DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1922 str. 38 <-- 38 --> PDF |
746 Izgradnja šumskih prometila. započeti na vrlo širokoj bazi, koje se djelovanje ne može dalje odlagati nakon izgradnje šumskih prometila.« To naviješteno gospod, djelovanje je ra d u vlasti t oj režiji, koji je programatično proveden nakon sukcesivne iz; rade šum. prometila. Iz svega toga vidimo, da je madž. šumarstvo još pred poldrug decenija u velikoj većini svojih drž. šuma bilo na istom stupnju razvoja, na ko = jem stoji sada naše šumarstvo. Velika i važna po= uka, koju možemo crpsti iz njihovog primjera jeste ona žilava i ustrajna borba, kojom je njihovo šumarstvo nastojalo, da uvjeri nestručnu širu javnost o ispravnosti i pravednosti svojih za= htjeva. Nije to bila lahka borba, jer su pioniri novih ideja imali prije svega da izdrže teške okršaje s konzervativnošću svojih starijih drugova, protuakcijom interesiranog kapitala, nepoznava= njem šum. struke u široj javnosti, naročito u političkim krugo* vima, gdje se je šumarstvo radi slabih prihoda potcjenjivalo, s premoći jurista, koji su stajali na čelu svih struka pa i u šu= marstvu željeli voditi glavnu riječ itd. Promatrajući dakle ovu borbu s te tačke gledišta, moći ćemo prosuditi veselje pobornika nove ideje nad spomenutom prvom pobjedom. Da se ne bi mislilo, kako oni sustaju kod ove prve pobjede navest ćemo tumačenje Kaân ovo, kojim govori javnosti o potrebi dalnjih investicija: »Za sukcesivnu izgradnju šum. prometila nije dosta 1—2 milijuna, već čitav niz milijuna; tu treba dosljedno provadanje programa, što je sastavljen za čitav ciklus godina, kroz koje se ulaže u šume velik niz investicija.«1 Po njegovom mišljenju te se velike svote ne mogu riješiti u granicama redovnog budžeta; valovi javnopravnih pitanja znadu često tako neočekivano otplaviti pojedine vlade, a smjernice gospod, programa pojedinih vlada su često u tako velikoj opreci, da on s pravom osjeća bojazan, ako se započeta momentalna akcija prepusti raznim iznenađenjima. »Uspjeh šum. gospodar* stva utemeljenog na stoljetnoj oplodnji, ne smije se izvrgavati ni hirima javnopravne politike niti diletantizmu raznih vladinih politika.«2 Zato predlaže, da se to pitanje riješi velikim hip ote* karni m zajmom , koji će se osnivati i otplaćivati uslijed investicija nastalim porastom prihoda. Taj zajam ne bi teretio drž. kućanstvo, već aktivno drž. poduzeće, pa sasvim opravdano primjećuje:3 »U našoj državi ne poznajemo gospod, grane, koja bi ovakove investicije većeg stila mogla tako brzo i sigurno amortizirati — već iz prihoda, naraslih uslijed investicija — kao što to može učiniti šumarstvo.« 1 Kaân: Vlastita režija. Erd. L. 1907—1. 2 Kaân: Vlastita režija. E. L. 1907. str. 7. 3 Kaân: Državne investicije. E. L. 1903. str. 618. |