DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1/1923 str. 3     <-- 3 -->        PDF

Br. 1. Šumarski list. God. 47.


Druga godina.


Zapoćimajući 47. godište stupa Šumarski list u 2. godinu
života kao glasilo cijelog šumarstva ove države.


U običnom ljudskom životu ne znači puno jedna godina, ali
je to često važan period u ovakovim vremenima, kada se stvara
i izgrađuje država. J. Š. U. nastojalo je, da kod te izgradnje
aktivno sudjeluje, učestvujući u svim važnijim pitanjima, što su
se ticala šumarske struke.


Pri tom poslu imao je Šumarski list važnu zadaću, otvara*
jući svoje stupce izmjeni mišljenja o pojedinim aktuelnim pis
tanjima kao i posredujući u tumačenju rada između glavne
uprave i sekcija rada te pojedinih članova udruženja.


Glavna je razlika između predratnih i sadašnjih stručnih
listova, što aktuelna pitanja sadašnjih potreba u stručnim listo*
vima sve više zauzimlju teren pred znanstvenim pitanjima i re*
zultatima naučnih istraživanja. To vrijedi naročito za listove
privrednih struka. Danas stoji čitav privredni život pod dojmom
velikih socijalnih preokreta, koji su izbacili na površinu mnoga
pitanja, o kojima se do sada raspravljalo samo u teoriji, pa su
se ove teorije morale naglo oprobati u ognju kratke poratne
prakse. Novi socialni nazori i potrebe kao i novi historički po«
redak nakon svjetskog rata zahtijevaju hitro riješenje mnogih
problema, o kojima se je u predratno vrijeme malo i rijetko
raspravljalo, ili o kojima je donašana odluka tek nakon sve*
stranog i dugogodišnjeg proučavanja. Spominjemo samo od naj*
važnijih aktuelnih pitanja agrarnu reformu, organizaciju šumar*
ske službe, izjednačenje dot. donošenje novih zakona o šumama,


o lovu, porezu itd. Nije manje važno ni pitanje izobrazbe lugar*
skog i tehničkog pomoćnog osoblja, zatim izgradnja šum. pro*
metila, način iskorištavanja šuma, promicanje izvoza šum. pro*
dukata kao jednog od najjačih faktora za stabilizaciju naše trgo*
vačke bilance i valute.
Sve su to pitanja, koja se guraju u prve redove, potiskujući
donekle u pozadinu one, čiji rad nije vezan o fluktuaciju valute
i dvojbene rezultate finansijskih i političkih pothvata, već daleko
od svjetske buke pale tamjan vječnoj istini u uzvišenom hramu
znanosti.


Nesmetan znanstveni rad moguć je samo u sređenim prili*
kama, pa je zato dužnost svih pozvanih, činbenika nastojati, da
ta sređenost čim prije nastupi te se naučnom radu i znanstvenim
istraživanjima opet posveti dolična pažnja.


Promatrajući s te tačke gledišta naš dosadašnji rad, naći će
se opravdanje za to, što su aktuelna pitanja o dnevnim proble*


i




ŠUMARSKI LIST 1/1923 str. 4     <-- 4 -->        PDF

Druga godina.


mima naše struke ispunjala najveći dio našeg Usta. Nema sum=
nje, da će ta potreba postojati još neko vrijeme, dok se ne ras*
čiste barem glavna naša pitanja te se najvažniji zakoni ne
spreme pod krov. Pokraj svega toga bit ćemo u mogućnosti, da
u narednoj godini posvetimo veću pažnju znanstvenim istražim
vanjima, donoseći samostalne radove naših naučnih stručnih
trudbenika.


Da list bude pristupačan i koristan i širem krugu članova
našeg udruženja, posvećivat ćemo i nadalje pažnju štivu popu*
larne prirode to više, što naše udruženje kao i cijela struka ne
će biti još dulje vremena u stanju, da izdaje dva lista, od kojih
bi jedan bio posvećen isključivo objelodanjivanju rezultata
znanstvenih istraživanja, namijenjenih uskom krugu čitatelja, a
drugi bi tretirao pitanja općeg značaja.


Prema tome list će uglavnom zadržati dosadašnji smjer, po*
svećujući osim spomenutih već znanstvenih radova veću pažnju
još i pojedinim granama šum. privrede, naročito šum. trgovini
i industriji. Akoprem je šumarstvo jedna od najjačih privrednih
grana, mi nemamo danas točnog pregleda o važnosti uloge šu*
marstva u našoj izvoznoj trgovini; u tom smo pogledu upućeni
na nepotpuna i površna novinska izvješća.


