DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1922 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Izgradnja šumskih prometila. 821 riješiti na onaj način, kako je riješeno u Bukovini,1 gdje se je investicioni zajam podigao iz nagomilanih novčanih zaliha šumo* posjednika, kako smo to već naprijed spomenuli. Viliki dio materijala, potrebnog kod gradnje željeznica, ži= cara etc,. može se nabaviti i putem reparacija, pa bi Mini= starstvo šuma i rudnika trebalo nastojati osigurati si što veću zalihu toga materijala, čime bi se smanjio velik dio izravnih iz^ dataka kod provađanja spomenutih gradnja. Nije potrebno naročito naglašivati, da bi za svako eksploataciono područje trebalo sastaviti točan investicioni pro = gra m za sve gradnje, koje će se morati izvesti. Taj program treba sastaviti barem u glavnim crtama za sve potrebite gradnje stanovitog vremenskog razdoblja. Iz njega se mora točno razabirati ne samo drvna masa, koja će tim putem ići te potrebiti troš* kovi, nego i način amortizacije te vjerojatni probitak, jer samo tako izrađen detaljni program s matematski dokazanim probi= cima od tih gradnja može da bude osnova za ishođenje kakovog većeg zajma, koji se onda ne smije u druge svrhe upotrebljavati. Navlas spominjemo finansijalni momenat koristi od gradnje prometila, koji u današnje doba imade veću važnost i dokaznu moć od onoga, po nas šumare inače još važnijeg, a to je — šu = marsk a koris t od izgradnje prometila tako u uzgojnom i uredajnom, kao i u zaštitnom i eksploatacionom pogledu. Za provadanje toga programa imademo već danas u državi lijep broj sposobnih, agilnih graditelja. Do Ministarstva je, da ih pokupi i dirigira na potrebna mjesta te im dodijeli ambici= jozne mlade šum. inženjere. Čudno je, da se važna mjesta šum. građevnih referenata prepuštaju najmlađim stručnjacima, i da su te referade danas u potpunom pasivitetu. Bilo bi vrlo dobro, kad bi se dodijelilo nekoliko mladih stručnjaka kroz stanovito vrijeme i privatnim grad. poduzećima, da steknu rutinu, koja se obično ne stiče u čisto državnim pothvatima. Tako su radili i u drugim državama, a uspjeh je prešao sva očekivanja. * Tako smo eto u glavnim crtama iznijeli one momente, koji su preduvjet modernom, intenzivnom načinu gospodarenja. Po= ratne se prilike sređuju i naše šumarstvo, koje je silom prilika u mnogom pošlo unatrag, morat će se vratiti na onu točku, s koje ga je srušio rat. Kad se šumarstvo otrese zastarjelog mišljenja, da je gradnja prometila kupčeva stvar, pa se u udaljenim šumama— gdje naše drvo trune samo radi nestašice prometnih sretstava — začuje fićuk lokomotive po našim šumarima sagrađene željeznice, onda će i rasprave o tome, tko je dužan eksploatisati šuma t. j . da li šumar ili kupac, spadati samo u — prošlost. Pitanje vlastite režije je samo pit an je i z = gradnje prometila. 1 Vidi Opletal sp. djelo i Opletal: Forstliche Bauinvestitionen etc. u Jahrbuch der Staats und Fondsguter*Verwaltung 1907. |