DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1922 str. 40 <-- 40 --> PDF |
822 Procjena sastojinske mase pomoću uzornih stabala, i t. d. Prof. Drag. Vesely (Sarajevo): Procjena sastojinske mase pomoću uzornih stabala, kubisanih u osovnom stanju. U 6. broju ovoga lista objelodanio je šum. nadinžinjer Pero Vuković novu metodu kubiranja osovnih stabala i njihovih dije« lova kao i procjene sastojinske mase po uzornim stablima, koja se kubiraju uzgor (u osovnome stanju) i to za bukvu i hrast. Pisac navodi, da bi mu bilo ugodno, da se praktična vrijede nost obličaka još bolje utvrdi daljnjim obračunavanjem, osobito pogledom na četinjače, što mi daje povoda, da se osvrnem na ovu metodu, jer se po današnjem stanju pokusa i nauke dade prema ovoj metodi utvrditi stanovište i bez daljnjega obračuna* vanja. Načela su postupka ukratko ova: 1. Kubni sadržaj stabla (masa bez kićevine, Derbholz) jednak je kod bukve i hrasta paraboloidu, koji imade s njim jednaku visinu i jednaki prosjek u prsnoj visini. 2. Kubni sadržaj donjega dijela stabla jednak je kod bukve i hrasta kusome paraboloidu, koji imade s njim jednaku visinu i jednaki prosjek u prsnoj visini. 3. Kod procjenjivanja sastojinske mase podijeli se sastojina u debljinske razrede tako, da kružne plohe viših razreda čine 2, 3, 4... struko od kružne plohe prvoga razreda. Klupira se od 2 do 2 cm, a naknadno se mjere mnoge visine stabala. Kružna ploha uzornoga stabla je kvocijent od temeljnice razreda i broja stabala. Visina uzornoga stabla je aritmetična sredina mjerenih vis sina stabala te debljine. Uzorna se stabla kubiraju kao pod 1. Donji, za tvorivo sposobni dio stabala kubira se kao kusi paraboloid na način pod 2. Visina toga dijela je aritmetična sredina dotičnih visina na mjerenim stablima iste prsne debljine. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1922 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Procjena âastojinske mase pomoću uzornih stabala, i t. d. 823 Promjer gornjega prosjeka toga dijela stabla ustanovi se po dotičnim gornjim promjerima na mjerenim stablima iste prsne debljine. Njegova je kružna ploha aritmetična sredina kružnih ploha, koje odgovaraju tim gornjim promjerima. Masa uzornoga stabla X broj stabala = masa razreda. Zbroj masa pojedinih raz= reda je masa sastojine. # # Ad 1. Oblik debala (der Schaft) šumskoga drveća leži obično između cunja i paraboloida apolonske parabole, pri čemu je obično bliži zadnjemu. Neiloid i paraboloid kubične parabole možemo smatrati krajnjim vrijednostima. Ako prema tome kubiramo stablo po Huberovome obličcu kao paraboloid ili valjak množenjem srednjega prosjeka sa visi* nom, dobijemo obično nešt o viš e od debljevine. Pri Vukovićevoj metodi mjeri se prosjek paraboloida u prsnoj visini, što bi valjalo točnije izraziti, jer se pod mjerenjem u prsnoj visini razumijeva mjerenje u vertikalnoj udaljenosti od 1-3 m iznad tla. Onaj se prosjek smatra obično temeljnicom vrtežnoga tijela (konoida), koje predstavlja deblo, a ne mjeri se na pravome mjestu, to jest u visini panja, jer je to mjesto obično vrlo nepravilnoga