DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1922 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Predlog zakona o neposrednim porezima i t. d. 795 2. Oporezovanje šuma.kodprekidnoga gospo* d a r e n j a. Kod ovoga načina gospodarenja vrijednost glavnoga sječrv* noga prihoda plus prolongirani međuužici, koji su tijekom op* hodnje unišli, po odbitku u istom vremenu izdanih troškova, jest jednaka konačnoj vrijednosti u tom vremenu postignutih zem* ljišnih renta, odnosno kamatima prihodne vrijednosti zemljišta. Šume ove površine, jesu po površini malene; to su većim dijelom šume seljaka, koji, kada su jednom šumu posjekli, pa ju po* mladili, moraju dugo čekati na novu žetvu. Sječivni prihod takve šume možemo si također predočiti kao sumu vrijednosti sviju dobara, koja budu svake godine proizvedena i na kraju vremena — za koje produkcija traje — užita. Takav proces produkcije dobara jednak je onom, kao kad bi netko stanovitu svotu novca kroz dulje vremena svake godine ulagao u štedionicu i sve te iznose zajedno s kamatima najedan* put podigao. Ako želimo čisti zemljišni prihod, koji na koncu ophodnje polučimo, jednolično razdijeliti na pojedine godine, to dotični račun možemo na osnovu ove jednadžbe provesti r(1? p"~ 1) An -f Da.l-op"-a4. ..._V(l.op--l)-c.lop" = . 4 1/ 1-O . Op Ispuste li se iz računa međuužici, upravni i kulturni troškovi, An ~ to r = Je Lop»-1 ° °P- Taj matematski izraz predočuje rentu zemljišta ili prosječni čisti prihod šume, koja se prekidno uživa. Uzmimo, da je sječivni prihod ... = 17.500 D, te ako je p = 3%, to renta zemljišta, koja se ima oporezovati, iznosi T-oaVco500 ! X 0,03 = 28-82 D. Ako je poreska stopa 20% čistoga prihoda, to bi posjednik šume morao platiti poreza 28-82 X 100 = 5-76 D po ha. Iz gore prikazanog slijedi, da se šumu, u kojoj se prekidno gospodari, valja oporezovati po zemljišnoj renti. Prije se čisti prihod takve šume u prekidnom gospodarenju, koji je valjalo oporezovati, ustanovljivao tako, da se sječivni prihod aritmetički razdijelio na pojedine godine i tako dobiveni dio smatrao se jedinicom površine šume, uređene za potrajno gospodarenje. Prema takvom razdjeljenju morao je posjednik takve šume platiti porez i na kamate drvne mase, koje u šumi nije ni bilo. Radi toga platio je posjednik tako izračunate srednje vri* jednosti šume veći porez, nego li posjednik poljodjelskog zem* ljišta jednake dobrote. U gornjem primjeru iznosio bi taj srednji iznos 100 175 D. |