DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1922 str. 13     <-- 13 -->        PDF

Predlog zakona o neposrednim
porezima i t. d. 795


2.
Oporezovanje šuma.kodprekidnoga gospo*
d a r e n j a.
Kod ovoga načina gospodarenja vrijednost glavnoga sječrv*
noga prihoda plus prolongirani međuužici, koji su tijekom op*
hodnje unišli, po odbitku u istom vremenu izdanih troškova, jest
jednaka konačnoj vrijednosti u tom vremenu postignutih zem*
ljišnih renta, odnosno kamatima prihodne vrijednosti zemljišta.
Šume ove površine, jesu po površini malene; to su većim dijelom


šume seljaka, koji, kada su jednom šumu posjekli, pa ju po*
mladili, moraju dugo čekati na novu žetvu. Sječivni prihod takve
šume možemo si također predočiti kao sumu vrijednosti sviju
dobara, koja budu svake godine proizvedena i na kraju vremena


— za koje produkcija traje — užita.
Takav proces produkcije dobara jednak je onom, kao kad
bi netko stanovitu svotu novca kroz dulje vremena svake godine
ulagao u štedionicu i sve te iznose zajedno s kamatima najedan*
put podigao.


Ako želimo čisti zemljišni prihod, koji na koncu ophodnje
polučimo, jednolično razdijeliti na pojedine godine, to dotični
račun možemo na osnovu ove jednadžbe provesti


r(1? p"~ 1)


An -f Da.l-op"-a4. ..._V(l.op--l)-c.lop" =


. 4 1/ 1-O . Op


Ispuste li se iz računa međuužici, upravni i kulturni troškovi,
An ~


to r =


Je Lop»-1 ° °P-


Taj matematski izraz predočuje rentu zemljišta ili prosječni
čisti prihod šume, koja se prekidno uživa.
Uzmimo, da je sječivni prihod ... = 17.500 D, te ako je
p = 3%, to renta zemljišta, koja se ima oporezovati, iznosi


T-oaVco500 ! X 0,03 = 28-82 D.


Ako je poreska stopa 20% čistoga prihoda, to bi posjednik
šume morao platiti poreza 28-82 X 100 = 5-76 D po ha.


Iz gore prikazanog slijedi, da se šumu, u kojoj se prekidno
gospodari, valja oporezovati po zemljišnoj renti.


Prije se čisti prihod takve šume u prekidnom gospodarenju,
koji je valjalo oporezovati, ustanovljivao tako, da se sječivni
prihod aritmetički razdijelio na pojedine godine i tako dobiveni
dio smatrao se jedinicom površine šume, uređene za potrajno
gospodarenje. Prema takvom razdjeljenju morao je posjednik
takve šume platiti porez i na kamate drvne mase, koje u šumi
nije ni bilo.


Radi toga platio je posjednik tako izračunate srednje vri*
jednosti šume veći porez, nego li posjednik poljodjelskog zem*
ljišta jednake dobrote.


U gornjem primjeru iznosio bi taj srednji iznos 100


175 D.