DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1922 str. 27     <-- 27 -->        PDF

Podaci za kritiku »zakonskog projekta o neposrednim porezima« itd. 809


čuna. Mnoge mlade i sveže industrije, koje su se po ujedinjenju
u toli lepom poletu gotovo dnevno rađale, morale bi da obustave
rad u kratkom vremenu, osobito ako su bile ustanovljene s tuđim
kapitalom, a stare i čvrste ne bi mogle da se obnove ni prošire,
već bi samo još životarile toliko vremena, dok se ne istroši
amortizirani njihov uložni kapital. Poljoprivreda će morati mi=
sliti na napuštanje rada, jer se ne će rentirati, te na rasprodaju
malih poseda špekulantima.


Treba samo da upozorimo, da su brojke u gornjim skrižalj?
kama tekar sekundarne važnosti, glavni izražaj kalkulacija po=
daju procenti , koji su apsolutni i koji naše gornje tvrdnje
jasno dokazuju.


Osobitu važnost pripisujemo samim brojkama u tome, što
nam one dokazuju, da na ovdje već predložen način .......
nanja kat. čistog prihoda u zlatnu relaciju dolazimo do povoljnih
rezultata glede poljoprivrede, uz neke razmerno lako provedive
korekture i glede šumarstva Slovenačke te da možemo i sa fi=
skalnog stanovišta mirne duše odustati od namer avanog silno
kompliciranog, skupog i nepouzdanog reformisanja čistog kat.
prihoda. Bilansijske godine 1919.—1922. tvore gospodarstveno
najlabilnije doba te nisu nikako sposobne da služe kao oslonac
za stabilizaciju kat. čistog prihoda, pogotovo ako se još pomisli
na onih 20% samog zemlj. poreza bez prireza i dr., na poželjni
porast valute, na padanje cena poljod. i šum. produktima i t. d.


»Porez na imovinu« nek se uopće ukine ili bar preosnuje
tako, da će se on ubirati od slučaja do slučaja, prema redovnom
zaključku Narodnog predstavništva, u svrhu izvanredn e
potpor e državnih finansija, podignuća za svu državu važnih
investicija, finansiranja vojnih operacija i slično. U tom bi slus
čaju bilo moguće i donekle povisiti postotak tog maskiranog
odavanja imetka, kaošto s druge strane provesti pravičnu istins
sku stručnu procenu svega imetka, kao pouzdanu bazu za sve
dalje event. operacije.


No nikako ne ide s time operisati kao stalnim porezom, jer
bi takav porez u matematično dogledno doba iscrpio sav uložni
produktivni kapital, naročito malog i poštenog čoveka u korist
asocijalne špekulacije.


U tehničkom obziru moramo još odlučno progovoriti o od*
redbama projekta u pogledu egzekutive. Po 51. 181. nacrta dikti*
rale bi se kazni bez pravilnog postupka i bez obzira na to, da li
je osumnjičeno lice namerice ili u dobroj veri dalo netočne po=
datke i da li sumnja odgovara objektivnoj istini ili ne! Mora se
zakonom predvideti, da se optužnik lako može da brani i proti
odredbama niže vlasti žali na višu i najvišu. Ne samo pravni, već
i etički i moralni osećaj civilizacije apsolutno zahteva takve ga=
rancije za državljane, te se taj nedostatak mora na svaki način
popraviti.


Svi ti nedostaci, a kao kruna svemu izvanredno, nerazmerno
i nesistematično, da ne kažemo nesmotreno visoki postoci po=
reza, porezovne stope, sve bolje utvrđuju naše uverenje, da je