DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1923 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Šumska industrija i trgovina. Referat d. d. Croatia Zagreb povodom rasprave o želj. tarifama u VI. sekciji J. Š. U.* U nekoliko mahova obrazložili smo naše stanovište zbog nepodnošljivih podvoznih tarifa, te ćemo biti danas tako slobodni, da Vam prikažemo neko« liko takih slučajeva: N. pr. Km izuzetna Kl. .. Kl. c. Gradja tarifa II Din. Din. Din Križcvac—Brod 208 1.100 410 1.100 720 Banjaluka—Zagreb 201 410 1.100 720 1.00 Koprivnica—Brod 238 440 1.220 780 1.220 Lipovlj ani—Brod 98 410 860 700 860 Iz ovog primjera vidi se, da su podvozni troškovi za 208, 201 i za 230 km jednaki s podvozom od 98 km, ma da su išli svi jednim pravcem. Ili drugi primjer: Iz Vrhovina do Zagreba imade 78 km, te je podvoz na gorivo drvo Din 380, dočim od Stubice do Zagreba imade za istu robu uz 47 km podvoza Din 320. Još gori su ovi primjeri: (vidi str. 45.) Iz rečenog se razabire, da n. pr. kod podvoza gorivog drveta Bohinjska Bi» strica—Valjevo iznaša podvoz po km Din 1, dočim kod Sirača—Vel. Bečkereka iznaša Din 3-50 po km. Boh. Bistrica—Brod iznaša podvoz Din 1-30 po fem, dočim Ivanić—Brod iznaša podvoz Din 270 po km. Suhopolje—Zagreb iznaša podvoz Din 4 po km, dočim Sirač—Subotica iznaša Din 2-40 po km, a Krize* vac—Subotica iznaša Din 1-40 po km. To znači, da se tarife kreću po km kod jedne te iste robe između Din 1 do 4, a što je najzanimivije, da se isti vagoni kreću jednim pravcem, n. pr. iz Boh. Bistrice ide vagon do Ljubljane, odavle na Metliku—Karlovac—Zagreb— Dugoselo—Banovu Jarugu—Novsku—Brod itd., tako, da n. pr. taj isti vagon ide iz Boh. Bistrice preko Ivanića do Broda, a podvoz iz Boh. Bistrice do Broda nije veći nego iz Ivanića do Broda. To znači, da se taj vagon iz Boh. Bistrice badava vozi do Zagreba—Dugogsela—Ivanića! Iz tih primjera je jasno, da se ne može održati na snazi ta podvozna tarifa i da je jedino pravedno, da se zaračunava podvoz od utovarne do istovarne stanice po zbroju kilometara. Kraj podvoza od Din 3 do 4 po km kao za gore navedenu relaciju prema Vojvodini, Bečkereku, Kikindi itd. ne može naša drvarska industrija ..... risati s Rumunjskom, koja od granice Žombolje do Vel. Kikinde ima 20 km i plaća Din 140 podvoza, pa je jasno, ako je podvoz iz Sirača u Veliki Bečkerek Din 1.430, da se iz ove stanice ne će kupovati gorivo drvo, jer skoro niti vri« jedhost drva nije veća od toga podvoza, dočim su iz Rumunjske podvozne stavke minimalne. Ne znamo razloga, zašto bi vicinalne željeznice ubirale za podvoz više takse od državnih željeznica, kad Ministarstvo saobraćaja upravlja jednima i drugima. * Donosimo radi njegove zanimivosti dolnji referat uvaženog industr. dru» štva Croatiae u Zagrebu povodom rasprave o želj. tarifama. (Ur.) |
| ŠUMARSKI LIST 1/1923 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Šumska industrija i trgovina. Gorivo drvo Trupci Gradja Relacij a km iznim. tar. II Kl. B. sada Kl.C. prije Kl.B. Din Din Din 1.2.3. Vrhovine — Zagreb Stubica — Zagreb Sirač — Veliki Bečkerek Bohinjska Bistrica — Valjevo Križevci — Subotica Sirač — Subotica 178 47 488 909 406 346 380 320 1430 990 590 820 990 570 3270 3090 1790 2050 690 460 2420 1970 1080 1430 990 570 3270 3090 1790 2050 4.5.6, Križevci — Brod Lipovljani — Brod Banjaluka — Zagreb Suhopolje — Zagreb Bohinjska