DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1922 str. 64     <-- 64 -->        PDF

Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja.


U daljnjoj raspravi ističe se velika šteta, koja proizlazi odatle, što stanica
Rares na pruzi Pakrac^Barcs nije otvorena u saobraćaju s inozemstvom. Ističu
se razlozi, koji stoje tome na putu te se svađaju na onaj dostatak potrebnih
ubikacija za carinsko osoblje. U tom pogledu ima se podnijeti Ministarstvu
finansija i saobraćaja potrebita predstavka.


Prelazi se na raspravu o eksportnim tarifama; kod tog pitanja dolazi
takovo mnoštvo detalja, da se zaključuje izabrati poseban odbor, koji bi ovo
pitanje izradio u detalje.


Dosadašnja praksa naime pokazuje, da rezolucije, podnesene u ovom pi»
tanju, nemaju pravog efekta, jer se nadleštva obično tuže na nedostatak ći*
novništva, koje bi detaljno obradilo ovakova zamašna pitanja. Osim toga su tu
vrlo različiti interesi, koje treba dovesti u sklad. U spomenuti odbor da se
pozovu zastupnici privrednih udruženja i instancija, koje su u tom pitanju
interesiram.


Referent Lenarčič iznosi rezoluciju Zveze industrijcev v Ljubljani, do*
nešene na nedavnom zboru u Ljubljani, te predlaže njezin prihvat i po da*
našnjoj konferenciji.


Ing. Marinović ističe, da se u toj rezoluciji spominje i jedan pasus, koji
prikazuje, da je izgradnja velike transverzalne jadranske željeznice državni
interes. Pošto J. Š. U. na svom zboru u Beogradu prihvatilo i poduprlo i rezo»
luciji Udruženja jugoslov. inžinjera i arhitekta, koja zastupa protivno miš«
ljenje, predlaže, da se taj pasus ispusti te se iz spomenute rezolucije prime
ostali navodi, koji se spominju za regulaciju saobraćaja naročito uređenja
materijalnog stanja željezničkog osoblja. Nakon govora ing. Horvata, pred*
sjednika sekcije inženjerskog udruženja, prima se predlog ing. Marinovića.


Između ostalih predloga spominje se i predlog ing. Hienga, da se za
pojedina mjesta u Francuskoj, koja u velike potražuje naše drvo, uvede naro»
čita tarifa. Prihvaća se s time, da se ova stvar pospiješi preko Južne željeznice.


Raspravljajući o prometu na vodi, zaključeno je upozoriti na važnost, da
država uloži sav svoj upliv, da sindikat za vodeni promet snizi tarife te da se
dozvoli konkurencija ostalih društava. Nadalje je konferencija stala na stanos
vištu, da bi trebalo reaktivirati prijašnji promet na KupisKarlovca, što bi naj*
bolje uspjelo ustrojenjem priv. društv. za plovidbu.


Stime je dnevni red glede saobraćaja iscrpljen te se prešlo na raspravu
pitanja carina. Predsjednik Lenarči č iznosi svu štetu, koja proizlazi odatle,
što se carine često mjenjaju, što onemogućuje svaku kalkulaciju. Sadašnji ca*
rinski tarif ne zaštićuje dovoljno našu šumsku industriju. Treba izraditi mini«
malni carinski tarif, u kojem radu treba, da sudjeluju sve korporacije, kako je
to bilo i prije n. pr. u Austriji.


U tom pogledu čita predloge Saveza industrijalaca, Croatie itd.


Razvija se debata, iz koje se razabire mišljenje, da zaštita industrije ne«
smije ići na štetu potrošača već, da se mora u tome ići do stanovite mjere,
koju zahtjeva opći interes industrije. Nakon odulje debate zaključuje se, da
se detaljna izradba ovog tarifalnog projekta prepusti užem odboru, u koji bi
se pozvali: Savez obrtnika, industrijalaca, trgovaca, izvoznika, trgovačka obrt»
nička komora i burza, a od strane sekcije J. Š. U. bi sudjelovali kod tog posla
gg. Lenarčič, Baum i tajnik J. Š. U. Ovaj odbor imao bi taj posao čim prije
dovršiti prema principu: 1. Da se kroz visoke izvozne carine na okruglo drvo
zaštiti domaća industrija, i 2. Da se uvede visoka uvozna carina za sve drvne
industrijalne predmete, koji se u našoj državi proizvode.