DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 12/1922 str. 33     <-- 33 -->        PDF

Izgradnja šumskih prometila. 815


486 k. j. dolazi 1 km. Međutim ima šumarija, u kojima nema ni
jednog kilometra ceste (n. pr. šumarija Fužine, koja ima samo
jednu cestu u kraju, gdje se ne radi, dočim do ostalih krajeva,
udaljenih od željeznice 3—6 km, nema nego neprohodne vlake).


Sasvim je razumljivo, da se to odrazuje u cijeni drvnih pro*
izvoda ovakovih neotvorenih predjela, koje upravo do smiješ*
nosti zaostaju za cijenama u predjelima s izgrađenim komuni*
kacijama, naročito pak za cijenama onih privatnih posjednika,
koji su svoje šume snabdjeli valjanim prometilima 1. reda (n. pr.
susjed Thurn*Taxis).


Iza Gorskog kotara dolaze banovačke i podravske šumarije
zagrebačke direkcije, u kojima dolaze u obzir u prvom redu
željeznice. Za vrijeme rata sagrađeno je u režiji cea 37 km šum.
željeznica, a po kupcu sječina je sagrađeno te je prešlo ili će
tek prijeći u vlasnost države oko 30 km šum. željeznica.


Projektirana je veća množina cesta i šum. željeznica, naro*
čito oko 50 km duga šum. željeznica Novi Jasenak, no sve je to
nakon prevrata zaspalo.


U sušačkoj direkciji, koja obuhvaća oko 250.000 km, sa*
građeno je, većinom u režiji države, svega oko 160 km cesta.
Projektovane su bile i dvije šum. željeznice i to: iz Sv. Jurja
preko Bila u krasansku šumariju cea 90 km duga željeznica, koja
je imala otvoriti tri šumarije. Radnje su bile započete za rata,
ali su nakon prevrata obustavljene. Osim te projektirana je još
jedna željeznica: Rudopolje—Plitvička jezera (18 km), koja nije
došla dalje od projekta.


U Bosni dolaze radi velikih udaljenosti i velikih drvnih za*
liha u obzir u prvom redu šum. željeznice, koje se razgranjuju
dalje u koturače, riže, klizopute, žicare itd. Putevi dolaze u obzir
tek u drugom redu, gdje su eksploatacioni objekti bliži kao i kod
eksploatacije za domaću potrebu.


Prema podacima Dimitzovim1 bilo je 1904. godine u Bosni:


1. Po eraru sagrađenih industrij, i šum. željeznica (koje je
sagradio erar u čistoj režiji ili na račun kupca sječine) 255-9 km
na parni pogon i 47-26 km na koturača, ukupno 273-16 km.
2. Po kontrahentima sagrađenih 331-45 km na parni pogon
i 135-64 km na koturača, ukupno 467-09 km,
1 i 2 skupa 557-35 km na parni pogon i 182-9.. žicara ili
svega 740-25 km. Žicara je bilo 43-2 km.
Tih 557-35 km na parni pogon uređenih šumskih željeznica
znosi 65% pruge bos. herc. drž. željeznica.
Od svih naših šumovitih pokrajina je u tom pogledu najsret*
lija Slovenija, koja za svoje tri drž. šumarije imade priličan broj
)rometnih sretstava, koja su bez iznimke izrađena u drž. režiji,
´renia podacima ljubljanske direkcije ima u te tri šumarije: 4
ispinjače 3-340 km, ceste I. r. 73 km, ceste II. .. 240 km.


Dimitz: Die forstlichcn Verhiiltnissc und Einrichtungen Bosniens und
er Herzegovina 1905, str. 258—259.