DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1923 str. 41     <-- 41 -->        PDF

Šumska industrija i trgovina.


Koliko su dragoceni takvi glasovi od strane nestručnjaka — u popularnoj
knjizi, znade proceniti samo onaj, tko se u tvrdoj praksi bori za jedinu moguću
kultivaciju naših kamenih pustara putem pravilnog pošumljenja.


Nije samo slučajno bilo, da Sam sve te tri knjižice uzeo pod isti naslov.
Osim stvarne sličnosti predmeta imaju ta dela zajednički i jednak onaj veliki
etički, idejni momenat, koji nam zvuči kao mogućan akord iz boljeg dela
čovekove duše, koji je nažalost toli disharmoničan u današnjoj sveopćoj de»
kadenci idealnog stvaranja, u časovima neobuzdanog materijalizma. A želeo
sam upozoriti na ovaj utešljivi pojav prije svega naše šumare, koji su već
po onom boljem idejnom delu struke možda upravo najpozvaniji, da ga pras
vilno ocene. Povratimo se u našu toli divnu prirodu, ukoliko smo samo pre»
mnogo od nje zastranili, vratimo se k solidnom, doslednom pozitivnom miš«
ljenju i radu: to je tenor tih radova i — dao Bog što više i što boljih sied*
benika. Ima nešto, što se ne da odvagnuti zlatom; svi to znamo, ali samo još
treba, da svi to i hoćemo. Ing. A. Ružić (Ljubljana).


Šumska industrija i trgovina.


Svjetsko drvno tržište u 1922. godini.


Cehoslovaška republika.


Čehoslovačka je upućena na izvoz velikog dijela svojih drvnih proizvoda,
naročito iz novih krajeva: Slovačke i Podkarpatske Rusije.


Domaća potreba apsorbira drvo u najvećoj mjeri za papirnu industriju i
ruđničko drvo, građevno drvo prema razmahu građevne djelatnosti, a dosta ga
troši i industrija pokučtva. Drvo se izvozi u velikoj množini u oblom stanju,
u glavnom vodenim putevima za Amsterdam i Rotterdam, te na jug iz skw
vačkih i podkarpatskih krajeva za Ugarsku. Njemačka je znala naći načina,
da zaštiti svoju industriju, postavljajući velike uvozne carine na rezanu robu
i povlačeći oblo drvo uz neznatnu carinu.


Kad se je izvozna trgovina čsl. nakon prevrata u god. 1918. i 1919. raz=
mahala, bacajući na tržište velike zalihe, nagomilane tijekom rata, nastojao je
državni fiskus, da iz te kampanje izvuče što veću korist. Među mjerama, koje
su se poduzimale, bilo je: ograničavanje izvoza, vezanje istog uz naročitu do=
zvolu, povišenje cijene izvoznog drveta, uzimanje percentualnih pristojbi za
izvezeno drvo, povišenje takse na panju u državnim šumama, dapače i djelo=
mično obustavljanje izvoza itd.


Posljedica tih mjera je bila, da su cijene drveta i u tuzemstvu poskočile,
a izvoz je sve jače osjećao kočnicu sa strane državne finansijske politike.
Kraj sveg toga uspjelo je vanjskoj trgovini, da u god. 1921. dođe drvo na
treće mjesto kao eksportni predmet s visinom od 1 milijarde čsl. kruna. (Na




ŠUMARSKI LIST 1/1923 str. 42     <-- 42 -->        PDF

40 Šumska industrija i trgovina.


prvom mjestu bila je tekstilna industrija sa 7.3, na drugom šećerna s 4.3, na
trećem drvna s 1 i na četvrtom ugljen s 1 milijardom čsl. kruna.)


Izvezlo se je u: Madžarsku 84.000 vagona drveta, Njemačku 27.000, Austri*
ju 8000, Italiju 6000, Holandiju 5000, Francusku 4000, Jugoslaviju 3000, Englesku
1500 i Švicarsku 1000 vagona drveta.


Početkom 1922. godine su uz spomenute kočnice finans. i trgov. politike
došla još dva nova zla na izvoznu trgovinu: porast čehoslovačke krune i kons
kurencija drugih država.


U južnim krajevima, naročito u Ugarskoj i Jugoslaviji nastupila je oz*
biljna konkurenea Rumunjske, koja je davala drvo jeftinije, a uz to je pad
ugarske krune upućivao na valutarno slabiju susjedu — Rumunjsku.


U Njemačkoj se pojavila Poljska, koja je popravljajući ratom razorene
komunikacije i pilane počela bacati velike drvne mase na svjetsko tržište
uz gotovo za polovicu niže cijene. (Dok je n. pr. čsl. rezano drvo stajalo oko
750—1000 M., davala ga je Poljska i Austrija po 500 M.) Dok je god. 1921.
omjer između poljskog i čsl. uvoza drveta u Njemačku stajao kao 1 : 3 u korist
čsl. drveta, stajao je u prvoj četvrti 1922 kao 1 : 20 u korist poljskog drveta.


