DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1922 str. 69 <-- 69 --> PDF |
Službene vijesti. 777 Naredbe : Glavna šumarska direkcija. Broj 12.842. Beograd, 14. oktobra 1922. Šumarskom odsjeku Ministarstva Šuma i Rudnika u Zagrebu. S razloga navedenih u izvještaju toga odsjeka od 18. aprila 1922. br. 3418 resa vam u predmetu uređenja uprave privatnih velikih šumskih poseda sledeće: 1. Svi veliki privatni šumski posedi dužni su do konca marta 1923. godine postaviti posebno, za stručnu upravu potpuno osposobljeno, šumarsko osoblje, koje je uz to i fizički sposobno za vršenje terenske službe. 2. Šume privatnih posjednika, koji u naznačenom roku ne postave svoje posebno stručno osoblje preuzeće se ili sasvim pod državnu upravu ili će se stručna uprava povjeriti kojem državnom šumarskom organu. Šumoposjednik će u ovom slučaju biti dužan u obliku tangente podmiriti ne samo sve troškove za vršenje vanjske službe već i stanoviti prinos za ostali rad oko uprave i nadzora nad tim šumama. U pogledu detaljnih odredaba glede organa političke i državne šumske uprave, kojima bi se stručna uprava u privatnim šumama imala poveriti, imade Šumarski Odsjek postupiti po propisima, koji već postoje, odnosno koji će se izdati obzirom na podjelu zemlje na oblasti. Visinu tangente, koju bi šumo» vlasnik bio dužan prema razmjeru površine šuma uplaćivati Državnoj blagajni u ime uprave i nadzora u smislu postojeće Uredbe od 27. juna 1921. određuje JVO Ministarstvo, a Odsjek imade za svaki pojedini slučaj staviti konkretan predlog. U vezi sa točkom 1. i 2. podjedno zabranjujem šumskim organima kod političke uprave preuzimanje stručne uprave privatnih šuma na vlastitu ruku primanje bilo kakve odštete ili honorara neposredno od privatnog šumo« »sednika. Oni veliki šumoposednici koji već imaju organizovanu šumsku upravu, lužni su također srazmjemo nositi troškove državnog nadzora u visini dopri» losa, koji će na temelju obrazloženog predloga toga odsjeka odrediti ovo Ministarstvo. Ministar Šuma i Rudnika, Ž. Rafajlović, v. r. Osnova zakona ovlaštenim inženjerima i arhitektima u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Clan 1. Cilj zakona. Zakon o ovlaštenim inženjerima i arhitektima sviju struka ima da zaštiti, koliko se odnosi na stručnost: prava i interese države, samoupravnih tijela, rivatnih lica, ovlaštenih inženjera i arhitekta i njihove struke. Član 2. Tko može postati ovlašteni inženjer i arhitekt. 1. Ovlašteni inženjer=arhitekt može postati svaki inženjer i arhitekt bilo )je struke pod slijedećim uslovima: |
| ŠUMARSKI LIST 11/1922 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Službene vijesti. a) da je svršio tehnički fakultet ili visoku tehničku školu, odnosno akas demiju umjetnosti za arhitekturu, sa položenim propisanim ispitima iz struke za koju hoće ovlaštenje, b) da ima državljanstvo naše države, c) da ima najmanje 3 godine prakse iza položenih ispita provedene u državnoj, samoupravnoj ili privatnoj tehničkoj službi svoje struke, d) da je položio administrativni ispit, e) da je besprikorna života i vladanja, f) da nije osuđivan i da se ne nalazi pod istragom zbog onih prekršaja, koje povlače gubitak građanskih časti i da nije pod starateljstvom, g) da govori i piše službenim jezikom. 2. Državni i samoupravni inženjeri i arhitekti mogu izvršivati pojedine radove, koji spadaju u djelokrug rada ovlaštenih inženjera i arhitekta, ako im to dozvoli nadležna vlast i inženjerska komora. Clan 3. Podjela i djelokrug ovlaštenih inženjera i arhitekta. Ovlašteni inženjer ili arhitekt dobiva ovlaštenje za onaj rad, za koji je dobio stručnu spremu propisanu pod čl. 2. a) i c). Podjela pojedinih struka i njihov djelokrug izvršiti će se pravilnikom, koji će propisati Ministarstvo Građevina po saslušanju inženjerske komore. Ovaj pravilnik dužan je Ministar Građevina propisati u roku od godine dana obna= rodovanja ovog zakona. Član 4. O ispitu za ovlaštenog inženjera i arhitekta. 