DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1922 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. u kontrastu, kad traži borbu protiv majorizacije pravnika, a bori se istodobno protiv emancipacije šumarstva od polit, oblasti i protiv unifikacije, dvojni sistem da će zahtijevati veliko umnoženje personala. Protestira protiv oduži» manja naših polit, prava, ali kod riješavanja tog pitanja moramo se odlučiti z a ustav ili protiv njega. Slijepčevi ć tumači, da je za emancipaciju i zagovara madžarski sistem samostalnih ureda za općinske šume. Stamenkovi ć govori o franc, sistemu, gdje šumar dapače i sudi. Iznosi našu nesreću radi toga, što su u parlamentu sami pravnici, spremni go» voriti pro i contra u istoj stvari. Kolika bi sreća bila, da su tamo sve struke zastupane! Landikuši ć je zato, da pričekamo novi zakon o šumama, u koji se može mnogo toga unijeti. Tumači peticiju na parlament, u kojoj se upućivalo na drukčije tumačenje, a ne na reviziju ustava. Dojkovi ć govori za unifikaciju i organizaciju direkcija, koje će oslo* boditi šumare parafa nestručnjaka. Pledira za borbu za polit, prava kao i za kooperaciju s ostalim strukama, koje su zakonom o opštoj upravi povređene. Petrovi č D. je za borbu za polit, prava. Zakoni dolaze i pro* laze, nisu neoborivi. Govori o finans. prednostima unifikacije službe u Srbiji. Ruži ć iznosi prilike u Sloveniji. Da su drugdje velike šume, ondje su samo mali posjedi. Sav rad njihov koncentrisan oko posla s vlašću te je u glavnom šum. polic, naravi. Oni su uspjeli, da si poslije prevrata zasiguraju veću slobodu prema pravnicima u šum. stvarima. Nije protiv toga, da se uni» ficiraju službe, kao što je uprava im. općina i z. z. u Hrv. s drž. službom, ali nije za to, da se šum. nadzorna služba luči od sreskog načelstva, Stojanovi ć navada primjere iz Bosne, kolika šteta nastaje po ...... usljed nestručnjačkog uplitanja polit, vlasti. Tko pozna tamošnje prilike, mora biti za unifikac´ju. Zašto treba da bude šumarstvo uz polit, vlast? Zar za pomoć, asistenciju? Ovu mor a dati polit, vlast i onako. Bosanski šumari naučili opravljati općinskim i drž. šumama, pa zašto da ih se dijeli? Na koncu debate Slijepčević preuzima na sebe, da će do> naredne sjednice konkretizirati predlog i pitanje se odlaže. Završetak u 8 sati na večer. Nastavak 14og u 9 sati pr. podne. 13. Stamenković iznosi dva slučaja za dozvolu sječe šuma u Južnoj Srbiji u Sermenin^Konjsko i u Roždenskoj planini i to: Jugosl. trg. banci i Vojislavu Nenadiću. Davane im dozvole za podizanje pilana i inšta* lacija, a nije im osiguran drvni kontigenat. Ljudi navučeni na tanak led. Komis sija izaslana po ministarstvu iztražila slučajeve i referat za minist. savjet je spreman. Ministar za Šume i Rudnike, obzirom na rezoluciju .1. Š. U. ne će ni u ovom izuzetnom slučaju da postupa bez konzultovanja J. Š. U. i želi, da se istom objasni situacija i motivi, koji ga sile na ovaj izuzetan korak. Petrovi č D. kao bivši član komisije iznosi opširno opis i položaj šuma te historijat cijelog pitanja. Iz njegovog razlaganja se razabire, da su to šume na granici Grčke, skrovište komita. Osim žandarma najbolje je osigu» ranje, da šume ožive uslijed rada. Makedonac je gladan. Ekonomska politika treba da mu dade zarade, da ga priveze uz posao, pa će biti zadovoljan. U tim prašumama pokušava se raditi i u režiji, ali sam o u režiji da je nemoguće. Iznosi poratne prilike i iza vojske preostale komunikacije, kako su te pres puštene Trg. banci, koliko je ista investirala za popravak komunikacije, du zanje strugare s 12 gâtera itd. Šuma koja bi se imala iskoristiti prestara je i ima |