DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1/1923 str. 28     <-- 28 -->        PDF

Terminologija.


Terminologija.


Članovima VII. sekcije, glavnim i sreskim povjerenje ma na znanje.


Nakon što su utvrđeni osnovni principi te posvršavani najvažniji prethodni
radovi u predmetu organizacije samoga rada oko sabiranja građe za šumarsku
terminologiju, iznosimo ovdje glavne smjernice toga rada kao i upute za nje»
govo provođenje. Činimo to u uvjerenju, da je to poslijednji korak oko priprava
te da je krajnji čas, da se već jednom pristupi pozitivnome radu.


Područja glavnih povjerenika utvrđena su na osnovu zas
ključka sekcije (11. IX. 1922. u Beogradu) te uz neke neznatne promjene, koje
su učinjene po predlogu samih glavnih povjerenika, ovako:


I. Srbija (prije balk. rata), Srem i Vojvodina (Dragoljub S. Petrović, Les»
kovač).
II. Stara Srbija, Makedonija i Sandžak (Jovan M. Jekić. Skoplje).
III. Crna gora (A. Kalinić, Cetinje).
IV. Dalmacija, Krk, Istra te od Hrvatske ličko«krb. i mod.< riječka župa*
nija (Zlatko Turkalj, Ogulin).
V. Hrvatska (ostali dio), Slavonija i Međumurje (Ivan Čeović, Zagreb).
VI. Slovenija i Prekomurje (Karei Tavčar, Ljubljana).
VII.
Bosna i Hercegovina (Gjuro Telar, Sarajevo).
Glavni se povjerenici pozivaju, da što prije saopće: imen a sreski h
povjerenika , njihovo sjedište te oznaku teritorije sreza.
Granice srezova treba da budu jasno određene, da ne bude nepotrbnoga
ukršta vari ja u radu. Najbolje je, da se teritorije srezova poklapaju sa šumarsko«
administrativnim jedinicama. Ne može biti nikakvih zaprijeka u tome, da se
dužnosti srezkih povjerenika povjere licima van šumarske struke (učiteljima,
sveštenicima itd.) u onim slučajevima, ako nijedno šumsko stručno lice na pod»
ručju nekoga sreza nije voljno da se primi te dužnosti. No kod izbora srezkih
povjerenika treba u prvome redu apelovati na drugove po struci.


Dužnost je srezkih povjerenika: a) sakupljanje materijala, b) kartiranje
(bilježenje) i odašiljanje toga materijala glavnim povjerenicima.


a) sakupljanje materijala vršit će se na taj način da se potraži
lični kontakt sa onim ljudima iz naroda, za koje postoji izvjesnost, đa oni ne
samo potpuno vladaju čistim narodnim jezikom (ne gledeći na dijalekat i bilo
kakove razlike lokalnog značaja) već da imadu i izvjesne veze sa šumom i radom
oko šume ili drveta. Kao takova lica dolaze u obzir: čuvari šuma, šumski radnici
(drvari), ugljenari (ćumurdžije), zanatlije, koje se bave prerađivanjem drveta
(kolari, tesari, stolari, bačvari, košarači itd.), radnici na pilanama (strugarama),
trgovci drvetom, zemljoradnici, stočari, voćari, pčelari, pastiri, lovci, ribari,
lađari, lica koja se bave kućnim zanatima i industrijom, sabirači građe iz na»
rodnog života uopće, naučni radnici i nastavnxi (filozofi, etnografi, geografi,
geolozi, zoolozi, botanici), turiste, vojnici, studenti, skauti itd.


b) kartiranj e (bilježenje) sabrane građe vršit će se na zasebnim listi*
cima u formatu 100/170 mm, da se tako olakša sređivanje sabrane građe. Takovi




ŠUMARSKI LIST 1/1923 str. 29     <-- 29 -->        PDF

Terminologija. 27


će listići biti priređeni štampom i razaslani glavnim povjerenicima, koji će ih
razdjeliti među srezke povjerenike. Listiće će biti štampani zasebno latinicom
a zasebno ćirilicom, a izbor pisma kod ispunjava tih listića prepušta se sabiraču.


Ti će listići sadržavati ove podatke:


1. Narodna riječ sa tačnom oznakom gramatičkoga oblika (za
imenic e nominatv singulara odnosno plurala i oznaka rada [muškoga m.
ženskoga /, srednjega n], za adjektive sva tri roda, za glagole infinitiv
i prvo lice prezenta singulara) i akcenta (´ ´ oštar [brzi], blag [spori], . snažan
[silazni], ´ protegnut [uzlazni]). Budući da je razlikovanje akcenata te njihovo
bilježenje za onoga, tko ih ne poznaje ili teško razlikuje, vrlo mučna stvar, ne
treba se u takovim slučajevima zadržavati traženjem pravoga akcentskoga
znaka. U tom je slučaju dovoljno, da se jednostavnom točkom ili crticom od*
ozgo označi onaj slog neke riječi, na kojemu leži akcenat (n. pr. točilo).
2. Značenj e riječ i ili korespondentni francuski, njemački ili latinski
termin te eventualno potanki opis i skica. (Za potanki opis i skicu valja upo*
trijebiti desnu prednju a eventualno i čitavu stražnju praznu stranu listića).
Kod toga tumačenja značenja, opisivanja i crtanja valja naznačiti ne samo sve
ono, što je od potrebe, da značenje riječi bude jasno, već i ono, što može da bude
od stručnoga interesa uopće (vrst drveta, dimenzije, način uporabe itd).
3. Vezivanja . Ovdje valja naznačiti sve riječi istoga značenja ili rifeči,
koje s onom glavnom stoje u tijesnoj pojmovnoj vezi.
4. Lokalitet . Tu treba naznačiti, gdje je riječ prikupljena odnosno,
gdje se ona čuje. (Treba dakle naznačiti pokrajinu, okrug (županija), srez
(kotar), eventualno i selo. Oni sabirači građe, koji sabiru materijal iz književnih
radova, treba da naznače: ime autora, cijela, godinu i mjesto izdanja te stranicu,
gdje je riječ zabilježena. (Sabiranje književne građe nije dužnost srezkih po*
vjerenika. Budući da se potrebni materijal može najlakše naći u kulturnim cen=
trima, a bit će za sabiranje ove književne građe određeni zasebni sabirači).
5. Svaki listić treba da nosi oznaku broja glavnoga povjerenika
(I.—VII.) te im e sabirača , a u desnom donjem ćošku redni boj listića i
godinu sabiranja. (Redni brojevi teku od jedan dalje sve do zaključenog sa»
biranja a za svaki sabirački srez napose.)
Prema tome će ovakav jedan listić izgledati otprilike ovako (vidi str. 28).
Kod ispunjavanja listića valja držati na umu još i ovo:


1. Naznaku slov a i materij e obavit će sama uprava sekcije VII., dakle
nema potrebe da to čine neki odnosno glavni povjerenici.
2. U pravilu treba za svaku riječ ispuniti zaseban listić. Tako n. pr.
za svaku riječ, koja dolazi pod tačkom trećom listića (u gornjem primjeru:
bradvilj, sjeročka, siročka, vaneaga). Jednako treba ispuniti zaseban listić za
svaku riječ, koja čini pojmovno jedan dio onoga pojma, što ga označuje glavna
riječ. Tako će se na primjer iz skice uz riječ bradva javiti nove riječi kao:
oštrica, ploštica, ušica, list, kapa, usad. držalica itd., a za svaku će tu trebati
ispisati zaseban listić. Naravno da će svaka od tih riječi morati biti u tačci
trećoj svoga listića vezana o riječ: bradva.
Dakle za svaku riječ novi listić no vezuj ih među se.


3. Nitko neka se ne boji eventualnog ponavljanj a pojedinih riječi,
do kojega bi moglo doći na ovaj način. Naprotiv ono će biti neizbježivo a i


ŠUMARSKI LIST 1/1923 str. 30     <-- 30 -->        PDF

Terminologija.


potrebno. (Tako će n. pr. riječ »oštrica« biti vezana ne samo o riječ »bradva«
već i o riječ »sjekira«, »kosir«, »nož« itd.)


4. Za sabirače nema i ne može da bude »d o b r i h« i »loših« riječi.
Za njih postoje samo »riječi« (termini), a njihov će se kvalitet ocijeniti tek
kasnijim radom kod konačnog redigovanja sabranog materijala.
5. Svaki sabirač treba da kopiju svakoga listića zadrži i pomno
sačuva kod sebe a original da otprema. Ovo je potrebno zato, da se naknadno
uzmognu provesti eventualno potrebni ispravci, proširivanja i popunjavanja.
Po mogućnosti će listići biti udešeni tako, da to kopiranje bude olakšano. Sabi*
rač je dužan vratiti duplikate listića, ako je završio sabiranje na svom području
odnosno ako je prestao vršiti dužnosti sabirača.
6.
Listići mogu biti pisani olovkom no svagda čitljivo.
7. Dijalekat, provincijalizam ili lokalna ograničenost
neke riječi ne može da bude preprijekom, da ona ne uđe u grnđu.
Slovo :
Materija :


1.
Termin: njegovo značenje: bradva, /, vrst oruđa (sjekire) sa dugom oštricom
i kratkim usadom za tesarske poslove.
Skica sa prikazom po


2.
Francuski, njemački, latinski : Doloir des chargleda
sa strane i po


pentiers, Breitbeil, Zimmeraxt.


prečnog presjeka, event. i
perspektivno. Oznaka


3.
Vezivanja : bradvilj, sjeročka, siročka, vaneaga.
dijelova dimenzije, vrst
4.
Lokalitet : Slavonija, žup. požeška, kot. pakrački. drva.
5.
Sabirač: V. Ceović.
Br. 134/1922.


Glede otprem an ja sabrane građe važi ovo: Materijal, što su ga
prikupili srezki povjerenici, mora koncem svakoga mjeseca biti otposlan (kao
rekomandovani list ili tovarna pošiljka) nadležnim povjerenicima, koji će opet
sav sabrani materijal otpremati na adresu: »Jug. šum. udruženje« (Sekcija VII.
pročelnik prof. dr. Ugrcnović) Zagreb, Vukotinovićeva ulica 2. II.


Oni sabirači, koji reflektuju na to, da im se vrate eventualni troškov i
ok o poštarine , neka to zatraže pismeno na pomenutu adresu uz predočenje
potvrda o uplaćenim iznosima.


Glavnim će se povjerenicima uskoro saopćiti popis onih književs
n i h r a d ov a . koje će trebati pregledati u cilju sabiranja terminološke upute.
U tom će smjeru biti izdane još i daljnje dispozicije.


Prof. dr. A. Ugrenović, kao pročelnik VII. sekcije.