Bistrica — Brod Virovitica — Zemun 208 98 201 158 506 518 410 410 410 640 660 890 1100 860 1100 1310 2060 2500 720 700 720 1050 1260 1630 1100 860 1100 1310 2060 2500 7.8, Gospić — Novi Sad Krapina — Novi Sad Koprivnica — Brod Kloštar Ivanić — Brod 637 465 238 270 780 830 440 650 2390 2250 1220 1600 1520 1480 780 1140 2390 2250 1220 1600 9.10. Karlovac — Caprag Zabok — Zagreb Žomboja — Vel. Kikinda Našice — Osijek 103 37 20 48 290 200 140 210 710 360 260 410 540 290 230 330 710 360 260 410 I. II. Zemun —Boh. Bistrica za kokoš i Krapina — Boh. Bistrica drv a Golubovec — Zagreb za u g a 1 jVirovitica — Osijek za drv a 725 365 146 120 3354 840 490 570 Din z 2090 1070 1120 î spec. 1440 830 920 vagon 840 1070 1120 Vicinalna željeznica Sirač—Pakrac ubire za 13 km Din 140, dočim dr* žavna željeznica ubire za istu daljinu mnogo manje svote. Istotako Žombolja— Vel. Kikinda = 20 km stoji također Din 140. Niti drvarskim trgovcima u Vojvodini ne ide bolje. Ako n. pr. netko po* vlači u Pančevo vodom ili željeznicom drva, te ih odanle želi otpremiti, plaća ogromne podvozne troškove uslijed toga, što su u ovom kraju same vicinalne željeznice. Tako se plaća iz Pančeva—Vel. Središće — 72 km Din 490, odnosno 920, odn. 780, odn. 920 po vagonu podvoza pa ako se doda još podvoz iz jedne od naših stanica u Slavoniji nije nikako u stanju taj trgovac, da konkuriše sa rumunjskim proizvadjačem, koji uvaža robu na glavnim prugama. Držimo, ako je u stanju državna željeznica prevažati gorivo drvo po Din 1 na km, pa zašto nebi mogla vicinalna željeznica uz istu cijenu prolaziti, po« gotovo, ako su te vicinalne željeznice u pogonu državne željeznice. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1923 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Šumska industrija i trgovina. Ministarstvo saobraćaja imade u svojim rukama, da reguliše tarife vici» nalnih željeznica, pa ako ima to pravo, nije smjelo dozvoliti povišicu od 10% 1. januara, od 50% 1. jula, ako ne pristaju privatne i vicinalne željeznice, da one uz istu podvoznu tarifu voze po km kao državne željeznice na glavnim prugama. Zašto naše Ministarstvo saobraćaja štiti privatne i vicinalne željeznice na štetu privrednika, ne znamo, nu držimo, da ne može ležati razlog u tome, što su privatne i vicinalne željeznice ponajviše u stranim rukama, pa je prema tome zastupan najviše strani kapital. Objavljena je bila povišica podvoznih troškova od 1. I. o. g. za 10%, a od 1. VII. o. g. za 50%, a uistinu iznašaju ti postotci više. Jedan primjer za gorivo drvo Sirač—Subotica: Podvozne stavke do 31. XII. 21. Poslije 1. I. 22. za 10% posl. 1. VII. 50% Sirač - Pakrac 13 km Din. 80— Din. 90´— Din. 140´— Pakrac - Novska 48 „ „ 120— „ 140"-„ 210 — Novska-Subotica 285 „ „ 280— „ 310´— „ 470 — Po ovom primjeru se vidi, da se za 13 km podvoza računa 20 km; kod povišice 10% kod stavke Pakrac—Novska se računa umjesto Din 132, Din 140, jer su propisi taki, da se imade svota zaokružiti i takovo zaokruženje iznaša do Din 9 kod jedne stavke, te od 4 i do 9 km kod jedne pozicije. Sem toga računa se povišica za vaganje i bilježi na tovarni list, tako, da te povišice na* mjesto 10% iznašaju 12, 16 i 18%, a tako se i povisuje razmjerno kod ovih 50%. Da se vidi, da ne možemo kod tih visokih podvoznih troškova konkuri* sati sa inostranstvom neka služi ovaj primjer: Pilana u Vel. Bečkereku imade za