DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1922 str. 10     <-- 10 -->        PDF

Predlog zakona o neposrednim porezima i t. d.


svega upada u oči, da će se visina poreske osnovice za šume
morati odrediti po cijenama drva iz godine 1919—1922. Te cijene
su bile vrlo visoke i dosegle su neslućenu visinu, tako da je
opravdana bojazan zato, da će se na taj način odrediti visina
poreske osnovice, (ključ) koja će biti vrlo visoka i da će teško
teretiti vlasnike šuma. Posljedice za šumarstvo mogle bi biti vrlo
velike, jer će mnogi izgubiti interes za uzgajanjem šuma, te što
će jednom ustanovljena poreska osnovica ostati dulje vremena
na istoj visini.


Šumarski stručnjaci kao članovi komisije ne bi smjeli biti
ista lica za cijelu državu, nego za svaku pokrajinu drugi, a to
zato, što je danas teško naći sposobne i stručno temeljito obra=
zovane stručnjake, koji bi dobro poznavali šumarske prilike u
cijeloj državi. Ta u našoj se državi slabo poznavaju ljudi u po=
jedinim pokrajinama, a kamo li njihove heterogene ekonomske
prilike!


Vrijednost šuma u prvom redu zavisi o prometnim prilikama.
Relativna visina zemljišne rente, koja nije ništa drugo, nego
čisti prihod zemljišta, zavisi o položaju šume prema drvnom
trgu. A drvni trg je šumi najbliža željeznička stanica. Drvo pri=
pada među takva dobra, koja imaju prema svome volumenu i te=
zini malu vrijednost. Nu kako uz jednake prilike zavisi visina
zemljišne rente o cijeni proizvoda, koji opet zavise o promet
talima, to prema tome imadu prometne prilike najveći utjecaj na
visinu zemljišne rente.
U krajevima, gdje su prometala slabo razvijena, vodi se sječa
prebirnim načinom, a pomlađivanje se obavlja prirodnim pu=
tem. Drvo iz takovih šuma imalo je visoku cijenu, jer je vladala
opća oskudica na drvu. Sređivanjem prilika pasti će visoka cijena
drvu, a po tom se u neotvorenim krajevima ne može poreska
osnovica odrediti po cijeni iz godina 1919—1922.
Šumsko gospodarstvo stoji s obzirom na prometala mnogo
lošije od poljodjelstva. Tako su mnoge šume na dobrom inače
i plodnom tlu manje vrijedne od šuma na lošijem tlu, gdje su
razvijena ta prometala. Istina je, da su izgradnjom željeznica
postale mnoge šume pristupačnije i došle bliže tržištu, nu ta
moderna prometala nijesu donijela toliko koristi šumarstvu, ko*
liko poljodjelstvu, što najbolje dokazuje statistika cijena žita i
drva poslednjih godina.
U krajevima, gdje zemljišni katastar postoji, projurilo je
pola vijeka od njegova postanka do danas. U tom dugačkom
vremenu nastale su u šumskom zemljištu mnoge promjene. Ta
u prirodi već leži, da ondje, gdje ima napretka, mora biti i pro*
mjenljivosti, jer je promjenljivost polazna tačka napretka u
kulturi.
Posvuda su kod nas mnoge šume iskrčene i u oranice i li*
vade pretvorene, dok su u katastru još tivijek upisane kao šume
sa neznatnim iznosom zemljarine.
Katastarski čisti prihod nije jednak faktičnom čistom pri*
hodu zemljišta, nego je od njega mnogo manji. Razlog toj nejed=