Nastojat ćemo, da u tom pogledu donesemo autentične po*
datke kao priloge našoj šum. uvoznoj i izvoznoj statistici, pra*
teći ujedno i razvoj te kretanje cijena drvnih proizvoda na do*
maćem i svjetskom tržištu.


Suvišno je valjda spomenuti, da kod tog ogromnog posla ne
može i ne smije uredništvo ostati osamljeno. Uvjerani smo, da
će se naredne godine još i povećati broj naših odličnih surad*
nika, koji su nas u prošlom godištu ovako lijepo i drugarski
pomagali te je jednodušni sud stručne i ostale javnosti, kako o
našem udruženju, tako i o listu bio povoljan i laskav. Dapače i
oni, koji su prve brojeve lista primali s nepovjerenjem i bezob*
zirnom kritikom, napustili su neprijatni stav i konačno izrekli
svoje priznanje.


Šumarska struka, koja je do sada bila potiskivana i zane*
marena, zauzima pomalo mjesto, koje ju pripada po naobrazbi
njezinih članova i po zadaći, koju šumarstvo zauzima u narod*
nom gospodarstvu. Nije mala zadaća i djelovanje, koje ima u
tom smjeru da razvija Šumarski list.


Prema tome nije oblik i sadržaj tog lista samo stvar ured*
ništva, nego cijele struke, jer je on ogledalo i reprezentant te
struke kako pred ostalim strukama tako i pred inozemstvom.


S toga se obraćamo na sve prijatelje naše struke, da nas
svim silama potpomognu u našem radu i nastojanju. Ta pomoć
nije samo u literarnoj suradnji, za koju se svi ne osjećaju po*
zvanima, nego u onom djelovanju za materijalno unapređenje
lista, koje je svakom omogućeno. Unatoč priznanja javnosti mo*




ŠUMARSKI LIST 1/1923 str. 5     <-- 5 -->        PDF

Tisa in njena nahajališča v Sloveniji. 3


ramo otvoreno priznati, da nismo s listom zadovoljni. Briga oko
materijalnih poteškoća i skupljanje sretstava za izdavanje lista
apsorbirala je dobar dio naše snage, koji bi inače bio uložen u
dizanje nivoa lista.


Moleći dakle ... drugove, koji se osjećaju za to pozvanima,
da nas i u buduće potpomognu svojom suradnjom, apeliramo na
sve drugove i članove udruženja, da nas otterete te preuzmu
na sebe brigu oko prikupljanja materijalnih sretstava za Šuman
ski list, da ga u buduće uzmognemo podići na visinu, dostojnunaše divne zelene struke.


UREDNIŠTVO.


Ing. Anton Šivic (Ljubljana):


Tisa in njena nahajališča v Sloveniji.


Tisa (Taxus baccata L.) v gozdnem gospodarstvu ne igra
sicer velike vloge, vendar zasluži, da jej posvečamo iz estetskih
in prirodnosvarstvenih ozirov nekoliko pozornosti.


Dokler je mlada, ima tisa grmičasto obliko, starejša pa se
razvije v drevo. Raste silno počasno. Poganjek v visino je kratek.
Nižje ob deblu se radi razvijajo iz adventivnih popkov postran=
ski poganjki v vršiče, ki dajejo tuđi starejšim tisam podobo grma.


Zimzeleni listi so nekoliko podobni jelkinim iglam; odpadajo
in se obnavljajo na 6 do 8 let. Vsebujejo strupen alkaloid (taxin)
in so živini opasni. Ako užije krava na paši nekoliko tisinih vej,
ima rujavo mleko in trpi na driski (proljevu); ljudstvo pravi, da
je začarana. Konj, ki zavžije večje množine tisinih vej, pogine
na koliki. Domaćim kozam pa tišino zelenje ne škoduje tolikanj.
Divjačina se tise menda izogiba, vendar ni izključeno, da bi je
v hudih zimah ne objedala.


Pri tisah imamo moške in ženske eksemplare; cveti so torej
dvodomi. Pri nas cvete tisa meseca aprila, seme dozoreva av=
gusta in septembra. Semensko zrno je strupeno, njega rdeči, me=
snati plašč pa ne. Vzlic temu je sok tisinih jagod enako škodljiv
plodu nosečih žena, kakor čaj iz tisinih vejic. Soje, drozgi in kosi
jedo rdeče semenske jagode, vendar trdo, semensko zrno nepre=
bavljeno zopet izločijo.


Niti les niti lub nimata smole. Lesne letnice so jako goste in
potekajo valovito. Beline je navadno jako malo, dočim šega
rdečerujava črnjava skoro do skorje. Les je zelo trd, težak, trpe*
žen, elastičen; kolje se težko.