DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 12/1922 str. 63     <-- 63 -->        PDF

Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. 845


Konferencija o carinskom i železničkom tarifu.


VI. sekcija J. Š. U. sazvala je za 9. o. mj. konferencu članova sekcije u
gornjem pitanju, pozvavši na nju i zastupnike privrednih krugova. Od članova
sekcije bili su prisutni gg.: Lenarčič (Ljubljana), Turković (Zagreb), Trotzer
(Zagreb), Grôger (Našice), Kohn (Zagreb), Pilepić (Zagreb), Majer (Zagreb),
Divjak (Zagreb) i tajnici Jugoslov. Šum. Udruženja: Marinović i Miletić. Gos
spodarsko šumarski fakultet zastupao je dr. Ugrenović, trgovačku obrtničku
komoru u Zagrebu: g. Lončarić, Zagrebačku burzu tajnik g. Perušić, Zagrebačku
direkciju željeznica g. inšp. Blagaić, a osim njih prisustvovali su kao pozvani
gosti predsjednik Udruženja jugoslov. inženjera i arhitekta sekcije Zagreb
g. ing. Horvat te izaslanici zagrebačkih velikih šumskih industrija: Slavonije,
Našičke industrije, Tanina, Slaveksa, Tanina d. d. Goranina.
Predsjednik J. Š. U. Turković pozdravlja u ime udruženja prisutne, koji
su se pozivu u tako lijepom broju odazvali.
Predsjednik sekcije Lenarčič referiše o pitanju, koje je postavljeno na
dnevni red. Svoj referat dijeli u tri dijela te govori 1. o prometu, 2. o carinama
i 3. o šumskoj trgovini uopće. Sekciji je stiglo više predloga u gornjem pitanju
od kojih ističe naročito predloge Croatie d. d. u Zagrebu i predlog ing. Hienga
iz Ljubljane. Predlaže, da se odmah pređe na specijalnu debatu o pojedinim
predlozima, što se prima.


U pitanju saobraćaja je i za uređenje prometa najvažnije pitanje željez.
tarifa. Među tima je jedno od najaktuelnijih pitanje direktne tarife, koje je
pitanje potakla Croatia d. d. u Zagrebu. Iznosi konkretne primjere podvoza za
pojedine vrsti drveta. Tako n. pr. u relaciji Bohinjska BistricasZemun (725 km)
stoji vagon gorivog drveta 860 dinara (direktna tarifa), dočim iz Sirača*Zemuna
(367 km) stoji vagon istog drveta 830 dinara. Dakle za 388 km dulju prugu
plaća se samo 30 dinara više i to samo zato jer se računa po direktnoj tarifi.


Ovo pitanje postaje osobito važno za konkurenciju našeg drveta sa Rumunjskom,
koja za kratke relacije (Žombolja/Vel. Bečkerck — 68 km) ili Žom<
boljasSubotica 129 km) plaća samo 240 dotično 690 dinara.


LJ debati učestvuje gen. direktori Braun i Kohn, koji ovaj predlog pod*
upiru. Zastupnik direkcije željez. ističe, da bi uvedenje direktne tarife za
vicinalne željeznice bilo vrlo poželjno, ali radi nedostatka izvježbanog admini«
strativnog osoblja da će to biti nemoguće. Što se tiče drvnih tarifa ističe, da
one u današnjoj visini ne pokrivaju ni režijskih troškova.


Gen. direktor Braum ističe, da se u javnosti mnogo piše o aktivnosti
željeznica. Unatoč naglašenih poteškoća po g. pregovorniku drži, da bi trebalo
tražiti uvedenje izravnog tarifa makar samo za ogrevno drvo, koje kao živežna
namirnica mora da dođe što jeftinije u sve krajeve države. Trebalo bi pro«
vesti reviziju tarifa na taj način, da se povišice uvađaju prema tome, koliko
može koji proizvod podnijeti.


Konačno se zaključuje nakon odulje debate, u kojoj sudjeluje većina pri»


sutni, zamoliti Ministarstvo Saobraćaja, dja se uvedu dis


rektne tarife za ogrevno drvo na prugama vicinalnih ž e »


ljeznica, koje su pod državnom upravom. Isto, da se za«


moli i od direkcije južnih željeznica.


Isto se tako prima predlog radi zamolbe, da se bivša tarifa po
k 1. C.) uvede za trupce, koji se radi daljne preradbe.dovoze
na pilane.




