DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1922 str. 38 <-- 38 --> PDF |
820 Izgradnja šumskih prometila. vesti u granicama redovnog budžeta. Ne samo radi razloga, lia* vedenih na str. 746. ove rasprave, već i radi toga, što živimo u prilikama, koje zahtijevaju enormne redovite državne izdatke, pa se ne mogu isti povećati u tako znatnoj mjeri, kakovu izaziva Iju ove potrebe. No to nije ni potrebno, jer šumarstvo ima mno? go drugih načina, da pribavi potrebne kredite. Prije svega je potrebno, da se kreira naročiti investi , cion i fond u te svrhe. Taj bi se fond obrazovao iz raznih do? prinosa. Jedan od najvažnijih imao bi biti čisti prihod ili barem dio čistog prihoda obrtnog fonda, osnovanog za provađanje eksploatacije u režiji. Pošto je preduvjet rada u režiji baš izgradnja prometila, to je sasvim opravdano, da se izuzme iz redovitih prihoda fiskusa onaj višak prihoda, koji nastaje uslijed prodaje izrađenog materijala prema onom, što bi se polučio pro? dajom na panju, te se upotrijebi za pospješenje režije u obliku izgradnje prometila. Ovo bi se moralo zakono m osigurati. U tu svrhu bi se mogli privesti stanoviti vanredn i pri? hodi , naročito prodajom prištednje u etatima, koji su se na? gomilali mjestimice baš radi nedostatka prometnih sretstava. Ovi bi se etati lahko premjestili u krajeve koji su sada bliži i pristu? pačniji. Znamo slučajeva iz vlastite prakse po Gorskom kotaru, gdje bi koncentracija višegodišnjih uštednja u bližim i pristupa? čnijim krajevima bila ne samo opravdana, nego i poželjna sa šumsko uzgojenog stanovišta jer bi se na taj način još pravo? dobno oslobodio pomladak i na onim mjestima, gdje će taj za? starčiti, ako se bude šuma sjekla onda, kad dođe na nju red. Sasvim naravno, da bi ti krajevi mirovali kroz toliko vre? mena, koliko se je etata na njima koncentriralo. Tim izvanred? nim prihodima otvorili bi se postepeno udaljeniji krajevi, koji sada odbacuju neznatne prihode ili se i ne isplati u njima sjeći, a izgradnjom komunikacija poskočila bi im znatno vrijednost. Kao damji prihod fonda bile bi otštete , koje bi se ubirale za upotrebu komunikacija, eventualno bi se mogli ubirati i sta? noviti postoc i kao onaj za pošumljenje krša. Nema sumnje, da ovi postoci idu i onako na račun šumovlasnika, ali ovo je mnogo lakši način prikupljanja sredstava, jer ne tangira izravno budžet, pa ga čuvari drž. fiskusa toleriraju Velike svote, potrebne za ogromni ovaj posao mogle bi se osim toga nabaviti istim onim putem, kojim se nabavljaju i u slične svrhe ostalih grana drž. gazdinstva kao što su saobraćajne, kulturne itd., a to je putem investiconog zajma. Nema sumnje, da bi se ovaj zajam najbrže i najlakše amortizirao kod šumarstva. Izgradnjom prometila tako se naglo diže cijena dr? vetu, dakle povećava se prihod, da se iz tog povećanja prihoda posuđena glavnica brže amortizira, nego li se obično i očekuje, kako su to pokazali brojni primjeri u stranom i domaćem šu? marstvu, naročito u Galiciji. Kod šumoposjednika, koji raspolažu stanovitim glavnicama kao imovne općine, z. zajednice itd. dade se to pitanje najlakše |