DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1922 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Predlog zakona o neposrednim porezima i t. d. vađalo se, da se od iste površine šume ubire različit porez i to već prema tome, da li se porezuje šumska ili zemljišna renta. Ti navodi ne počivaju na čvrstoj osnovici, te ih je prof. Endres (Forstwissenschaftliches Centralblatt 1900) oborio, dokazavši matematski, da je oporezovanje šume u potrajnom gospodarenju prema šumskoj renti posvema jednako, onom prema zemljišnoj renti u šumi sa prekidnim gospodarenjem. Jedino Bavarska je usvojila u svom poreznom zakonu to ispravno stanovište, da se šume u potrajnom godišnjem gospo« darenju oporezuju prema šumskoj renti, a one u prekidnom go* spodarenju prema zemljišnoj renti. U Pruskoj se udara porez na šume samo prema zemljišnoj renti, pa odatle vlasnici šuma uživaju velike prednosti, jer se veliki dio njihova kapitala, koji je sadržan u drvnoj masi, ne oporezuje. U bivšoj Austriji, Wiirtemberskoj i Badenskoj šume se oporezuju samo po šumskoj renti. Pri tom se tamo kod šuma u pre* kidnom gospodarenju ubire porez tako, da se glavni sječivni prihod razdijeli na godine ophodnje i od svakoga se tog dijela uzima stanoviti postotak u ime poreza. Što se tiče oporezovanja međuprihoda i nuzgrednih prihoda, to neke države te prihode oporezuju, a druge opet ne. Pošto je vrijednost tih prihoda često velika, nije ispravno, da se ti prihodi ispuštaju ispod udara poreznog zakona. Troškovi uprave poreza i čuvanja se različito u račun pri« maju kod ustanovljivanja čistoga prihoda šuma u svrhe odmjere poreza. Šume, koje su podignute na pustim i golim zemljištima, opraštaju se od poreza na mnogo dulji niz godina, nego što od* ređuje zakonski predlog. Tako porezni zakon u bivšoj Austriji oprašta takove šume od poreza kroz 25 godina, u Francuskoj se jedna trećina zemlja* rine oprašta kroz 30 godina, u bivšoj carističkoj Rusiji opraštale su se takve šume kroz 30 godina, a zaštitne šume opraštale su se posvema od plaćanja poreza. Na kraju napominjem, da su mnogi tražili uvedenje progresivnog poreza na zemljište i uve* denja t. zv. »Existenzminimum«*a, koji se ne bi smio opore* zova ti. Poreska stopa je 20% od čistog prihoda. Toliko sam smatrao potrebnim iznijeti glede poreza na šumsko zemljište, koji je za razvitak našeg šumarstva u buduć* nosti od velike važnosti. Prema tome držim, da bi se neke usta* nove zakonskog predloga imale izmijeniti u naprijed izloženom pravcu. |