DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1922 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Predlog zakona o neposrednim porezima i t. d. Taj čisti prihod bio je osnovka poreza na zemljište. U nas prednim državama čist prihod zemljišta predstavlja veliku na= rodnu imovinu, pa za to porez od zemljišta predstavlja snažno vrelo državnih prihoda, koje je to važnije, što je stalno, jer je teško promjenljivo. U historiji toga oblika poreza poznato je, da se taj porez najprije udarao po broju posjeda, a za pašnjake po broju i vrsti stoke, koja je na njemu pasla, a zatim se prešlo na veličinu posjeda, a mnogo kasnije se uzela u obzir vrijednost posjeda i sirovi prihod, dok se na kraju nije uzeo obzir na čist prihod zemljišta. Kako vidimo taj je porezni oblik u svojem razvitku prošao čitav niz metamorfoza, dok se nije došlo do čistog prihoda ili zemljišne rente. Po ovom zakonskom predlogu postoji poreska obveza za sve zemljište, koje se obrađuje ili se može obrađivati (čl. 9). To je vrlo važna ustanova za razvitak šumarstva u državi, jer mnoga privatna lica i zajednice, koje posjeduju mnogo pustoga i golog zemljišta bit će po zakonu prisiljeni na pošumljivanje ili na pro= daju. A onaj, koji takova zemljišta kupi, nastojat će da im po= šumljivanjem dade i veću vrijednost. Da tih pustih zemljišta ima u našoj državi mnogo, nije potrebno napose isticati. A nije potrebno napose isticati ni dužnost šumara, koji takva pusta zemljišta dnevno gleda i preko njih dolazi do svoje šume, da ih svrsi shodnom agitacijom nastoji privesti šumskoj kulturi. To će biti sada lako činiti, jer mu zakon daje u ruke snažno sredstvo za to. Ne podleže porezu na zemljište (čl. 10): »apsolutno nepros duktivna zemljišta, urvine, nepristupni i neupotrebljeni krševi, vrleti, snežnjaci, ledenjaci i t. d.; potoci, rijeke, jezera, baruštine (močvare), ako ne daju ni= kakav prihod.« S našeg šumarskog gledišta nemamo ništa primjetiti na ove ustanove. Povremeno se oslobađaju od poreza na zemljište (čl. 11.): tač. 4. »požarom uništene šume na više godina prema šteti po odnosnom zakonu;« i tač. 5. »zemljišta, koja su privatni sopstvenici posumili po uputi i nadzoru okružnih šumara za vrijeme od dese t godina, a koja općine pošume za vrijeme od dvadese t godina. No ako su šume zasađene na takovom tlu, koje nije prikladno za nikakvu drugu kulturu, osobito na pjeskuljama, na kamenitim ili vododerinama, izvrgnutim mršavim oranicama ili pašnjacima, šumskim goletima, može se oslobođenje od poreza produžiti u oba slučaja do 40 godina prema teškoći i trošku pošumljenja. Ovo se oslobođenje ne odnosi na slučajeve, kad je šuma za* sađena na zemljištu, na kom je šuma posječena ili iskrčena.^ |