DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1922 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Predlog zakona o neposrednim porezima i t. d. svega upada u oči, da će se visina poreske osnovice za šume morati odrediti po cijenama drva iz godine 1919—1922. Te cijene su bile vrlo visoke i dosegle su neslućenu visinu, tako da je opravdana bojazan zato, da će se na taj način odrediti visina poreske osnovice, (ključ) koja će biti vrlo visoka i da će teško teretiti vlasnike šuma. Posljedice za šumarstvo mogle bi biti vrlo velike, jer će mnogi izgubiti interes za uzgajanjem šuma, te što će jednom ustanovljena poreska osnovica ostati dulje vremena na istoj visini. Šumarski stručnjaci kao članovi komisije ne bi smjeli biti ista lica za cijelu državu, nego za svaku pokrajinu drugi, a to zato, što je danas teško naći sposobne i stručno temeljito obra= zovane stručnjake, koji bi dobro poznavali šumarske prilike u cijeloj državi. Ta u našoj se državi slabo poznavaju ljudi u po= jedinim pokrajinama, a kamo li njihove heterogene ekonomske prilike! Vrijednost šuma u prvom redu zavisi o prometnim prilikama. Relativna visina zemljišne rente, koja nije ništa drugo, nego čisti prihod zemljišta, zavisi o položaju šume prema drvnom trgu. A drvni trg je šumi najbliža željeznička stanica. Drvo pri= pada među takva dobra, koja imaju prema svome volumenu i te= zini malu vrijednost. Nu kako uz jednake prilike zavisi visina zemljišne rente o cijeni proizvoda, koji opet zavise o promet talima, to prema tome imadu prometne prilike najveći utjecaj na visinu zemljišne rente. U krajevima, gdje su prometala slabo razvijena, vodi se sječa prebirnim načinom, a pomlađivanje se obavlja prirodnim pu= tem. Drvo iz takovih šuma imalo je visoku cijenu, jer je vladala opća oskudica na drvu. Sređivanjem prilika pasti će visoka cijena drvu, a po tom se u neotvorenim krajevima ne može poreska osnovica odrediti po cijeni iz godina 1919—1922. Šumsko gospodarstvo stoji s obzirom na prometala mnogo lošije od poljodjelstva. Tako su mnoge šume na dobrom inače i plodnom tlu manje vrijedne od šuma na lošijem tlu, gdje su razvijena ta prometala. Istina je, da su izgradnjom željeznica postale mnoge šume pristupačnije i došle bliže tržištu, nu ta moderna prometala nijesu donijela toliko koristi šumarstvu, ko* liko poljodjelstvu, što najbolje dokazuje statistika cijena žita i drva poslednjih godina. U krajevima, gdje zemljišni katastar postoji, projurilo je pola vijeka od njegova postanka do danas. U tom dugačkom vremenu nastale su u šumskom zemljištu mnoge promjene. Ta u prirodi već leži, da ondje, gdje ima napretka, mora biti i pro* mjenljivosti, jer je promjenljivost polazna tačka napretka u kulturi. Posvuda su kod nas mnoge šume iskrčene i u oranice i li* vade pretvorene, dok su u katastru još tivijek upisane kao šume sa neznatnim iznosom zemljarine. Katastarski čisti prihod nije jednak faktičnom čistom pri* hodu zemljišta, nego je od njega mnogo manji. Razlog toj nejed= |