Smederevo izraditi parenu bukovinu, te kupuje odnosne trupce u Siraču i plaća za m3 Din 200. U jedan vagon tovari 10 m3, a iz jednog m3 izradi 1j2 kubika: obrubljene bukovine: podvoz Sirač—V. Bečkerek po vag. 10 ma Din 3.270; istovar, piljenje, parenje, sušenje, škartu ranje, pretovarivanje, primopredaja, utovar u vagon i osiguranje po m3 Din 200 = Din 2.000; plaćen iznos za trupce post. vagon Sirač po m3 Din 200= Din 2.000; ukupno Din 7.270. Prema tomu stoji kod 50% iskorišćivanja m3 Din 1.454, podvoz građe V. Bečkerek—Kovin Dunav po vg. Din l!018 po m3 Din 78-30, trajektiranje od Kovina preko Dunava u Smederevo po vg. Din 495 po m3 — Din 38, stajanje bukove obrubljene građe post. Smederevo po m3 Din 1.570-30. Ista vrsta obrubljene bukovine iz Rumunjske postavno Smederevo može se dobiti uz cijenu od 2.000 leja po m3 preračunavši leje po kursu 46.50, stoji 1 m3 u Dinarima 930. Iz tog se- primjera vidi, da ne možemo izdržati stranu konkurenciju zato, što su podvozni troškovi trupaca na strugare previsoki i što su previsoki pod* vozni troškovi građe za uporabu u zemlji. Da se kod trupaca računa podvoz kao za ogrjevna drva i za građu za 30% jeftinije, domaći bi potrošači našu robu rado kupili kod nas, ma da bi bila i za 10% skuplja. Reći će se, da strugara treba biti u mjestu, gdje se nalaze drva. To je nemoguće, jer svako tko sagradi strugaru, ne može si doživotno osigurati drva za piljenje, pa se zato obično strugare postavljaju u prvom redu, gdje imade dosta vodene snage, uslijed jeftinog pogona, u drugom redu tamo, gdje imade |
| ŠUMARSKI LIST 1/1923 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Šumska industrija i trgovina. dovoljno drveta, i u trećem redu u takovim stanicama, gdje imadc više žes ljezničkih odvoja. S tom okolnošću treba se računati i zato podvozne troškove za prevoz trupaca sniziti. Zato stavljamo predlog: 1. da se tarife u pogledu prevoza drva preinače i da se zaračuna podvoz po zbroju kilometara od utovarne do istovarne stanice bez obzira nato, dali se nalaze na glavnoj ili vicinalnoj pruzi. 2. da se trupce uvrsti u Kl. iznimne tarife II, koji idu na naslov jedne strugare u zemlji, te koji se mogu prevažati u vagonima u kojima se prevaža gorivo drvo, dočim za trupce koji se prevažaju u specijalnim vagonima neka se upotrebi KL C. 3. da se ne računa pristojba za ispostavu vagona na industrijalnu prugu ako nije udaljenija od 50O m od željezničke stanice. Taj zahtjev je opravdan time, što je industrijalna pruga sagrađena o vlastitom trošku, jer inače bi za toliko trebala stanica imati više kolosjeka i rampu za utovarivanje, dočim to ona kod industrijalnih pruga ne treba, dapače još na industrijalne pruge i druge vagone prestavlja. Za ove industrijske pruge, koje su dalje od 500 m od stanice neka se snizi pristojba za 50%, jer željeznica i tako svoju zaradu kod otpreme većih količina imade i netreba da reflektira na zaradu kod ispostave vagona. 4. da u svrhu pravedne podjele kola Ministarstvo saobraćaja u svaku direkciju pozove nekoliko članova privrednika, koji bi imali zajednički sa po* djelom kola dodjeljivati vagone, prema visini produkcije pojedinih tvrtka, da se stane na put tome, da manji proizvadjači dobiju veći broj vagona, a ´veći obratno, te molimo, da se naš predlog čim prije predloži delegatima konferen* čije, koju će sazvati .Tugoslovensko šumarsko udruženje. |