U Engleskoj je počelo drvo Č. S. R. gubiti teren pred ruskim i norveškim
drvetom, tako, da se je tijekom 1922. u glavnom zanimala za to drvo Francuska,
Holandija i donekle Švicarska.


Dosta velik interes za drvo bio je još do konca juna, kada su mnogi
trgovci prodavali često uz gubitak. Polučene cijene nisu bile uvijek u skladu
s produkcijonim troškovima i cijenom sirovog materijala. Prodavalo se je s dos
bitkom samo starije drvo, kupljeno još uz povoljne cijene. Novo drvo je
skupo, troškovi proizvodnje su veliki, a državna vlast ne popušta od svojih
fiskalnih interesa.


Da se izvoz unaprijedi ne preostajc drugo, nego da se cijene drvnog
materijala snize na svjetski paritet, da se smanje produkcijoni troškovi i sa
strane državne vlasti ukinu mjere, koje oteščavaju izvoz.


Prvo je nemoguće bez gubitka uslijed visokih proizvodnih troškova i
skupo kupljenog drveta na panju. Sniženju produkcijonih troškova protive se
radnici. Uslijed svih tih neprilika prisiljena su bila pojedina poduzeća, da
ograničuju rad na pojedine dane u tjednu, a konačno i da obustave cijeli pogon.


Najveća kriza osjeća se u jugoistočnim krajevima, u Slovačkoj i Pod»
karpatskoj Rusiji, gdje je već u proljeće zatvoren veći dio poduzeća i oko
80% radnika ostalo bez kruha.


Privredni krugovi poduzimlju sve moguće mjere, da uvjere mjerodavne
faktore o katastrofi, koja je na domaku i zahtijevaju: sniženje cijene na panju
u drž. šumama, sniženje željezničkih tarifa i uvađanje naročitih eksportnih
tarifa, ukinuće izvoznih pristojba i izvoznih propisa, davanje eksportnih pre»
mija itd.


Uslijed male potražbe počinju doista padati cijene makar i u neznatnoj
mjeri, a i drž. vlast nastoji u zadnje vrijeme da udovolji zahtjevima eksporta,
ali sve to nije bilo u stanju da upliviše na oživljenje istog u onoj mjeri, u
kojoj je u zadnjim tjednima ove godine djelovao1 nazadak čsl. krune.


Uslijed ovog nazadovanja počeli su se Švicari, Nijemci i Francuzi življe
interesirati za čsl. drvo.




ŠUMARSKI LIST 1/1923 str. 43     <-- 43 -->        PDF

Šumska industrija i trgovina. 41


Rumunjska.


Priključenjem Bukovine i Erdelja porasla je veličina rumunjskih šuma sa
2-5 mil. ha na 7,300.000 ha =_ 25% šumom pokrite površine. Od šuma su 53%
bukove, 25% crnogorične i 22% hrastove šume.


Drvo je uz petroleum i žito najvažniji izvozni artikl.


Šumska idustrija je vrlo razvijena. Od 502 poduzeća otpada na staru
Rumunjsku 155, na Erdelj 240, Banat 25, Bukovinu 67 i na Besarabiju 15 pod«
uzeća. Od tih je opet 330 pilana, 115 tvornica pokučtva, 31 tvornica parketa
i stolarskih poduzeća, 7 tvornica bačava i ambalaže, 7 tvornica vagona i 12
tvornica celuloze i papira.


Rumunjska je iza Švedske i Finske najbogatija na vodenim putevima,
koji joj omogoćuju jeftin transport drveta. Dužina mreže plovnih vodenih
putcva iznosi oko 8700 km.


Od rijeka su sa šum. gledišta najznamenitije one, što teku prema Tisi
i omogoćuju izvoz prema Ugarskoj te one, što teku prema Dunavu, te ops
skrbljuju drvetom Besarabiju, Moldavu, dunavsko nizozemlje i Vlašku. Dunav
teče kroz tu zemlju u duljini od 1100 km.


Od 25 rumunjskih luka su za eksport šum. produkata najznamenitije
Galac i Braila.


Šumska industrija je za rata mnogo stradala. 1919. se je oporavila, ali o
većem eksportu moglo se govoriti tek tijekom 1920. god., kada su se nesnosne
prometne prilike počele sređivati.


Rumunjska izvozi najviše lezanog materijala mekog drveta, manje tesanog
mekog i tvrdog drveta.


Najveći konzument rum. drveta postala je Ugarska, koja pokriva tijekom
ove god. najveći dio svojih potreba iz Rumunjske. Osim toga izvozi se u Egipat,
Siriju i Palestinu, Bugarsku i Grčku. Turska je radi ratnih neprilika uvozila
malo. Osim tih zemalja traži rumunjsko drvo Francuska, Engleska i Švicarska.
U Italiji je počela konkurirati austrijskom i jugoslovenskom drvetu, ali ta
konkurencija ne će biti dugog vijeka radi daljine i s tim skopčane skupoće
podvoza; isto vrijedi i za njezinu konkurencu austrijskom drvetu u Njemačkoj.


