DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1/1923 str. 45     <-- 45 -->        PDF

Šumska industrija i trgovina. 43


Rad VI. sekcije J. Š. U. u pitanju carina i želj. tarifa.


U 12. br. pr. godine oglašen je rezultat konference, sazvane po VI. sekciji


J. Š. U. u pitanju carina i želj tarifa. Izabran je uži odbor pretstavnika inte*
resenata, da razradi detalje prema zaključcima konference.
U odbor su delegirani: Sa strane J. Š. U. gg. ing. Lenarčič, gen. dir. Bram
i ing. Marinović. Savez industrijalaca u Zagrebu delegirao je gg.:
gl. tajnika Bauera, dir. Severa i dir. Lončarića; Save z trgovac a g. dir.
Heima; Savez izvoznika gg. dir. Bjelinskoga i dir. Šuteja i Zagre»
bačk a burz a g. gen. tajnika Perušiča.


Taj je odbor u dva maha održao sjednice, na kojima se je raspravljalo
najprije o carinama.


Nakon predavanja g. tajnika Bauera, iz kojeg se vidi, da naša država
uslijed sklopljenih trgovačkih ugovora s drugim državama ne može mijenjati
pojedine stavke carinskog zakona i odulje rasprave, došli su svi prisutni do
uvjerenja, da će naš izvoz biti u dostatnoj mjeri potpomognut, a domaća indus
strija zaštićena, ako Min. Fin. opet upostavi naredbu C Br. 44.000 o d


30. VI. 1921 glede naplate uvozne carine i ako se aggio bude ubirao
u zlatnoj vrednosti dinara. Visina aggia se ima svaki mjesec ob*
znaniti. S tim zaključkom nisu se složili zastupnici Saveza trgovaca.
Glede izvoznih carina većina se slaže u tome, da bi bilo najbolje ukinuti
izvozn u carinu . Pošto to nije danas moguće, zaključuje se predložiti
neke mjere i to:


1. da se preinači izvozna tarifa k zakonu o izvozu od 8. VII. 1922 Nar.
\Tov. br. 162 od 19. VII. 1922 tako, da se izjednače stavke a i b pod poz. 1.
(korisno drvo u oblicama) i
2. da se dozvoli izvoz bukovih pragova bez naplate carine, jer se isti
proizvode u većoj mjeri, nego li to iziskuje domaća potreba.
3. da se ukine nar. Min. Sav. od 23. sept. 1922 glede dozvole izvoza
kestenovih trupaca od 15—25 cm sred. promjera i od 7—15 m duž. Izvoz tih
trupaca dozvoljen je za pravljenje telegrafskih stupova, ali se opaža, da ino»
zemna industrija to drvo ekstrahira i konkuriše domaćem ekstraktu. Zato
treba zabraniti izvoz kestenovog drveta osim štapova.
Povodom rasprave o želj. tarifama uvidjeli su svi prisutni, da glavno zlo
kod tarifa leži u rđavoj klasifikaciji i u tome, što se ne računa direktna tarifa,
već svaka vicin. željeznica ima svoju naročitu tarifu.


U glavnom je zaključeno tražiti premjenu prema ovim općim principima:


1. Preklasifikacija robe prema vrijednosti. (Tu dolazi u prvom redu u
obzir klasifikacija trupaca, što se prevoze na pilane radi daljnje preradbe.)
2. Preinaka i ujednostavljenje želj. propisnika.
3. Uvedenjc lokalnih tarifa za velike gradove.
4. Reforma »Stafeltarifa« u smjeru veće progresije.
5. Uvedenje saveznih tarifa na svim lokalnim željeznicama kralj. S. H. S.
6. Uvedenje saveznih tarifa s inozemstvom.
7. Da se kod cvent. povišice tarifa ne povisi tarifa kod drveta, određenog
za izvoz, i
8. Da se snizi pristojba za dostavljanje vagona na industr. prugu.