DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1922 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. pomlatka. Jedva 25% dobrog drveta, dakle finansijsko ekonomski i šumarsko uzgojni razlozi traže brzo iskorištavanje. Država ne bi rado forsirati režiju i mnogo ulagati radi nesigurnog položaja. Dražba se perhorescira radi anacijos nalnih elemenata, koji bi lahko mogli doći do šume. Moralna obveza države zahtijeva, da dade drvo onima, koje je koncesijama uvukla u silne troškove. Komisija predložila prilično velike svote i to za banku 18 Din u oblom na panju za tvorivo u vrlo rđavoj šumi. 1 Din na pošumljenje i još neke manje pristojbe. U drugom slučaju (Nenadić) da plati 8% franco vagon ili 12 % franco strugara za čet drvo, što iznosi oko 48 Din po m3. S nac.=ekonomskih obzira bez licitacije, a postupak analogan bosanskim ugovorima. Ć i r k o v i ć : Nije država vukla poduzeća, već je to posljedica poratnog mentaliteta, što je svako htio da se na šumama obogati. Opisuje potanje histo* rijat toga pitanja, koje mu je poznato još kao tad. referentu u Ministarstvu. Iz stručnih razloga nije protivan radu, iz nacionalnih je za davanje mimo lici* tacije. ali zato nije nadležan Min. Savjet već Parlamenat. Griinwal d iznosi predlog s Ćirkovićem: »Obzirom na to, što je Minist. šuma i ruda u ovom predmetu do sada postupalo po mišljenju vlastitom i šum. stručnjaka iz samog Ministarstva i što odboru J. S. U. nije predmet u terenu poznat predlažemo, da Ministar i nadalje u ovom predmetu postupa prema svom mišljenju, a po postojećim zakonskim propisima, jer uprava J. Š. U. ne može dati svoje mišljenje prije nego što predmet točno i svestrano ne pozna.« S t a m e nkovi é je protiv toga, da stvar ide kroz parlamenat, jer je ovaj načelno protiv koncesija. A ovo nisu koncesije već likvidacija nepravilnog prijašnjeg rešavanja Ministarstva u pitanju, koje je sada naslijeđeno. Zahvalan Ministru, da je ovu stvar iznio; ispravno je, da ovo ide pred Min. savjet, da ne propada narodni kapital, koji je uložen u preduzeće. Petrovič : Ministar ne traži, da mu se dade stručno mišljenje, već da se J. S. U. upozna s predmetom i intencijama, te ono ne zauzme stav samo zato, što ne pozna predmeta. Ruži ć zagovara, da država ispuni preuzete obveze; bolje još neko vri» jeme podržavati eksploataciju, koja nije najopravdanija sa stručnog gledišta, ako bi u protivnom slučaju stradao domaći i uvukao se strani kapital. Marinovi ć upozoruje na konac rezolucije I. skupštine, prema kojoj se moli .Ministra, da se u svakom slučaju, kada se daju koncesije, sasluša mnijenje J. Š. U. Drži ovaj postupak u skladu sa željama i zaključkom skupštine. Dojković : ako su sva osiguranja u pogledu drž. fiskusa i uzdržavanja šuma poduzeta, onda mi moramo pred navedenim razlozima nacijonalne i eko» nomske prirode popustiti. Iznosi predlog, koji podupire dr. Danda, prema tome da se odgovori Ministru; »Riješcnjc ovog predmeta prepušta se Gospodinu Ministru s time, da u konkretnom pitanju Glavna Uprava stoji na čelu: 1. Da se pri tom´ u prvom redu i u najopširnijoj mjeri zaštite fiskalni interesi države. 2. Da se u svakom pogledu zaštite narodno gospodarstveni interesi, koji u dotičnom kraju igraju veliku ulogu obzirom na nezaposlenost i slabo stanje tamošnjeg stanovništva. 3. Za ovo iznimno stajalište odlučila se je Glavna uprava naročito s tog razloga, što su na samu stvar odlučno utjecali razlozi eminentno političke, opće kulturne te javno bezbjedne naravi.« |