Pod jesen pojavila se na rumunjskom tržištu u Erdelju i Jugoslavija ,
koja je kupila u Banatu veće količine drveta kupujući ne samo finiju stolarsku
smrekovu robu, koje nema doma u izobilju, već sve od reda, naročito pak
ogrevno drvo.


Tijekom godine porasla je cijena drvetu te su se pod konac 1922. godine
polučile cijene: za pragove : hrastove 2´7m 43—46 leja, 2-5 m 40 leja, 1 5m
12—18 leja; za bukove 27 m 33 5 leja, 2´5 m 32 leja. Tvrdo rezano drvo 2200
do 2400 leja po m3, dužice 80 leja po akovu. Gorivo drvo od 3800—4000 leja po
10.000feg. Meko drvo u Erdelju rezano 1000—1100 leja, fob Galac: za Grčku
do 1350 leja, za Siriju do 1300 leja, za Aleksandriju 1100 leja. Za Francusku,
Švicarsku i Englesku postignute su nešto veće cijene — oko 1300—1500 leja.
Za tesano drvo postiglo se je koncem godine 650—800 leja po m1.




ŠUMARSKI LIST 1/1923 str. 44     <-- 44 -->        PDF

Šumska industrija i trgovina.


Madžarska.


Od 7,398.976 ha šuma, koje je imala prijašnja Madžarska (bez Hrv. i Slav.)
ostalo je u svemu 1,175.202 ha i to:
hrastovih šuma 631.961 ha, bukovih i dr. listača šuma 495.271 ha, crno*
goričnih šuma 47.970 ha, ukupno 1,175.202 ha ili 15´88% prijašnjeg šum. teritorija.


Na ovoj površini može se proizvoditi: hrastovog tehn. drveta 218.200 m3,
bukovog i dr. tehn. drveta 54.850 m3, crnogor. tehn. drveta 35.000 m3, gorivog
drveta 1,320.000 m3.


Dok se je prije izvozilo (1911) za 79,056.700 K drveta, a uvozilo za 37 mil.


111.843 K, dakle se bilanca svršila s 41,944.857 K na korist Madžarske, to je
u 1921. godini uvoženo goriva 74.000 vagona — 1.110,000.000 K, oblog drveta
14.948 vagona — 371,700.000 K, rezanog drveta 24.667 vagona — 1.233,350.000 K,
drv. ugljena 2.252 vagona — 146,280.000 K i želj. podvlaka 526 vagona — 8 mil.
205.000 K, ukupno 2.870,635.000 K.
Ovu veliku množinu drveta uvozila je Madžarska iza prevrata iz susjednih
država i to najviše iz Čehoslovačke, zatim iz Austrije, Jugoslavije, Galicije
i Rumunjske.


Radi porasta čehoslov. krune i velikog pada madž. krune nastala je tolika
razlika u valuti, da je čehoslovačko tržište za Madžarsku sve više gubilo vri«
jednosti, a porasao uvoz iz Rumunjske. Doljna statistika uvoza u prvoj V4
1922. god. pokazuje omjer uvoza pojedinih država.


Austrija Č. S. R. Rumunija Jugoslavija
Gorivo 142 vag. 1665 vag. 9463 vag. 101 vag.
Rudničko drvo 3 „ 1880 „ — —
Okruglo čamovo drvo 226 „ 799 „ 179 „ 5
Rezano tvrdo drvo 2 „ 14 „ 20 „ 57
Rezano meko drvo 1284 „ 2521 „ 1393 „ 974
Dužice 9 „ 20 „ — „ 15
Drv. ugljen 12 „ 341 „ 25 „ —


Izvezla se mala količina, naročito pokučtva i furnira.


U prvim mjesecima bila je cijena: grad. drveta oko 860—880 leja (slov.
320—380 čsl. kruna), stolarskog drveta oko 1150—1170 leja (slov. oko 500 čsl.
kruna), omorikovog drveta oko 1350 leja. Gorivo drvo rumunjsko oko 3500 leja,
gorivo drvo domaće oko 20.000 K (madž.), drv. ugljen oko 80.000 K (madž.).


Te su cijene tijekom godine poskočile tako, da je: ogrevno drvo stajalo
koncem 1922. godine 4200—4300 leja ab madž. stanica, suho domaće drvo do


78.000 K (madž.), drveni ugljen oko 300.000 K, drađ. drvo 1300—1350 leja, sto*
larski materijal 1650 leja.
Pod konac godine traži se mnogo okruglog mekog drveta, bukovog te
topolovine za tvornice žigica. Ima izgleda za dobru prođu građevnog drveta,
jer se sprema velika građevna djelatnost u državnim i privatnim institucijama.


(Svršit će se.)


Ing. Marinović (Zagreb).