oblika. Prema razvijanju obličca imalo bi se mjeriti l´3m iznad visine panja; kod stabla sa prsnim promjerom od 80 cm n. pr. u visini od 1-50—1*70 iznad tla. Ako tome nije tako, nego se ima mjeriti u visini od 1*3 m iznad tla, biti će razs lika između Vukovićeva paraboloida i debljevine dakako još veća. Visina se stabla mjeri po svoj prilici, kako je običaj, od visine panja. Time se navedena razlika opet umanjuje, ali se sada u smislu Vukovićeva obličca mjeri na krivome mjestu para« boloida. Što ovdje rekoh )je više načelne naravi, jer je raz* lika u rezultatima malena, osobito, ako uvažimo da obličac 2 ima ovdje da služi kao podloga za svako kubiranje hrastovih ili bukovih stabala, a eventualno i za druge vrsti drveća Kao paraboloid mjeri se masa stabla bez kićevine — kako navedoh — po obličcu: osnovka X visina X 0*5. Mi znamo, da se stabla kubiraju uzgor po obličcu: osnovka X visina X oblični broj, koji se obično (izuzev sasvim mlade sasto* jine) ne udaljuje znatno od 0-5. Prema tome moramo i kubira* njem stabla kao paraboloid dobiti po prilici masu stabla, osobito, ako se radi, kao što je ovdje slučaj, o masi bez kićevine. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1922 str. 42 <-- 42 --> PDF |
824 Procjena sastojinske mase pomoću uzornih stabala, i t. d. Kubirati stablo kao paraboloid znači uzeti za više vrsti drveća razne dobi, boniteta i obrasta isti oblični broj 0*5. Mi danas imademo oblične brojeve i poprječne mase stabala sa i bez kićevine, koji su ustanovljeni za svaku vrst drveća na podlozi od mnogo hiljada analiza i možemo ustanoviti, koju pogrješku činimo, ako mjesto dotičnoga obličnog broja uvrstimo vrijednost 0´5. Uvažiti valja, da se data odnose obično na jedno« dobne, odgojene sastojine. Što bismo pako uz oblični broj 0-5 po Vukovićevu obličcu množili kružnu plohu sa »visinskim faktorom«, kada možemo poprečnu masu uvaživši vrst drveća, doba i bonitet točnije i di= rektno očitati iz tablica masa (n. pr. Gmudner * Schwappach) ili dobiti množenjem idealnoga valjka sa obličnim brojem!? Ako se ovdje možemo obzirom na stepen točnosti ograničiti na opći oblični broj 0-5 (kao što se čini po Vukovićevoj metodi) kaza* ćemo jednostavno: masa stabla jednaka je polovini mase bal* vana, koji ima sa stablom istu visinu i čiji je srednji promjer prsni promjer stabla. Ad 2. Pisac ovdje nije istaknuo, kako se mjeri gornji pro« mjer na osovnim stablima. Znamo, da je točno mjerenje toga promjera skopčano sa velikim poteškoćama, a potrebne su skupe sprave. Ako je gornji promjer poznat, može se jednostavnije i za svrhe procjene sasvim dovoljno točno računati 2 ´ v- Mjeri li se već jedan gornji promjer, može se mjeriti i u sredini zone te kubirati o. v. U praksi se je tvorivo dosada izražavalo obično u postocima ukupne mase i to, ako se uzorna stabla ne obaraju, procjenom od oka. Ako pretpostavimo, da je ukupna masa poznata, nećemo kod procjene mase tvorivog drveta znatno pogriješiti. Ako udio tvorivoga drveta nije velik, pružaju visina toga dijela stabla i srazmjerno reducirani prsni promjer dovoljne podatke za