DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1923 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Šumarska liga zemalja sredozemnoga mora. 29 „Šumarska liga zemalja sredozemnoga mora". Prema obećanju iznosimo ovdje kratak izvještaj sa odnosnoga kongresa. U izvršenju naređenja ministarstva šuma i rudnika u Beogradu, kojim san delegovan na kongres »Šumarske lige sredozemnih zemalja« u Marseju, otputovao sam dana 27. oktobra o. g. — nakon svršenih sviju formalnost´, koje se odnose na putnu ispravu i vizume konzulata iz Zagreba preko Ljube ljane, Trfita, Milana, Turina, Lyona te sam 29. oktobra poslije podne stigao u Marsej. Prije početka same konferencije, koja je zakazana bila za 30. oktobra 10 sati u direkcijskoj palači velike kolonijalne izložbe, zatekao sam na okupu predsjednika R. HickeLa, konservatora iz Pariza sa ostalim učesnicima. Pred« stavivši se kao delegat naše Kraljevine predočio sam i svoju legit´maciju od» nosno punomoć, na osnovu koje sam ovlašten da na rečenom sastanku zastus pam našu državu odnosno ministarstvo šuma i rudnika u Beogradu. Doček sa strane predsjedništva i ostalih učesnika bio je vanredno srdačan. \ eć pivu izmjenu misli upotiebio sam, da u razgovoru istaknem najvažs nije momente a to su: da me moja otadžbina šalje da dokaže, kako je ona spremna, da sa velikom francuskom nacijom poradi i na polju kulturnog i ekonomskog pridizanja isto onako, kako je nepokolebivo stajala rame o rame sa Francuskom u borbi za slobodu. Skrenuo sam pažnju učesnika konferencije na to, kako naša Kraljevina imade zaista vel kog interesa na uspješnom rješas vanju pitanja, koja su na programu konferencije (pošumljivanje krša, paša, požarevi, popularizovanje šumarstva). Ta pitanja ne samo da su aktualna za nas, već smo ih mi i sami pokretali te pokrećemo njihovo riješenje i sada. Požalio sam što je poziv na konferencu okasno stigao, tako. da nije bilo moguće sabrati detaljnih podataka za raspravu. Na konferenciji bile su zastupane Francuska, Italija i naša Kraljevina. Učesnici konferencije bili su cvi: 1. Hickcl, konservator i predsjedn k. 2. Guinier, direktor šumarskog instituta u Na"ncy*u. 3. Duchamp, konservator. 4. Dr. Decrock, profesor agrikulturne botanike. 5. Bernard, profesor šumarstva. 6. Lapie, profesor šumarstva. 7. Bauby, inspektor. 8. Salvador, irispektor. 9. Laurent, profesor. 10. Negre, inspektor. 11. Rastegne, inspektor. 12. Trioton, generalni direktor. 13. Chaudey, konservator. 14. Chaplain, konservator — svi iz Francuske. 15. Boutilly, šumarski direktor iz Alžira. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1923 str. 32 <-- 32 --> PDF |
30 Šumarska liga zemalja sredozemnoga mora. 16. Pavari, profesor i direktor instituta za šumarske pokuse u Fiorenci, Italija. 17. Dr. Ugrenović, profesor univerziteta, iz Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Oko 101/2 sati počela je sama konferencija, koju je otvorio predsjednik Hickel, zauzevši svoje mjesto te davši s desne strane mjesto zastupniku Italije a s lijeve potpisanome. U svom pozdravnom govoru izložio je predsjednik općenite motive, koji pokreću pitanje stvaranja »Šumarske lige zemalja sredozemnoga mora«. U svim zemljama (računa ovamo Španiju, Francusku, Italiju, našu Kraljevinu, Grčku i Tursku) pokazuje se pojav ogolećivanja planina, kojemu uzroci sežu u daleku prošlost a i u sadašnjost. Poznato je, od kolikoga su upliva šume na klimu, vezanje tla itd. Prema tome je po rečene zemlje od odlučne važnosti, da se -to bolje unapredi pošumljivanje njihovih primorskih golijeti. Francuska je zaista zemlja, kojoj pripada prvenstvo u restauraciji planina, pa je ona i u ovom pitanju preuzela inicijativu. Nakon toga prešlo se je na pretresanje pojedinih pitanja načelne naravi, koja su se na konferenciji riješila prethodno, dok će konačno njihovo riješenje imati da donese naredni kongres, koji će se po svoj prilici održati g. 1923. u Parizu. Tečajem raspravljanja, koje je teklo mirno, zaključeno je ovo: Liga je internacionalna, a ima da obuhvati zemlje sredozemnoga mora. Sjedište joj je u Marseju, no njene se sjednice obdržavaju naizmenee u zem< ljama, koje su u Ligi zastupane. Zadatak