DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1923 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Šumska industrija i trgovina. Koliko su dragoceni takvi glasovi od strane nestručnjaka — u popularnoj knjizi, znade proceniti samo onaj, tko se u tvrdoj praksi bori za jedinu moguću kultivaciju naših kamenih pustara putem pravilnog pošumljenja. Nije samo slučajno bilo, da Sam sve te tri knjižice uzeo pod isti naslov. Osim stvarne sličnosti predmeta imaju ta dela zajednički i jednak onaj veliki etički, idejni momenat, koji nam zvuči kao mogućan akord iz boljeg dela čovekove duše, koji je nažalost toli disharmoničan u današnjoj sveopćoj de» kadenci idealnog stvaranja, u časovima neobuzdanog materijalizma. A želeo sam upozoriti na ovaj utešljivi pojav prije svega naše šumare, koji su već po onom boljem idejnom delu struke možda upravo najpozvaniji, da ga pras vilno ocene. Povratimo se u našu toli divnu prirodu, ukoliko smo samo pre» mnogo od nje zastranili, vratimo se k solidnom, doslednom pozitivnom miš« ljenju i radu: to je tenor tih radova i — dao Bog što više i što boljih sied* benika. Ima nešto, što se ne da odvagnuti zlatom; svi to znamo, ali samo još treba, da svi to i hoćemo. Ing. A. Ružić (Ljubljana). Šumska industrija i trgovina. Svjetsko drvno tržište u 1922. godini. Cehoslovaška republika. Čehoslovačka je upućena na izvoz velikog dijela svojih drvnih proizvoda, naročito iz novih krajeva: Slovačke i Podkarpatske Rusije. Domaća potreba apsorbira drvo u najvećoj mjeri za papirnu industriju i ruđničko drvo, građevno drvo prema razmahu građevne djelatnosti, a dosta ga troši i industrija pokučtva. Drvo se izvozi u velikoj množini u oblom stanju, u glavnom vodenim putevima za Amsterdam i Rotterdam, te na jug iz skw vačkih i podkarpatskih krajeva za Ugarsku. Njemačka je znala naći načina, da zaštiti svoju industriju, postavljajući velike uvozne carine na rezanu robu i povlačeći oblo drvo uz neznatnu carinu. Kad se je izvozna trgovina čsl. nakon prevrata u god. 1918. i 1919. raz= mahala, bacajući na tržište velike zalihe, nagomilane tijekom rata, nastojao je državni fiskus, da iz te kampanje izvuče što veću korist. Među mjerama, koje su se poduzimale, bilo je: ograničavanje izvoza, vezanje istog uz naročitu do= zvolu, povišenje cijene izvoznog drveta, uzimanje percentualnih pristojbi za izvezeno drvo, povišenje takse na panju u državnim šumama, dapače i djelo= mično obustavljanje izvoza itd. Posljedica tih mjera je bila, da su cijene drveta i u tuzemstvu poskočile, a izvoz je sve jače osjećao kočnicu sa strane državne finansijske politike. Kraj sveg toga uspjelo je vanjskoj trgovini, da u god. 1921. dođe drvo na treće mjesto kao eksportni predmet s visinom od 1 milijarde čsl. kruna. (Na |