pro= cjenu. Ad 3. Ako se sastojina dijeli u debljinske razrede, činimo to ili srazmjerno po broju stabala (Drauth, Urich), čime dobi« jemo vjernu sliku sastojine u malom, ili srazmjerno po kružnoj plosi (R. Hartig), da bi se viši debljinski razredi, koji znatno utječu na masu, imaju veću vrijednost, a eventualno i brže dolaze na sječu, također i rigoroznije procijenili. Tu ne dobivamo vjerne slike sastojine u malome. Kod obiju metoda dobijemo debljin* ske razrede tako, da ukupni broj stabala, odnosno ukupnu kružnu plohu podijelimo na jednak e dijelove. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1922 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Procjena sastojinske mase pomoću uzornih stabala, i t. d. 825 Prva metoda ima tu prednost, da se uzorna stabla mogu skupa izrađivati i da dobijemo također i vjernu sliku sastojin* skih sortimenata, a upotrijebićemo je, gdje možemo oboriti oveć i broj uzornih stabala i gdje se radi o vrijednosti šume, dakle i o razmjeru pojedinih sortimenata. Druga metoda pruža uz mal i broj uzornih stabala vrlo točan rezultat pogledom na ukupnu masu sastojine. Po Vukovićevoj metodi imaju se plohe debljinskih razreda đa odnose kao 1:2:3 i t. d., leži dakle između prvoga i drugoga 2cm 16 20 24 28 32 36 40 44 48 52 56 60 64 68 72 76 80 84 88 92 96 Prilog 1. Grafikon poprečnih visina. načina. Autor ne navodi zašto uzima baš ovu postepenost i koje ona ima prednosti. Mislim da nije opravdan i to tim više, što je komplikovaniji od najkomplikovanijega t. j . od postupka po R. Hartigu, a ne posjeduje dobre strane toga postupka: točan rezultat uz mali broj uzornih stabala. Pri Vukovićevoj metodi procjenjivanja mase sastojina ne obaraju se uzorna stabla, a mjere se mnoge visine. Zašto da ne učinimo ono, što je najbolje, da uzmemo toliko razreda i uzornih stabala, koliko ima stepena debljine? Po mjerenim visinama odredićemo grafički prosječne visine pojedinih debljinskih stepena (prilog 1). Po ovim visinama i |
| ŠUMARSKI LIST 12/1922 str. 44 <-- 44 --> PDF |
826 Procjena sastojinske mase pomoću uzornih stabala, i t. d. prsnim promjerima možemo očitati mase uzornih stabala izravno iz tablica masa i pomnožiti ih brojem stabala toga stepena. Sasto* jinska je masa onda zbroj masa pojedinih stepena (prilog 2). Postupak je, kako se vidi, vanredno jednostavan i brz; pogrješka prema mjerenju na sekcije u našem slučaju !]%. Procjena sastojinske mase po tablicama mase (Grundner - Schwappach). (Bukva.) m M . s a SS M a s a _ . . ea a KS Pojedinice Ukupna ES. Pojedinice Ukupno ´S ES. E3. t . 0U ... <3 . n. .. m" L m~ 10 3 8 0-025* 0-075 54 14 24 2-858 40-012 12 9 9 0-044 0-396 i i 56 8 25 3-220 25-760 14 12 11 0-076 0912 58 11 25 3-461 38-071 16 10 12 0-110 .100 1 60 12 26 3-867 46-404 18 8 13 0-153 .224 62 12 26 4-137 49-644 20 13 14 0-204 2-652 l 64 11 26 4-416 48-576 22 16 15 0-265 4-240 66 12 27 4-896 58-752 24 16 16 0-337 5-392 68 6 27 5-207 31-242 26 18 16 0-402 7-236 70 7 27 5-528 38-696 28 17 17 0-497 8-449 72 7 28 6-076 42-532 30 18 18 0 607 10-926 74 6 28 6-336 38016 32 13 18 0-691 8-983 76 12 28 6-776 81-312 34 25 19 0-828 20-575 78 5 28 7-132 35-660 36 30 20 0-973 29-190 ! 