ŠUMARSKI LIST 12/1922 str. 64     <-- 64 -->        PDF

Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja.


U daljnjoj raspravi ističe se velika šteta, koja proizlazi odatle, što stanica
Rares na pruzi Pakrac^Barcs nije otvorena u saobraćaju s inozemstvom. Ističu
se razlozi, koji stoje tome na putu te se svađaju na onaj dostatak potrebnih
ubikacija za carinsko osoblje. U tom pogledu ima se podnijeti Ministarstvu
finansija i saobraćaja potrebita predstavka.


Prelazi se na raspravu o eksportnim tarifama; kod tog pitanja dolazi
takovo mnoštvo detalja, da se zaključuje izabrati poseban odbor, koji bi ovo
pitanje izradio u detalje.


Dosadašnja praksa naime pokazuje, da rezolucije, podnesene u ovom pi»
tanju, nemaju pravog efekta, jer se nadleštva obično tuže na nedostatak ći*
novništva, koje bi detaljno obradilo ovakova zamašna pitanja. Osim toga su tu
vrlo različiti interesi, koje treba dovesti u sklad. U spomenuti odbor da se
pozovu zastupnici privrednih udruženja i instancija, koje su u tom pitanju
interesiram.


Referent Lenarčič iznosi rezoluciju Zveze industrijcev v Ljubljani, do*
nešene na nedavnom zboru u Ljubljani, te predlaže njezin prihvat i po da*
našnjoj konferenciji.


Ing. Marinović ističe, da se u toj rezoluciji spominje i jedan pasus, koji
prikazuje, da je izgradnja velike transverzalne jadranske željeznice državni
interes. Pošto J. Š. U. na svom zboru u Beogradu prihvatilo i poduprlo i rezo»
luciji Udruženja jugoslov. inžinjera i arhitekta, koja zastupa protivno miš«
ljenje, predlaže, da se taj pasus ispusti te se iz spomenute rezolucije prime
ostali navodi, koji se spominju za regulaciju saobraćaja naročito uređenja
materijalnog stanja željezničkog osoblja. Nakon govora ing. Horvata, pred*
sjednika sekcije inženjerskog udruženja, prima se predlog ing. Marinovića.


Između ostalih predloga spominje se i predlog ing. Hienga, da se za
pojedina mjesta u Francuskoj, koja u velike potražuje naše drvo, uvede naro»
čita tarifa. Prihvaća se s time, da se ova stvar pospiješi preko Južne željeznice.


Raspravljajući o prometu na vodi, zaključeno je upozoriti na važnost, da
država uloži sav svoj upliv, da sindikat za vodeni promet snizi tarife te da se
dozvoli konkurencija ostalih društava. Nadalje je konferencija stala na stanos
vištu, da bi trebalo reaktivirati prijašnji promet na KupisKarlovca, što bi naj*
bolje uspjelo ustrojenjem priv. društv. za plovidbu.


Stime je dnevni red glede saobraćaja iscrpljen te se prešlo na raspravu
pitanja carina. Predsjednik Lenarči č iznosi svu štetu, koja proizlazi odatle,
što se carine često mjenjaju, što onemogućuje svaku kalkulaciju. Sadašnji ca*
rinski tarif ne zaštićuje dovoljno našu šumsku industriju. Treba izraditi mini«
malni carinski tarif, u kojem radu treba, da sudjeluju sve korporacije, kako je
to bilo i prije n. pr. u Austriji.


U tom pogledu čita predloge Saveza industrijalaca, Croatie itd.


Razvija se debata, iz koje se razabire mišljenje, da zaštita industrije ne«
smije ići na štetu potrošača već, da se mora u tome ići do stanovite mjere,
koju zahtjeva opći interes industrije. Nakon odulje debate zaključuje se, da
se detaljna izradba ovog tarifalnog projekta prepusti užem odboru, u koji bi
se pozvali: Savez obrtnika, industrijalaca, trgovaca, izvoznika, trgovačka obrt»
nička komora i burza, a od strane sekcije J. Š. U. bi sudjelovali kod tog posla
gg. Lenarčič, Baum i tajnik J. Š. U. Ovaj odbor imao bi taj posao čim prije
dovršiti prema principu: 1. Da se kroz visoke izvozne carine na okruglo drvo
zaštiti domaća industrija, i 2. Da se uvede visoka uvozna carina za sve drvne
industrijalne predmete, koji se u našoj državi proizvode.