DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1923 str. 44     <-- 44 -->        PDF

Šumska industrija i trgovina.


Madžarska.


Od 7,398.976 ha šuma, koje je imala prijašnja Madžarska (bez Hrv. i Slav.)
ostalo je u svemu 1,175.202 ha i to:
hrastovih šuma 631.961 ha, bukovih i dr. listača šuma 495.271 ha, crno*
goričnih šuma 47.970 ha, ukupno 1,175.202 ha ili 15´88% prijašnjeg šum. teritorija.


Na ovoj površini može se proizvoditi: hrastovog tehn. drveta 218.200 m3,
bukovog i dr. tehn. drveta 54.850 m3, crnogor. tehn. drveta 35.000 m3, gorivog
drveta 1,320.000 m3.


Dok se je prije izvozilo (1911) za 79,056.700 K drveta, a uvozilo za 37 mil.


111.843 K, dakle se bilanca svršila s 41,944.857 K na korist Madžarske, to je
u 1921. godini uvoženo goriva 74.000 vagona — 1.110,000.000 K, oblog drveta
14.948 vagona — 371,700.000 K, rezanog drveta 24.667 vagona — 1.233,350.000 K,
drv. ugljena 2.252 vagona — 146,280.000 K i želj. podvlaka 526 vagona — 8 mil.
205.000 K, ukupno 2.870,635.000 K.
Ovu veliku množinu drveta uvozila je Madžarska iza prevrata iz susjednih
država i to najviše iz Čehoslovačke, zatim iz Austrije, Jugoslavije, Galicije
i Rumunjske.


Radi porasta čehoslov. krune i velikog pada madž. krune nastala je tolika
razlika u valuti, da je čehoslovačko tržište za Madžarsku sve više gubilo vri«
jednosti, a porasao uvoz iz Rumunjske. Doljna statistika uvoza u prvoj V4
1922. god. pokazuje omjer uvoza pojedinih država.


Austrija Č. S. R. Rumunija Jugoslavija
Gorivo 142 vag. 1665 vag. 9463 vag. 101 vag.
Rudničko drvo 3 „ 1880 „ — —
Okruglo čamovo drvo 226 „ 799 „ 179 „ 5
Rezano tvrdo drvo 2 „ 14 „ 20 „ 57
Rezano meko drvo 1284 „ 2521 „ 1393 „ 974
Dužice 9 „ 20 „ — „ 15
Drv. ugljen 12 „ 341 „ 25 „ —


Izvezla se mala količina, naročito pokučtva i furnira.


U prvim mjesecima bila je cijena: grad. drveta oko 860—880 leja (slov.
320—380 čsl. kruna), stolarskog drveta oko 1150—1170 leja (slov. oko 500 čsl.
kruna), omorikovog drveta oko 1350 leja. Gorivo drvo rumunjsko oko 3500 leja,
gorivo drvo domaće oko 20.000 K (madž.), drv. ugljen oko 80.000 K (madž.).


Te su cijene tijekom godine poskočile tako, da je: ogrevno drvo stajalo
koncem 1922. godine 4200—4300 leja ab madž. stanica, suho domaće drvo do


78.000 K (madž.), drveni ugljen oko 300.000 K, drađ. drvo 1300—1350 leja, sto*
larski materijal 1650 leja.
Pod konac godine traži se mnogo okruglog mekog drveta, bukovog te
topolovine za tvornice žigica. Ima izgleda za dobru prođu građevnog drveta,
jer se sprema velika građevna djelatnost u državnim i privatnim institucijama.


(Svršit će se.)


Ing. Marinović (Zagreb).