80 8 28 7-525 60-200 38 16 20 1-084 17 344 82 4 28 7-878 31-512 40 27 21 1-264 34-128 84 1 29 8-581 8-581 42 17 21 .351 23 647 86 1 29 9-000 9-000 44 21 22 .602 33-642 88 1 29 9-418 9-418 46 17 22 1-872 ..824 90 4 29 9-852 39-408 48 14 23 2-139 29-946 92 1 29 10-301 10-301 50 18 23 2-330 4.940 94 — — — — 52 13 24 2645 3V385 96 2 29 11-215 22-430 Sum al . . . 347-806 Suma II. . . 765-527 Suma I. 347-806 * Za prom er do 24 cm tabl .. ispod Ukup ma ma 5a 1 ..-... 60 godina, c o 44 c/i i tablica c>d 60 do Masa mjere la po sekcijama 1.101-095 100 godina, ijreko 4 4 cm tablic . za više od 10 3 godir .. Ra; .lika = 1-1 u/o = 12-238 Prilog 2. Ko nema pri ruci tablica masa i ne zahtijeva velike točnosti, kubiraće uzorna stabla za sve stepene debljine jednostavno kao balvane, uzimajući prsni promjer za srednji. Ove mase umnožene polovinom broja stabala dotičnoga stepena daju masu stepena (prilog 3). |
| ŠUMARSKI LIST 12/1922 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Procjena sastojinske mase pomoću uzornih stabala, i t. d. 827 Procjena sastojinske mase po tablicama za kubiranje uz opći oblični broj 0´5. Pojedince Ukupno O Pojedince *s *s -ca 0 3 Masa idealnoga Masa debljin-´E SS Masa idealnoga Masa đehljinvaljka skog stepena .. valjka skog stepena ca. *5* aU oa s. 3 m> m 10 3 8 0-06 0-09 54 14 24 5-50 38-50 12 9 9 o-io 0-45 56 8 25 6-16 24-64 14 12 11 0i7 .02 58 11 25 6-61 36-35 16 10 12 0-24 .20 60 12 26 7-35 44-10 18 8 13 .-.. 1-32 62 12 26 7-85 47-10 20 13 14 0-44 2-86 64 11 26 8-36 45-98 22 16 15 0-57 4-56 66 12 27 9-24 55-44 24 16 16 0-72 5-76 68 6 27 9-81 29-43 26 18 16 0-85 7-65 70 7 27 10-39 36-36 28 17 17 1-05 8-93 i 72 7 28 11-40 39-90 30 18 18 1-27 11-43 1 74 6 28 12-04 36-12 32 13 18 1-45 9-43 76 12 28 12-70 76-20 34 25 19 1-73 2162 78 5 28 13-38 33-45 36 30 20 2-04 30 60 | 80 8 28 14-07 56-28 38 16 20 2-27 18-16 82 4 28 14-79 29-58 40 27 21 2-64 35-64 84 1 29 16-07 8-03 42 17 21 291 24-74 1 86 1 29 16 85 8-42 44 21 22 3-35 35-18 \ 88 1 29 17-64 8-82 46 17 22 3-66 31-11 90 4 29 18-45 36-90 48 14 23 4-16 29-12 92 1 29 19-28 9 64 50 18 23 4-52 40-68 94 — — — — 52 13 24 5-10 3315 96 2 29 20-99 20-99 Sum a I. . . 354-70 Suma 11. . . 722-23 Suma I. . . 354-70 Ukui ma ma sa 1 076-93 MasE mjere na po i.ekcijama 1.101-10 Ra. dika = 2-2 % = 24-17 Prilog 3. Ovdje smo se poslužili kao po Vukovićevoj metodi općim obličnim brojem 0-5. Vanredno jednostavan i brz postupak. Pogrješka u našem slučaju prema mjerenju na sekcije uz kubiranje na samo dvije decimale 2-2%. Točniji ali i opsežniji je postupak dakako opće poznato ustanovljenje sastojinske mase po obličnim brojevima, koji odgo* varaju cijeloj sastojini, pojedinim stablima ili skupovima stabala. * Iz navedenih pogrješaka ne smijemo izravno- zaključiti na točnost dotične metode. Za primjer navodim samo ovo: Pogrješka, koju činimo mjerenjem promjera, iznosi u posto cima volumena p = . 200, gdje je d )~>romjer, a a pogrješka. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1922 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Procjena sastojmske mase pomoću uzornih stabala, i t. d. Procjena sastojinske mase po metodi R. Hartiga. Uzorna stabla kubirana po Grundner - Schwappachovim tablicama mase uz grafično opredjeljene poprječne visine. Bilješke o uzornim Bilješke o uzornim c 2 stablima i o masama j Î ´g J stablima i o masama i . Broj stabala = 253 Broj stabala = 64 10 3 0-024 17-581 : 253 = 0-06949 54 11 2-519 17-628 : 64 = 0-27544 12 9 0-102 d - 29-75 cm* 56 8 1-970 d = 59-2 cm 14 12 0-185 v = 18 m 58 11 2-906 v «= 25 m 16 10 0-201 Masa = 0-597 m3 X 253 ! 60 12 3-393 Masa = 3-613 m3 X 64 18 8 0-204 Masa I - 15.041 m3 62 12 3-623 Masa 111= 231232 m3 20 13 0-408 64 10 3-217 Broj stabala = 45 22 16 0-608 64 1 0-322 17-453 : 45 = 0-38784 24 16 0-724 66 12 4105 d = 70-3 cm 26 18 0-956 68 6 2179 v — 27 m 28 17 1047 70 7 2 694 Masa = 5-576 m3 X 45 30 18 1-272 72 7 2-850 Masa IV 250-920 m3 32 13 1-046 74 6 2-581 34 25 2-270 ´ 76 6 2-722 | Broj stabala = 33 36 30 3-054 17-645 : 33 = 0-53469 38 16 1-815 d = 82´5 cm 76 6 2-722 40 27 3-393 v - 28 m 78 5 2-389 3 42 2 0-272 Masa - 7-976 m X 33 80 8 4-021 3 Masa V = 263-208 m 82 4 2112 3 Broj stabala = 101 k tome 1 = 151-041 m42 15 2-083 17-616 : 101 = 0-17442 II = 208-060 m3 84 1 0-554 86 1 0-581 44 21 3-193 d = 47"1 cm . = 231-232 m3 46 17 2-825 v — 23 m IV = 250-920 m3 88 1 0-608 48 14 2-533 Masa = 2-060 m3 X 101 3 3 90 4 2 545 Svega =» 1101-461 = 50 18 3-534 Masa 11 = 208-060 = 92 1 0-665 52 13 2-761 3 94 Mjereno ...095 m 54 3 0-687 3 96 2 1-448 Razlika 0-3 °/o 3-366 m Ukupno . 496 87-923 : 5 = 17-584 Prilog 4. Pogrješka, koju činimo mjerenjem duljine, iznosi u posto* cima volumena p, = ´ . 100, samo što d ovdje znači duljinu. * Promjer se uzima točno na dijelove cm, jer je opredjeljenje poprječne mase K uz uvaženje tih dijelova cm po tablicama moguće, za to se i ne računa M = m. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1922 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Procjena sastojmskc mase pomoću uzornih stabala, i t. d. Mjeri se balvan 4 m dug sa srednjim promjerom od 30 cm i to promjer točno na cijele centimetre, a duljina na cijele deci* metre. Pri točnome mjerenju je dakle najveća pogrješka obzirom na promjer 0´5 cm, a obzirom na duljinu .´ — 0*05 m. p. = °´50 . 200 = 3-3% 30 p, = °´05 . 100 - 1-25% Granica je pogrješke 3-3 + 1´2 = 4-5 % volumena, a to je na 1 cm točno mjereni balvan! Ako bismo točno mjerenje naše sastojine po sekcijama ope* tovali istom točnošću, neće nas ni najmanje iznenaditi, ako se novi rezultat razlikuje od prvoga za 0*5 ili 1 %. Ja sam rt. pr računanjem po Hartigovoj metodi (prilog 4) dobio slučajno prema mjerenju po sekcijama pogrješku od samo 0-3 %, iz čega pako ne zaključujem, da je ovaj postupak točniji od onoga u prilogu 2, gdje sam dobio pogrješku od l´l %.´ iz navedenoga slijedi, da — koliko god cijenim ovaj pokušaj e mogu novoj metodi da proričem budućnosti. 1 "Kako sam prije naveo, mislim, da računanje po Hartigovoj metodi nije (pravdano, ako se moma stabla ne obaraju, jer tada ne moramo štediti uzornim «tablima. |