DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1923 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Šumarska liga zemalja sredozemnoga mora. 4. Osnivanje sastojina. Sjetva: studij klijanja sjemena raznih vrsti drveta, način sjetve, sadnja. Zaštitno bilje za konačno pošumljenje. 5. Paša. Zabrane. Planinska paša, amelijoracija pašnjaka. Kombinovano uzgajanje šuma i pašnjaka. Uzgoj krmaka. 6. Propaganda: populavizovanje šumarstva, uzgajanje nasada sa gledišta čuvanja šuma. 7. Šumski požarevi. 8. Specijalne zakonske mjere. ´ Privremena uprava povjerena je ovim članovima: predsjednik Hickel, se» kretar Laurent, blagajnik Baubv. Kako se iz svega rečenoga može da razabire, bilo je vrlo potrebno, da naša Kraljevina bude zastupljena na održanoj konferenci u Marseju. Prije svega je važnost predmeta, o kojemu se radi, zaista vanredna. Krš i njegovo pošumljenjc jedno je od najvažnijih naših ekonomskih i socijalnih pitanja. Po općoj klimatskoj važnosti šuma uopće a onih na kršu napose, ispinje se to pitanje do internacijonalne važnosti. Nesumnjivo je, da ćemo se rezultatima i iskustvima drugih država moći bogato da koristimo i mi, kad pristupimo radikalnom riješenju krškoga pitanja. Tečajem same konferencije izbila je na javu potreba osnivanja instituta za šumarske pokuse te potreba njihova zajedničkog rada. Kako sam iz izvje» staja g. Guiniersa, direktora šumarske škole u Nancy=ju, mogao da razaberem, Francuska stoji neposredno pred otvorenjem toga instituta (Nancy). Prema saopćenju prof. Pavazisa i Italija imade već otvoren takav institut (Fiorenza). Sa svoje sam strane izvjestio konferencu, da i u našoj Kraljevini već postoji takav institut u Zagrebu. Nadaje se dakle sama po sebi misao zajedničkog rada šumarskih insti» tuta svih zemalja, koje su zastupane u ligi. Konačno odavle prirodno rezultira: potreba, da se šumarstvo, koje je kao nauka stajalo do sada pod isključivim uplivom njemačke nauke, od ove emancipuje odnosno u toliko samostalno izgrađuje, ukoliko su prilike zemalja, koje su zastopane u ligi, diferentne od prilika u Njemačkoj. A tu su prilike primorskih golijeti i krasa te pitanje šuma oko sredozemnoga mora u centrumu pažnje, jer takovog šumskog tla, pod istom geografskom širinom i pod istim klimatskim prilikama — Njemačka uopće nema. Ovom sam prilikom skrenuo pažnju ministarstva šuma i rudnika na činje= niču, da je osnutkom rečene lige ponovno i odlučno akcentuisana važnost kraškoga pitanja u šumarstvu. To je pitanje i opsegom i važnošću za nas takvo, da ono traži posebno školovane spremne sile. Potrebno je dakle valjanom selekcijom već sada odrediti mlade i sposobne ljude, koji bi se imali da isklju= čivo posvete studiju krša. Ugrenović |