1. Ispit je usmen te sadržava samo zakone i propise koji spadaju u struku kandidata. 2. Pravila o polaganju ispita. Pravila o polaganju ispita za sticanje ovlaštenja inženjera i arhitekta pro* pisati će Ministar Građevina u sporazumu s inženjerskom komorom. 3. Oslobođenje od ispita. Inženjeri i arhitekti, koji su istupili iz državne ili samoupravne službe, a proveli su najmanje 3 godine u državnoj ili samoupravnoj službi oslobođuju se od polaganja ponovnog ispita, ako su u toj službi položili administrativni ispit analogan ispitu za ovi. inž. i arh. Isto tako profesori i docenti tehničkog fakul» teta na univerzitetu, tehničkim visokim i srednjim školama, ako žele pored toga postati ovi. inž. i arh. ne polažu administrativnog ispita. 4. Ispitni odbor. Ispitni odbor, koji će se obrazovati kod građevinske direkcije ne može biti manji od 3 člana. Polovicu članova ovog odbora određuje Ministar Gras devina iz reda ovi. inž. i arh. po predlogu inžinjerske komore, a drugu polovicu i predsjednika, koji mora biti po zvanju najstariji član, iz reda državnih inže> njera. 5. Ocjene. O položenom ispitu ocjena je: povoljna ili nepovoljna. 6. Rezultat ispita. O rezultatu ispita odbor izvještava pismeno putem građevinske direkcij« Ministra Građevina, a kandidatu izdaje uverenje. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1922 str. 71 <-- 71 --> PDF |
Službene vijesti. 7. Ponavljanje ispita. Za slučaj, da kandidat dobije nepovoljnu ocjenu na ispitu, on ima pravo ponovnog polaganja još samo dva puta. Član 5. Izdavanje ovlaštenja. Ovlaštenja izdaje Ministar građevina u formi dekreta i to po naplati takse predviđene zakonom o taksi. U njemu treba da stoji, da vrijedi za obavljanje poslova samo po dotičnoj struci na cijelom teritoriju Kraljevine. Ovlaštenje će se objaviti preko »Službenih novina«. Ovo se zavodi u registar kod Ministarstva građevina i dostavlja se inž. komori. Član 6. Dužnosti ovlaštenog inženjera i arhitekta. 1. Mjesto stalnog stanovanja. Ovlašteni inženjer^arhitekt odabrati će si mjesto stalnog stanovanja, koji će se objaviti preko »Službenih novina«. Promjenu stalnog stanovanja mora prijaviti inženjerskoj komori. 2. Zakletva. Da prije početka rada položi propisanu zakletvu pred svojom nadležnom vlašću. 3. Evidencija o radu. Da u svojoj kancelariji vodi i čuva dnevnik tehničkih radova i sve ono, što utiče na izvršenje poslova, koje preuzima. 4. Obveza u radu. Da se drži u svome stručnom radu; tehničkih propisa, zakona, zakonskih propisa i naredaba, te pravilnika za dotičnu struku. 5. Kontrola i pregled rada. Kontrola i pregled rada ovi. civ. inž. i arh. može se izvršiti samo po rješenju inž. komore. 6. Čuvanje poslovne tajne. Da ne povjerava bez pismene dozvole onoga za čiji se račun posao obavlja, ma koje podatke svojih poslova, bilo da su isti u radu ili su već zvršoni. 7. Potpis dokumenata. Na sve pismene radnje i crteže staviti će datum, svoj ručni potpis i žig. Član 7. Prava ovlaštenog inženjera=arhitekta jesu: 1. Da vrše privatne tehničke poslove vani i u pisarni po struci za koju IU ovlašteni. 2. Da primaju u službu tehnička lica i da ih pod svojom odgovornošću :aposle i tako zaposlenim o njihovu radu izdaju svjedodžbe. 3. Da postupaju i pomažu stranke kod sviju vlasti u granicama izdanog m ovlaštenja. 4. Da na poziv zainteresovanih pregledaju i primaju radove, koje su već žvršili drugi ovlašteni inženjeri i arhitekti. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1922 str. 72 <-- 72 --> PDF |
