uvjek dobro. No
u prvom redu imade se uvijek sakupiti potreban žir za ^sadnju
u svrhu posumljenja i obnove šuma, a tek iza sakupljanja neka
se dozvoli žiropaša u koliko nije potrebna za naravno pomlade;^
nje zrelih šuma, koje dolaze uskoro na sjeou.


f ^ N I: p i t a n j e 10, Pitanje pravične naknade za ekspropri^
^-^ sane šume određuje jasno član 37. ustava, te se naknada imade
obračunati prama faktičnim prodajnim cijenama u vrijeme pro?


.^... eksproprijacije. Procjene vrijednosti šuma, koje se imadu
ek^proprisati, neka se obave ..^ zasadama O´ računanju vrijednosti
šuma i to po kvalifikovano´m državnom šumarskom osoblju.


N a pitanj e 11. Eksproprijacija šuma neka se provađa
po državnim sudbenim vlastiana sa 2—3 instancije, te uz sudje?
lovanje k\^alifikovano´g državnog šumarskog i mjemičkoig osoblja.


Manje države i narodi povađali su se uvijek u riješavanju
svojih nacijonalno^ekonomskih, opće ekonomskih, kulturnih, pa
i drugih pitanja za većim,, kulturnijim i naprednijim narodima,
nastojeći, da ta pitanja riješe primjenom iskustava potonjih na=
roda na svoje postojeće, eventualno i osebujne prilike.


Ja ne mogu, da uvidim prijeku nuždu i potrebu eksproprija^
čije velikih privatnih šuma u svojinu države ili samoupravnih ti^
jela i to tim više, što ovakove mjere ne poduzimlju kulturniji i
napredniji narodi, a državnoj vlasti pristoji ......, da reguliše i
porazdjeljuje prihode velikih privatnih šumskih posjeda, kako to
već danas i čini postojećim naredbama Ministarstva šuma i rud^
nika u tome predmetu. Mi dobro znademO´, do koje visine se je
razA^Io naše šumarsko gospodarstvo u današnjoj podjeli vlasni^


-štva, a znademo i to, da se šumsko gospodarstvo kod većine ve?
likih-privatnih šumskih posjeda nalazi baš na najvišem stepenu.
Ne znamo ili bolje reći znamo, da se te šume kao komunalne
šume odnosno šume samoupravnih tijela neće moći na toj da^
nasnjoj visini održati s jednostavnoga razloga, jer stanje bilo
kojega objekta ovisi o kulturnom stanju njegovoga vlasnika.
Zato je moje mnijenje, da se eksproprijacija velikih privatnih
suma za sada odloži, a uživanje tih šuma reguliše naredbenim pu^
vem, kako je to već i započeto.. Državna vlast, a i svi duševni
radnici našega ujedinjenoga naroda, neka ulože sav trud i rad
za prosvjetu našeg ispaćenoga zamljoradnika, da ga privedu što
VIŠOJ kulturi 1 civihzaciji, a tada će se ovako zamašna gospodar.


.1




ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 11     <-- 11 -->        PDF

širina planuma kod s. žcljez. 760 mm koiosjeka s motor, pogonom. 75"


ska pitanja, kao štO´ je eksproprijacija šuma, riješavati tako reći
sama od sebe evolucijonim putem, uz potpunu garaneiju daljnjeg
gospodarstvenog usavršivanja.


Sve ovo, što sam ovdje napisao, jesu posljedice mojega skroz
objektivnog razmišljanja utemeljenog na ljubavi za narod iz ..^´
jega sam nikao i ljubavi za šumu, kojoj sam svoj život posvetio.


^ U Našicama, mjeseca marta 1922.


Ing. Julije- Sztehlo (Teslić):


V


Širina planuma kod Šumske željeznice
760 mm kolosjeka s motornim pogonom.


Glavni sastavni dio željeznice sačinjava dolnja gradnja; ...^
zina gornja širina zove se planum. Bez obzira na takozvanu
teoretsku širinu planuma (h), koja nema praktične vrijednosti,
razumijeva se ob ičn O´ pod širinom planuma, širina same dolnje
gradnje, a ne širina šljunkom posute površine (stelišta, Bettung),
kao što to gdjekada i stručnjaci interpretiraju. Mi ćemo dakle
uvijek pod širinom planuma razumije.^ati širinu same dolnje^
gradnje.


Na tu širinu planuma (h) utječu prema slici ovi faktori:
a) širina kolosjeka (rastečina),
b) glava podvlake,
c) duljina pod.4ake,
đ) debljina podAdake,
e) rub stelišta,
f) širina tjemena stelišta,
fj) širina podnožja stelišta,
g) debljina stelišta,
i) rub planuma.


Mjere ovih pojedinih faktora možemo ustanoviti, bez ob=
žira na teoretsko proračunavanje na temelju praktičkih opa==
žanja, kakO´ slijedi:


a) Širin a kolosjek a (Rastečina, Spur^veite). Ova iz:^
naša u izloženom slučaju 0.76 m, t. j .
a ™ 0.76 m


fc) G 1 a V a p o d V 1 a k e. Pod time razumijevamo udalje==
nost od vanjskog ruba donjeg dijela tračnice do kraja podvlake.