DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1923 str. 32 <-- 32 --> PDF |
30 Šumarska liga zemalja sredozemnoga mora. 16. Pavari, profesor i direktor instituta za šumarske pokuse u Fiorenci, Italija. 17. Dr. Ugrenović, profesor univerziteta, iz Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Oko 101/2 sati počela je sama konferencija, koju je otvorio predsjednik Hickel, zauzevši svoje mjesto te davši s desne strane mjesto zastupniku Italije a s lijeve potpisanome. U svom pozdravnom govoru izložio je predsjednik općenite motive, koji pokreću pitanje stvaranja »Šumarske lige zemalja sredozemnoga mora«. U svim zemljama (računa ovamo Španiju, Francusku, Italiju, našu Kraljevinu, Grčku i Tursku) pokazuje se pojav ogolećivanja planina, kojemu uzroci sežu u daleku prošlost a i u sadašnjost. Poznato je, od kolikoga su upliva šume na klimu, vezanje tla itd. Prema tome je po rečene zemlje od odlučne važnosti, da se -to bolje unapredi pošumljivanje njihovih primorskih golijeti. Francuska je zaista zemlja, kojoj pripada prvenstvo u restauraciji planina, pa je ona i u ovom pitanju preuzela inicijativu. Nakon toga prešlo se je na pretresanje pojedinih pitanja načelne naravi, koja su se na konferenciji riješila prethodno, dok će konačno njihovo riješenje imati da donese naredni kongres, koji će se po svoj prilici održati g. 1923. u Parizu. Tečajem raspravljanja, koje je teklo mirno, zaključeno je ovo: Liga je internacionalna, a ima da obuhvati zemlje sredozemnoga mora. Sjedište joj je u Marseju, no njene se sjednice obdržavaju naizmenee u zem< ljama, koje su u Ligi zastupane. Zadatak lige dvojake je naravi: propagandističke i tehničke, kako se to razabire iz njenog programa, što ga iznosim niže. Liga će izdavati svoj posebni bilten, u kojemu će se iznositi rezultate iztraživanja te rada na niže označenom području. Ime je lige: »Sylva méditerranéa, Ligue Forestiere Méditerranéenne intern nationale«. Rasprave i članci u biltenu iznosit će se na onom jeziku, na kojem budu napisani. Resümee bit će u pravilu pisan na francuskom jeziku. Program rada lige fiksiran je ovako: 1. Studij današnjih šuma, njihovih tragova u prošlosti te njihove modili* kacije tečajem stoljeća gledom na njihovu rasprostranjenost i sastav. Uzroci ovih modifikacija. 2. Detaljni studij mediteranske flore, karte geobotaničke. Tačna lztražis vanja o klimatskom uplivu šuma gledom na stanište (tlo) raznih vrsti drveta. lzbiranje najboljih vrSti drveta. 3. Pošumljavanjc: lzbiranje najboljih vrsti drveta za svaku pojedinu zonu. Specijalne vrsti drveta za vapnena tla krškoga karaktera, za ogoljele glinjače (argiles dénnudées), za močvirišta (marécageux) slanjače (salés). Amelijoracija biljnih zajednica, koje su karakteristične za mediteransku regiju (macquis. sastojine raznih vrfcti hrastova, hrasta plutastoga, borici). Upotreba egzota (kod ove se tačke razvila opširna rasprava, kod koje se ulazilo u detalj botaničke i šumsko^uzgojne naravi. Bile su predmetom te rasprave: Abies Nordmanniana, piusapo, cephalonica, numidica, Picea omorica Pančić, Pinus laricio itd.). |