780 Službene vijesti. 5. Da se odreknu posla: a) kad je po njihovom znanju i uvjerenju štetan ma po interes i neizvediv po tehničkim propisima, b) ako je spriječen bolešću. c) ako mu se ne isplaćuje ugovorena nagrada ili zarada, d) ako mu se na vreme ne predadu ugovoreni podaci, koji utiču na iz» vršenje ugovorenog posla, ej ako ne ispunjava druga ugovorena stranka svoje ugovorom predviđene obaveze. 6. Da za svoj trud i sve izdatke učinjene oko izvršenja posla ma za čiji račun naplaćuje nagradu, koja ne može biti manja, nego što su predviđena po honorarnim tabelama. Član 8. Prestanak prava ovlaštenih inženjera i arhitekta. 1. Prijemom državne ili samoupravne službe, kod česa se izuzimaju oni, koji imaju pravo po čl, 4 zak. Ova obustava vrijedi samo za vrijeme dok je dotični u javnoj službi. 2. Ostavkom na rad dat mu ovlaštenjem. 3. Napuštanjem podanstva. 4. Na osnovu osude po djelima navedenim u čl. 2. (f). Clan 9. Opće odredbe. 1. Diplomu stranih tehničkih visokih škola ili tehničkih fakulteta na uni» verzitetima ispituje tehnički fakultet odnosno tehnička visoka škola najbliža sjedištu građevinske direkcije na čijem će području kandidat imati dati da polaže propisani ispit. 2. Prekoračenje kruga rada. Ministar Građevina raspravlja i rješava o prekoračenju djelokruga rada ovlaštenja inž. i arh. po predhodnom saslušanju komore i dotičnog resornog Ministarstva. 3. Važnost isprava. Sve pismene radnje potpisane od strane ovi. in. arh. imaju važnost pred svima državnim i samoupravnim vlastima. Ako je protivna strana spori, onda dotična vlast cijeni ima li mjesta stručnom komisijskom pregledu. 4. Filijale. Ovlašteni inženjer^arhitekt ne može otvarati stalne filijale ni iz struke za koju je dobio ovlaštenje. Pisarne kod izvedbe nekog posla ne važe kao filijale. 5. Kazne za ovi. inž. i arh. Ovlašteni inženjer i arhitekt može biti kažnjen: a) novčano, b) oduzimanjem ovlaštenja. 6. Kazne za neovlaštene inženjere i arhitekte: Tko se ! :<>´- vno izdaje za ovi. inženjera*arhitekta, ili obavlja njihove poslove, ..... će se po odredbama krivičnoga zakona. Državni i samoupravni organi, koji primaju u postupak radove neovlaštenih, kazniti će se discipli« narno, ako se to na tužbu i nadležnim putem ustanovi od nadležnih im vlasti. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1922 str. 73 <-- 73 --> PDF |
Službene vijesti. Kazne neovlaštenih (neklafikovanih): Ako se neko neovlašteno lice primi pripremnih ili izvršnih inženjersko* arhitektonskih poslova, kazniti će se novčano od 500 do 1500 dinara u korist državne kase ili zatvorom od 10 do 30 dana, kao i plaćanjem troškova. Ovom kaznom kazniti će se i lice, koje mu je povjerilo posao; u ponovljenom slučaju kazne su dvostruke od poslednje kazne. Ako se ne može naplatiti novčana kazna od neovl. lica, platiti će lice, koje mu je povjerilo posao. 8. Privremeno odstranjenje od posla i to odmah može uslijediti: a) čim za kontrolu određeno lice ili komisija nađe nesolidnost po stabil« nost građevinskog objekta uzetog u posao; b) čim padne pod starateljstvo uslijed umnog bolovanja. Odstranjenje traje dok se uzroci ne uklone i riješenje o produženju posla ne donesu od strane Ministra Građevina po predlogu dotičnog resornog Mini« starstva. Za vrijeme odstranjenja od posla može Ministar Građevina na predlog inženjerske komore odrediti mu za zastupnika jednog ovlaštenog inženjera« arhitekta najbližeg posla; određeni se mora zastupništva primiti, ako ga ovaj ili drugi zakoni ne izuzimaju. 9. Izveštaj o izrečenoj kazni. O izricanju ma kakve krivične kazni na ovlaštenim inženjerom=arhitek« tom mora se izvjestiti inženjerska komora. 