DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1922 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Predlog zakona o neposrednim porezijna i t. d. Po našem mišljenju ove su ustanove vrlo važne, pa bi ih trebalo u slijedećem pravcu izmijeniti odnosno nadopuniti: u tački 4. ne kaže se tačno broj godina, za koliko su od poreza oproštene šume, koje su od požara uništene. Zakonska ustanova »na više godina prema šteti po odnosnom zakonu« predstavlja nešto neodređena, što ne bi smjelo biti po poreznom zakonu, koji mora za svakoga biti jasan i ne dopuštati o njemu različita tumačenja. Pod ustanovom »više godina« može se raz= umjeti 2—3 godina, a i 10—20 godina. Prosuđivanje štete po »od« nosnom zakonu« praktički ne znači ništa, jer su oni, koji šume pale redovno nepoznata lica, a željeznice po njima prouzrokos vane štete naknađuju doduše po stručnoj procjeni, no te su od* štete po svom iznosu redovno ispod faktične vrijednosti, koju je šuma prije požara svom vlasniku reprezentirala. Kod procjene se redovno uzimaju u račun direktne, a skoro nikada indirektne štete, koje je zbog njihove raznolikosti teško u njihovom pra= vom iznosu pravedno i u prikladnoj formi u račun uzeti. Prema tome ja mislim, da bi se požarom uništene šume imale oprostiti na 10 godina od plaćanja poreza i to, ako je iz* orjela površina veća od 1 ha i ako se vještački mora posumiti. to se tiče opraštanja poreza za pošumljena zemljišta u tački 5. istoga članka, držim, da bi se tamo određeni broj godina za privatne sopstvenike imao od 10 podići na 20, a u šumama opština od 20 dići na 40 godina. To je potrebno učiniti zato, jer obično u toj dobi počinju šume svojim sopstvemcima davati neku korist u obliku međuprihoda i sporednih šumskih užitaka, pa je pravo, da se cd takovog zemljišta plaća porez tek onda, kada ono svojem sopstveniku daje neki prihod. Budu li ti sop* stvenici plaćali porez od tako mladih šuma, od kojih ne mogu imati još nikakve koristi, opravdana je bojazan, da oni neće tih zemljišta pošumljivati, za čim ovaj zakonski predlog donekle ide. Nadalje ja držim, da bi se posvema oprostio porez, na zem* ljište šuma, koje rastu na t. zv. apsolutnom šumskom (tlu) zem* Ijištu, te koje su oblasno proglašene kao zaštitne i zabranbene šume. To držim potrebnim zato, jer će njihovi sopstvenici po* taknuti tim oprostom poreza zemljarine sami tražiti, da se takve šume proglase oblasno zaštitnim i zabranbenim šumama, koje će se vjerovatno na tim eksponiranim zemljištima bar donekle moći sačuvati. Indirektna korist je daleko veća od direktne ko= risti njihove zemljarine, jer ćemo na taj način imati u državi manje bujica, vododerina i puzavog tla. U obranu ovog svoga stanovišta ističem još i taj momenat, da će država od takvih šuma dobiti porez na ukupni dohodak i ukupnu imovinu, koje poreze će sopstvenici šuma morati plaćati. Poreska osnovnica (čl. 16.). Osnovnica za razrez poreza na zemljište služi na površinu od jednoga hektara po bonitetu i kulturi proračunati katastarski čisti prihod. |