DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1922 str. 34 <-- 34 --> PDF |
816 Izgradnja šumskih prometila. Prilike u Srbiji i Macedoniji — gdje su vođeni ratovi za oslo* bođenje baš u ono vrijeme, kad se je drugdje pod dojmom novih ideja radilo o povećanju intenziteta šum. gospodarstva te su u miru podizana šum. prometna sretstva — puštamo ovaj put po strani. — Kako smo vidjeli, naše su prilike u pogledu stanja šumskih prometnih sretstava u najvećem dijelu državne uprave mizerne. U novije doba sagrađeno je nešto prometila i to onih prvog reda; o kakovom sistemu ni govora tako, da do ono malo glavnih cesta vode strme, često neprehodne i po život čovjeka i tegleće marve opasne — vlake (n. pr. Gorski kotar). 1 te ceste su danas većim dijelom u derutnom stanju, a da nije bolje ni sa ono malo željez* nica, koje su se uslijed nespretne organizacije prepustile kup« cima. Tako je i ono malo svjetla modernog naziranja i intenziv* nosti gospodarenja ugasnulo u žestokoj buri poratnih prilika. Drž. šumska uprava se je pd pritiskom tih poratnih prilika po= vratila opet na ono zastarjelo stanovište, da kupac šume imade sam graditi potrebna prometila. To stanovište postaje kritično u svim onim slučajevima, gdje kupac ne dobiva više godišnjih etata na eksploataciju, već samo jednogodišnju sječu. U takovom slučaju popravlja kupac prometila samo u najpotrebnijoj smjeri, dok ne izveze kupljeno drvo, a više puta ostavlja velik dio drveta da propadne, jer svota, potrebita za popravak, ne stoji u omjeru s kupljenom drvnom masom. Jasne je dakle, da je naše šumarstvo u pogledu intenzivnosti šum. gospodarenja doživjelo dekadencu, što nije nikakovo čudo. Državne potrebe ratom upropaštene zemlje stavljale su u po* četku iza prevrata velike zahtjeve i na šumarstvo i to u tolikoj mjeri, da se na veće investicije u granicama budžeta nije moglo ni misliti. No prilike se sređuju. Ekonomski interesi države zahtije* vaju, da se opskrba s drvetom u tuzemstvu kao i konkurencija njegova u inozemstvu poveća smanjivanjem proizvodnih troš* kova, među kojima zauzimaju najvažniju poziciju izvozni troš= kovi iz šume. Time smo se primakli temeljnom principu u iskorištavanju šuma, koji se rješava onim momentom, kad se riješi problem transporta drveta iz šume do javnih prometila. Kao što čitav naš privredni život poput môre tišti saobra* ćajno pitanje, tako je i pitanje šumskih prometila kar* dinalno, izlazno pitanje za prosperitet i budućnost našeg državnog šumskog gospodarenja. Najprije treba riješiti pitanje izgradnje prometila, koje je najpreče, a tek zatim se može pristupiti riješavanju i ostalih pitanja. O tome, da su prometila neophodno potrebna za valjano iskorištavanje šuma, držimo, da smo jednodušno složni; radi se jedino o načinu, kako da se do njih dođe? U glavnome možemo da razlikujemo dva načina: 1. Kupac drvne mase sam izrađuje prometila, te se sam brine za izvoz kupljenog drva. |