10. Nadzor. U samome radu za poslove za koje su dobili ovlaštenje stoje pod nad« zorom Ministra Gređevina uz sudjelovanje Ministarstva u čiji resor spada dotična struka. 11. Osoblje bez fakultetskog obrazovanja ne može se upotrebiti za samo« stalan rad ni pod kontrolom ovi. inž.«arh. 12. Odgovornost. Za svoje stručne poslove ovi. inž.«arh. odgovara materijalno a krivično odgovara u koliko je i kako je predviđeno po krivičnom zakonu. 13. Pregled radova. Ministar Građevina može određivati, kad se opravdano nađe, pregled radova prije i poslije izvršenja. Ovlašteni inženjer«arhitekt dužan je dati od« ređenom licu ili komisiji za kontrolu sve podatke i planove. 14. Žalba za neizdavanje ovlaštenja, podnosi se državnom savjetu na način, kako je propisan. Clan 10. Prelazne ustanove. 1. Strana poduzeća mogu projektovati i izdavati u (zemlji samo one poslove ako se za dotičnu struku ne nalazi ovlašteni inženjer«arhitekt u državi. U tom slučaju moraju dokumenti u smislu čl. 6. biti potpisani po domaćem ovlaštenom inženjeru«arhitektu srodne struke, te se gradnje mogu izvadati samo pod nadzorom domaćeg ovlaštenog inženjera«arhitekta odnosno kod drž. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1922 str. 74 <-- 74 --> PDF |
782 Službene vijesti. i samoupravnih gradnja pod nadzorom drž. odnosno samoupravnih inženjera i arhitekta. 2. Ovlaštenja dosadašnjih ovlaštenih inženjersarhitekta, koja su izdana prije ovoga zakona, ostaju i nadalje u krijeposti. Ranije ovlašteni inženjeri i arhitekti i geodeti imadu od Ministarstva Građevina zatražiti putem svoje građevinske direkcije izdanje novog dekreta i ovlaštenja u smislu ovoga za* kona, u koliko to već nisu učinili. Geodeti t. j . apsolventi geodetskog tečaja sa državnim ispitom na teh> ničkim visokim školama (fakultetima) stupaju u prava apsolvenata geodetsko» inženjerskih odjela na tehničkim školama u koliko su apsolvirali geodetski tečaj prije 1. januara 1923 te u koliko inače odgovaraju ustanovama čl. 2. Ovlašteni geometri, koji nemaju geodetske kvalifikacije (geodetski državni ispit), građevni mjernici i zemljomjeri zadržavaju svoja dosadašnja ovlaštenja i djelokrug. 3. Glede prakse predviđene u slučajevima da je pojedinac usljed rata morao da prekine studije na kojoj od navedenih visokih škola, a za ovo vreme vojne dužnosti vršio službu u svojoj struci i posjeduje dokumente o tome, osim toga bio na takovom položaju gđe se je zahtjevalo izvjestno teh* ničko teoretsko znanje — uračunat će mu se pola vremena obavljene prakse, kao da je istu obavio nakon položenog zaključnog državnog ispita. 4. Kompetenciju inženjerske komore, predviđenu ovim zakonom do njena osnutka vrši Udruženje jugoslovenskih inženjera i arhitekta. Član 11. Važenje zakona. Ovaj zakon stupa u život od dana kada ga kralj potpiše, a tada gube silu i važnost raniji zakoni, u koliko se odnose na ovo pitanje. * Primjetba uredništva. Donosimo ovaj nacrt prema tekstu, otisnutom u Tehničkom listu br. 19. Odatle ne vidimo, je li to z v a n i č n i nacrt, kojeg je prihvatila glavna skupština Jugosl. Inž. i Arh. u Sarajevu ili samo predlog zagrebačke sekcije tog udruženja. Prema tome nacrtu isključene su nekoje kategorije inženjera ispod do* hvata ovog zak. projekta (agronomi, rudarski, šumarsk i inženjeri). Mi smo svojedobno upozorili na ovu okolnost i J. Š. U. je poslalo svog izaslanika u Sarajevo, da brani interese šumara. Je li hotice ili nehotice, ovi se interesi ipak ne uvažuju, kako se vidi iz ovog projekta, pa je zato stavljeno ovo pitanje na dnevni red naredne sjednice J. Š. U., da se ono zauzme za interese šum. inženjera. |