lige dvojake je naravi: propagandističke i tehničke, kako se to razabire iz njenog programa, što ga iznosim niže. Liga će izdavati svoj posebni bilten, u kojemu će se iznositi rezultate iztraživanja te rada na niže označenom području. Ime je lige: »Sylva méditerranéa, Ligue Forestiere Méditerranéenne intern nationale«. Rasprave i članci u biltenu iznosit će se na onom jeziku, na kojem budu napisani. Resümee bit će u pravilu pisan na francuskom jeziku. Program rada lige fiksiran je ovako: 1. Studij današnjih šuma, njihovih tragova u prošlosti te njihove modili* kacije tečajem stoljeća gledom na njihovu rasprostranjenost i sastav. Uzroci ovih modifikacija. 2. Detaljni studij mediteranske flore, karte geobotaničke. Tačna lztražis vanja o klimatskom uplivu šuma gledom na stanište (tlo) raznih vrsti drveta. lzbiranje najboljih vrSti drveta. 3. Pošumljavanjc: lzbiranje najboljih vrsti drveta za svaku pojedinu zonu. Specijalne vrsti drveta za vapnena tla krškoga karaktera, za ogoljele glinjače (argiles dénnudées), za močvirišta (marécageux) slanjače (salés). Amelijoracija biljnih zajednica, koje su karakteristične za mediteransku regiju (macquis. sastojine raznih vrfcti hrastova, hrasta plutastoga, borici). Upotreba egzota (kod ove se tačke razvila opširna rasprava, kod koje se ulazilo u detalj botaničke i šumsko^uzgojne naravi. Bile su predmetom te rasprave: Abies Nordmanniana, piusapo, cephalonica, numidica, Picea omorica Pančić, Pinus laricio itd.). |
| ŠUMARSKI LIST 1/1923 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Šumarska liga zemalja sredozemnoga mora. 4. Osnivanje sastojina. Sjetva: studij klijanja sjemena raznih vrsti drveta, način sjetve, sadnja. Zaštitno bilje za konačno pošumljenje. 5. Paša. Zabrane. Planinska paša, amelijoracija pašnjaka. Kombinovano uzgajanje šuma i pašnjaka. Uzgoj krmaka. 6. Propaganda: populavizovanje šumarstva, uzgajanje nasada sa gledišta čuvanja šuma. 7. Šumski požarevi. 8. Specijalne zakonske mjere. ´ Privremena uprava povjerena je ovim članovima: predsjednik Hickel, se» kretar Laurent, blagajnik Baubv. Kako se iz svega rečenoga može da razabire, bilo je vrlo potrebno, da naša Kraljevina bude zastupljena na održanoj konferenci u Marseju. Prije svega je važnost predmeta, o kojemu se radi, zaista vanredna. Krš i njegovo pošumljenjc jedno je od najvažnijih naših ekonomskih i socijalnih pitanja. Po općoj klimatskoj važnosti šuma uopće a onih na kršu napose, ispinje se to pitanje do internacijonalne važnosti. Nesumnjivo je, da ćemo se rezultatima i iskustvima drugih država moći bogato da koristimo i mi, kad pristupimo radikalnom riješenju krškoga pitanja. Tečajem same konferencije izbila je na javu potreba osnivanja instituta za šumarske pokuse te potreba njihova zajedničkog rada. Kako sam iz izvje» staja g. Guiniersa, direktora šumarske škole u Nancy=ju, mogao da razaberem, Francuska stoji neposredno pred otvorenjem toga instituta (Nancy). Prema saopćenju prof. Pavazisa i Italija imade već otvoren takav institut (Fiorenza). Sa svoje sam strane izvjestio konferencu, da i u našoj Kraljevini već postoji takav institut u Zagrebu. Nadaje se dakle sama po sebi misao zajedničkog rada šumarskih insti» tuta svih zemalja, koje su zastupane u ligi. Konačno odavle prirodno rezultira: potreba, da se šumarstvo, koje je kao nauka stajalo do sada pod isključivim uplivom njemačke nauke, od ove emancipuje odnosno u toliko samostalno izgrađuje, ukoliko su prilike zemalja, koje su zastopane u ligi, diferentne od prilika u Njemačkoj. A tu su prilike primorskih golijeti i krasa te pitanje šuma oko sredozemnoga mora u centrumu pažnje, jer takovog šumskog tla, pod istom geografskom širinom i pod istim klimatskim prilikama — Njemačka uopće nema. Ovom sam prilikom skrenuo pažnju ministarstva šuma i rudnika na činje= niču, da je osnutkom rečene lige ponovno i odlučno akcentuisana važnost kraškoga pitanja u šumarstvu. To je pitanje i opsegom i važnošću za nas takvo, da ono traži posebno školovane spremne sile. Potrebno je dakle valjanom selekcijom već sada odrediti mlade i sposobne ljude, koji bi se imali da isklju= čivo posvete studiju krša. Ugrenović |