DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11/1922 str. 39     <-- 39 -->        PDF

Izgradnja šumskih prometila. 747


Posljedica je ove akcije bila, da je drž. erar počeo na svim
mjestima, gdje su dospijevali dugotrajni ugovori, preuzimati ini=
cijativu za izgradbu šumskih prometila, a paralelno s tim počelo
se u režiji rušiti drvo i prodavati izvezeno na skladišta izvan
šume.


Ta je akcija išla u tako brzom tempu, da je ministar polje*
djelstva u svom izvješću od god. 1914. konštatovao, da je za osam
godina izgrađeno 257 km šumskih željeznica u šumama erarskih
šum. ureda, a 1914. god. je započeta još jedna šum. željeznica
od 14 km i 40 km duga šum. želj. u šum. uredu Liptoujvâr1 (kas=
nije Lipt. Hrâdok; željeznicu su dovršili Česi, jer su šume tog
ureda spale pod Č. S. R.) a za vrijeme rata je sagrađeno oko
600 km stalnih šum. željeznica i prometila.2 Osim željeznica gra*
dili su se putevi i ostala prometila, a utrošene su znatne svote
na popravak i gradnju javnih prometnih sredstava.


Ovu je akciju okrunio potpun uspjeh. Gdjegod su se mogla
prema finans. mogućnostima izgraditi prometna sredstva, ondje
se je sukcesivno prelazilo na nov način gospodarenja, poznat
pod imenom vlastite režije. Postigli rezultati nadmašili su dapače
uspjehe, postignute u privatnim šumama.


Tako je n. pr. kod šum. ravnateljstva u Beszterczebânya
(sada Banjska Bistrica u Č. S. R.) u jednoj šumariji, s kojom se
je najprije započelo, uslijed investicija, utrošenih za izgradnju
prometila i tim omogućene izrade drveta u režiji, poskočila cijena
na panju za drvo, što je do 1907. prodavano u neizrađenom sta=
nju, sa 5 K 52 f. na 11 K 40 f. što je samo za tu šumariju poka=
zivalo god. višak od 252.840 kruna.1 (Od te svote nije se imala
odbiti amortizacija za investicije, jer su te pokrivane tarif, pri*
stojbama, ubiranim za prevoz na šum. željeznici.)


Moglo bi se navesti mnogo takovih primjera, koji daju pot=
punu satisfaciju pionirima nove ideje, koja je izazvala preokret
i stvorila novu epohu u razvoju predratnog madž. šumarstva.


Spomenut ćemo još samo to, da ovi uspjesi nisu bili poznati
samo stručnim krugovima, nego su prikazivani Vna razne na?
čine cijeloj javnosti, koja je počela drugim očima gledati šu=
marsku struku i u pravoj mjeri cijeniti njezinu ulogu u drž.
gazdinstvu.


(Svršit će se.)


1 Kaân: Naše drž. šumarstvo. E. L. 1911. — 481.
2 Kaân: Oko pitanja šum. tehnike u našoj državi. Erd. L. 1922—108.


1


Magyarorszâg Fôldmivelésugye az 1914 évben — 37.